{"id":41145,"date":"2024-06-06T12:55:39","date_gmt":"2024-06-06T12:55:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41145"},"modified":"2024-06-06T12:55:39","modified_gmt":"2024-06-06T12:55:39","slug":"zdravka-jelaska-marijan-kako-znanstvenika-pokusati-diskvalificirati-proizvoljnom-i-neadekvatnom-primjenom-kriterija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41145","title":{"rendered":"Zdravka Jelaska Marijan: Kako znanstvenika poku\u0161ati diskvalificirati proizvoljnom i neadekvatnom primjenom kriterija"},"content":{"rendered":"\n

Kako znanstvenika poku\u0161ati diskvalificirati proizvoljnom i neadekvatnom primjenom kriterija (Reakcija na neke tvrdnje iznesene u javnosti povodom slu\u010daja neprimanja Stanka Andri\u0107a u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kod svakog pravilno provedenog vrednovanja kriteriji vrednovanja moraju biti unaprijed poznati te na jednak na\u010din primijenjeni na sve koji pripadaju istoj skupini koja se vrednuje. Proizvoljna primjena kriterija koji su k tome neadekvatni ne mo\u017ee dati valjane rezultate vrednovanja. Na ovaj me istup ponukao jedan takav slu\u010daj, to\u010dnije nastojanje akademika Josipa Pe\u010dari\u0107a da dodatno i pod svaku cijenu obezvrijedi znanstveni rad dr. sc. Stanka Andri\u0107a, istra\u017eiva\u010da srednjovjekovne povijesti sjeveroisto\u010dnih hrvatskih pokrajina, tako \u0161to je, nakon mnogih drugih prigovora, ustvrdio da kolega Andri\u0107 nije objavio niti jedan rad u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em> svev\u0161i svoju argumentaciju na besmislicu (reductio ad absurdum). Zbog \u010dega bi Stanko Andri\u0107 ili bilo koji istra\u017eiva\u010d povijesti srednjega vijeka morao objaviti ijedan \u010dlanak u bilo kojem \u010dasopisu specijaliziranom za suvremenu povijest, bilo kojeg izdava\u010da na svijetu? Kolegi Andri\u0107u pred znanstvenom zajednicom i svim njezinim objektivnim \u010dlanovima sigurno nisu potrebni branitelji, i svoje je mi\u0161ljenje u nekoliko istupa javno izlo\u017eio, ali gore navedena tvrdnja, kao i \u010dinjenica da sam bila urednica spomenutog \u010casopisa za suvremenu povijest<\/em> od 2016. do 2022. ponukali su me na ovaj osvrt.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u010daj proizvoljne primjene neprimjerenih kriterija krenuo je ne\u0161to prije prigovorom vezanim uz citiranost na \u0161to su ve\u0107 na portalu Historiografija.hr reagirali kolege s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. Oni su nedavno objavili stru\u010dan i dobro promi\u0161ljen komentar javno iznesenih razloga zbog kojih kolega Stanko Andri\u0107 nije izabran za novog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na izbornoj skup\u0161tini odr\u017eanoj 16. svibnja 2024. Dr. sc. Stanko Andri\u0107, zaposlen kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Podru\u017enici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, imao je u postupku izbora podr\u0161ku Razreda za dru\u0161tvene znanosti, ali nije izabran na Glavnoj sku\u0161tini HAZU. Kolege s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku u svom su komentaru ve\u0107 upozorili da je prema javno poznatim \u010dinjenicama na kolegu Stanka Andri\u0107a mimo kriterija koji se ina\u010de upotrebljavaju pri izboru \u010dlanova HAZU u Razredu za dru\u0161tvene znanosti na Glavnoj skup\u0161tini, nakon istupa akademika Pe\u010dari\u0107a, primijenjen i kriterij citiranosti u pojedinim bazama koji se ina\u010de ne primjenjuje kao temeljni kriterij u humanisti\u010dkim znanostima. Komentar je u cijelosti dostupan na https:\/\/historiografija.hr\/?p=40952<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Nakon njihove reakcije u javnom prostoru je bilo jo\u0161 istupa i poja\u0161njenja doga\u0111aja koje je popratio i portal Historiografija.hr (https:\/\/historiografija.hr\/?p=41062<\/a>). Kolega Stanko Andri\u0107 je dao izjavu za \u010dlanak u Jutarnjem listu, a akademik Pe\u010dari\u0107 je na taj \u010dlanak napisao odgovor objavljen na Portalu Hrvatskog kulturnog vije\u0107a (https:\/\/www.hkv.hr\/izdvojeno\/vai-prilozi\/p-r\/peari-josip\/43753-za-sve-je-kriva-tudmanova-bista-otkrivamo-pozadinu-skandala-u-hazu.html<\/a>). U tom odgovoru, uz ponavljanje ve\u0107 prije izno\u0161enih tvrdnji, iznio je i neke nove primjedbe koje se prethodno nisu u \u0161iroj javnosti spominjale, a koje su i povod ovog komentara. Ma\u0111u ostalim, akademik Pe\u010dari\u0107 je ustvrdio:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKoristio sam samo podatak da u bazi Scopus hrvatski povjesni\u010dari imaju 10 (DESET) \u010dasopisa (mi matemati\u010dari imamo samo 7 (SEDAM) od kojih sam ja osniva\u010d u 4 (\u010cETIRI)).<\/p>\n\n\n\n

Od tih deset iz povijesti najbolje je kotiran \u010cASOPIS ZA SUVREMENU POVIJEST koji tiska HIP, dakle institut \u010diji je ravnatelj bio povjesni\u010dar i akademik Franjo Tu\u0111man, a dr. sc. Stanko Andri\u0107 je uklonio bistu Utemeljitelja RH \u010dim je postao ravnatelj podru\u017enice tog Instituta u Slavonskom Brodu.<\/p>\n\n\n\n

I znate li koliko znanstvenih radova ima u tom \u010dasopisu koji izdaje HIP i koji je po Scopusu najbolji hrvatski znanstveni \u010dasopis iz povijesti?<\/p>\n\n\n\n

Poga\u0111ate: NITI JEDAN.<\/p>\n\n\n\n

A znate li koliko ih ima moja supruga koja je samo zavr\u0161ila povijest na fakultetu i nije ni registrirana kao znanstvenik i ja matemati\u010dar?<\/p>\n\n\n\n

Nas dvoje imamo 2 (DVA) rada u tom \u010dasopisu u kojem kandidat za akademika nema niti jedan. Onako za lijek.<\/p>\n\n\n\n

Pa kako je mogao napredovati? S obzirom na to da oni iz povijesti imaju samo 10 \u010dasopisa u Scopusu, onda se neki doma\u0107i neuspje\u0161ni \u010dasopisi u RH proglase ekvivalentni tim \u010dasopisima pa ‘istori\u010dari’ mogu napredovati.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zatim akademik Pe\u010dari\u0107 uspje\u0161no detektira \u010dasopis u kojem je najve\u0107i broj radova kolege Andri\u0107a:<\/p>\n\n\n\n

\u201eIzgleda da je ve\u0107ina njegovih radova u \u010dasopisu Scrinia Slavonica\u201c<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0161to dalje je akademik Pe\u010dari\u0107 ustvrdio i:<\/p>\n\n\n\n

 \u201ePovjesni\u010dari imaju DESET \u010dasopisa (mi matemati\u010dari SEDAM) u Scopusu, ali oni za napredovanje imaju posebne pogodnosti za one koji nisu sposobni objavljivati ni u tim boljim hrvatskim \u010dasopisima. A moja \u017eena i ja imamo DVA u onom najbolje rangiranom u Scopusu kojega izdaje \u2013 gle \u010duda \u2013 Hrvatski institut za povijest.\u201c<\/p>\n\n\n\n

A zatim je, u daljnjem tekstu sebe djelomi\u010dno pobio ustvrdiv\u0161i da je kolega Andri\u0107 ipak citiran, mada ne u Scopusu:<\/p>\n\n\n\n

\u201eSvakako mu je znanstveni opus slaba\u0161an za kandidata za akademika. Jedino djelo koje je imalo neki odjek mu je knjiga nastala iz doktorata. Vidi se da je dosta dobro citirana u knjigama stranih autora i izdava\u010da.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Kriteriji koje je akademik Pe\u010dari\u0107 odlu\u010dio primijeniti na kolegu Andri\u0107a u ovom slu\u010daju pokazuju posvema\u0161nje nepoznavanje kriterija za znanstvena napredovanja i kriterija za vrednovanje znanstvenih \u010dasopisa u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti, polju povijesti, koji su odavno poznati i jasno utvr\u0111eni Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja iz 2017. i njegovim dopunama (NN 28\/2017, 72\/2019, 111\/2022), kao \u0161to su bila utvr\u0111ena i ranijim ina\u010dicama istog Pravilnika. Na \u017ealost, ni oni kriteriji koje je naknadno i svojevoljno odlu\u010dio primijeniti akademik Pe\u010dari\u0107 nisu primijenjeni dosljedno.<\/p>\n\n\n\n

Prema Journal Rankings on History u Scopusu je s krajem 2023. bilo trinaest (13) hrvatskih \u010dasopisa koji potpuno ili djelomi\u010dno pokrivaju znanstveno polje povijesti. Od toga ih je osam (8) iz polja povijesti, a ostalih pet (5) iz srodnih znanosti (https:\/\/www.scimagojr.com\/journalrank.php?category=1202&type=j&country=HR<\/a>). Kako je akademik Pe\u010dari\u0107 dobio kao rezultat deset (10) \u010dasopisa nije mi ba\u0161 jasno, ali to je manje va\u017eno. Me\u0111u tim \u010dasopisima je doista za 2023. najbolje rangiran \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>. No, stanje iz 2023. nije mogu\u0107e primijeniti na ne\u010diji cjelokupni znanstveni put bez zadr\u0161ke, jer ve\u0107ina \u010dasopisa iz humanisti\u010dkih znanosti u Scopusu je tek zadnjih desetak godina ili manje. \u010casopisi humanisti\u010dkih znanosti i velike citatne baze se do prije desetak godina nisu ba\u0161 previ\u0161e voljeli, \u0161to je bilo obostrano, pa su slabo u baze poput Scopusa i Web of Science ulazili, iako su neke baze specijalizirane za svoja znanstvena podru\u010dja (EBSCOhost, ERIH) rado birali. I to nije nikakva posebnost Hrvatske. No, da ne duljim s obja\u0161njenjima koja se u znanstvenom prostoru jednako toliko i dulje stalno ponavljaju, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em> se u bazi Scopus referira od 2013. godine. U vrijeme kad su radovi akademika Pe\u010dari\u0107a i njegove supruge Ankice objavljeni u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em> (1996, br. 1-2; i 1998, br. 2) on nije bio referiran u bazi Scopus, a iz rije\u010di akademika Pe\u010dari\u0107a se mo\u017ee zaklju\u010diti da jest. Isti na\u010din po kojem bi se radovi u \u010dasopisima koji su danas u bazi Scopus pribrojili retrogradno kao da jesu u njoj referirani nije primijenio i na kolegu Andri\u0107a, ve\u0107 je pre\u0161utio \u010dinjenicu da i on ima radova koji su objavljeni u \u010dasopisima koji su danas u bazi Scopus, ali su objavljeni prije nego su ti \u010dasopisi u\u0161li u Scopus (Povijesni prilozi<\/em>, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>, Croatica Christiana periodica<\/em>). Umjesto toga je ocijenio da je objavljivao u \u201enekim doma\u0107im neuspje\u0161nim \u010dasopisima koji se proglase ekvivalentni tim \u010dasopisima\u201c. To je valjda opis za a1 \u010dasopise po mi\u0161ljenju akademika Pe\u010dari\u0107a. Ne ka\u017eem da bi doista i trebalo retrogradno ra\u010dunati kvalitetu \u010dasopisa po Scopusu, ali je to mogu\u0107e napraviti, pa ako se neki takav kriterij primjenjuje mora biti jednako primijenjen ili ne primijenjen na sve, a u ovom konkretnom slu\u010daju i na kolegu Andri\u0107a i na slu\u010daj dvaju radova akademika Pe\u010dari\u0107a i njegove supruge. S druge strane ako se uzme da \u010dasopisi koji nisu u Scopusu u vrijeme objavljivanja rada automatski nisu kvalitetni onda je eto i \u010casopis za suvremenu povijest<\/em> bio tako nekvalitetan i neuspje\u0161an kad su akademik Pe\u010dari\u0107 i supruga u njemu objavili dva rada.<\/p>\n\n\n\n

Ocjenu da je kolega Andri\u0107 objavljivao u \u201enekim doma\u0107im neuspje\u0161nim \u010dasopisima koji se proglase ekvivalentni tim \u010dasopisima\u201c prije bi se moglo o\u010dekivali \u010duti na nekom drugom mjestu, od pojedinaca koji nemaju dodira sa znanstvenim \u017eivotom, i neobi\u010dno je da akademik Pe\u010dari\u0107, kao ugledan znanstvenik, autor i urednik, nije svjestan kolike je \u010dasopise i njihova uredni\u0161tva, kao i cjelokupne ustanove koje se pojavljuju kao nakladnici tih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i i HAZU, uvrijedio i obezvrijedio. A pritom, naravno, doveo u pitanje i po\u0161tenje i znanstvenu razinu svih autora koji su objavljivali i objavljuju na stranicama tih \u010dasopisa i koji na temelju tih radova ostvaruju svoja znanstvena napredovanja. Koncept doma\u0107eg kategoriziranja \u010dasopisa u humanisti\u010dkim znanostima po odre\u0111enim kategorijama kvalitete suprotno mi\u0161ljenju akademika Pe\u010dari\u0107a nije hrvatska posebnost. Postoji i u drugim zemljama, mada ne svima, a po\u010diva na \u010dinjenici da na kvalitetu utje\u010de vi\u0161e kriterija, a ne samo citiranost. U nekim zemljama se provodi i za vi\u0161e znanstvenih podru\u010dja i za doma\u0107e i za strane \u010dasopise, jer ni u Svijetu nisu svi \u010dasopisi kvalitetni. Kao primjer \u0107u izdvojiti Italiju koja \u010dasopise dijeli na kategorizirane znanstvene \u010dasopise i \u010dasopise klase A pa je tako i na\u0161 \u010casopis za suvremenu povijest<\/em> kategoriziran kao strani \u010dasopis klase A (https:\/\/www.anvur.it\/attivita\/classificazione-delle-riviste\/classificazione-delle-riviste-ai-fini-dellabilitazione-scientifica-nazionale\/elenchi-di-riviste-scientifiche-e-di-classe-a\/<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj se kategorizacija \u010dasopisa u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti u a1 i a2 kategoriju provodi na temelju jasnih kriterija utvr\u0111enih Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Nije se mogu\u0107e samo tako proglasiti \u010dasopisom a1, pa ni a2, kako se stje\u010de dojam iz izjava akademika Pe\u010dari\u0107a. Kao urednica sam s \u010dasopisom koji sam ure\u0111ivala, me\u0111u ostalim, pro\u0161la inicijalno uvo\u0111enje \u010dasopisa u Web of Science i ERIH PLUS te kontrole za Scopus i rekategorizaciju za a1 \u010dasopis. Svaki od tih postupaka ima svoje kriterije, no mogu re\u0107i da najslo\u017eenije kriterije koji uklju\u010duju i provjeru kvalitete rada urednika i recenzenata zapravo treba zadovoljiti za a1 \u010dasopis i da \u010dasopise koji su \u201esamo\u201c a1 nikako ne treba podcjenjivati i progla\u0161avati \u201enekim doma\u0107im neuspje\u0161nim \u010dasopisima\u201c. Za sve njih je dobro da uz kategoriju koju su postigli u\u0111u i u \u0161to vi\u0161e me\u0111unarodnih baza, jer to pove\u0107ava njihovu vidljivost, ali to nikako nije nedvojbeno jamstvo ni kvalitete \u010dasopisa, ni kvalitete autora koji u njima objavljuju.<\/p>\n\n\n\n

Stoga \u010dinjenica da je kolega Stanko Andri\u0107 mahom objavljivao u doma\u0107im a1 \u010dasopisima, a najvi\u0161e u \u010dasopisu Scrinia Slavonica<\/em> nije ne\u0161to \u0161to bi ga trebalo diskvalificirati, jer je objavljivao upravo u onim \u010dasopisima koji su posve\u0107eni temama koje istra\u017euje i koji stoga i mogu za te teme osigurati najkvalitetnije recenzente i najstro\u017eu prosudbu. S obzirom da su \u010dasopisi u polju povijesti brojni i u Hrvatskoj i u inozemstvu mnogi su, doma\u0107i i strani, ujedno i specijalizirani za razli\u010dite krajeve, teme i\/ili vremenska razdoblja. Svaki povjesni\u010dar tako mo\u017ee objavljivati u vi\u0161e \u010dasopisa, ali nitko ne mo\u017ee u svima, pa tako ne mogu svi objavljivati u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em>, ali ne mogu svi objavljivati ni u svim drugim \u010dasopisima nego pri predaji rada valja voditi ra\u010duna da je odre\u0111ena tema u fokusu odabranog \u010dasopisa. Zato je prigovor istra\u017eiva\u010du srednjovjekovne povijesti Stanku Andri\u0107u da nema radove objavljene u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em> apsurdan i prili\u010dno bizaran. No, ako je taj prigovor i postavljen, pitanje je za\u0161to je samo njemu postavljen, a ne i ostalim pristupnicima, kao i \u010dlanovima Razreda za dru\u0161tvene znanosti. Sli\u010dno je i s pitanjem citiranosti koje se u humanisti\u010dkim znanostima smatra samo jednim od pokazatelja, ali zbog velikog broja negativnih citata i drugih problema ne i klju\u010dnim kriterijem. Ako je primijenjen, za\u0161to je primijenjen samo na jednog kandidata, a ne na svih? Za\u0161to citiranost kandidata nije uspore\u0111ena s prosje\u010dnom citirano\u0161\u0107u \u010dlanova Razreda za dru\u0161tvene znanosti? Ova pitanja ne postavljam zato \u0161to zagovaram kriterij citiranosti u svim znanostima, jer doista smatram da svako znanstveno podru\u010dje i dalje treba postupati po kriterijima koje smatra najprimjerenijim svom podru\u010dju, ve\u0107 ih postavljam zbog ukazivanja na potpuno nedosljednu primjenu kriterija iz \u010dega se i mo\u017ee zaklju\u010diti da se radi samo o lo\u0161em poku\u0161aju da se tobo\u017ee znanstvenim kriterijima prikrije i opravda sasvim druge razloge neizbora Stanka Andri\u0107a u HAZU. Razloge koji nisu znanstveni te kod primanja bilo koje osobe u neku znanstvenu instituciju ne bi smjeli biti primijenjeni. Proizvoljna i manipulativna primjena kriterija nije na \u010dast ni jednom znanstveniku, akademiku pogotovo.<\/p>\n\n\n\n

Zdravka Jelaska Marijan<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-41145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41145"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41146,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41145\/revisions\/41146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}