{"id":41134,"date":"2024-06-05T22:25:04","date_gmt":"2024-06-05T22:25:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41134"},"modified":"2024-06-05T22:26:48","modified_gmt":"2024-06-05T22:26:48","slug":"ian-kershaw-osobnost-i-moc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41134","title":{"rendered":"Ian Kershaw, \u201eOsobnost i mo\u0107\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Frakture objavljeno je hrvatsko izdanje knjige povjesni\u010dara Iana Kershawa \u201eOsobnost i mo\u0107. Graditelji i razaratelji moderne Europe\u201c (o \u010dijem smo engleskom izvorniku ve\u0107 obavijestili), u kojoj se obra\u0111uju Lenjin, Mussolini, Hitler, Staljin, Churchill, de Gaulle, Adenauer, Franco, Tito, Thatcher, Gorba\u010dov, Kohl.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Broj stranica: 480<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Datum izdanja: travanj 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp; ISBN: 978-953358622-9<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 Naslov izvornika: Personality and Power<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Tko su osobe koje su oblikovale europsko dvadeseto stolje\u0107e, bile gospodari \u017eivota i smrti, mijenjale \u017eivote milijunima? Kako su ti ljudi do\u0161li na vlast i kako su je izgubili, \u0161to je u njihovim profilima bilo ono odlu\u010duju\u0107e \u0161to ih je izdvojilo od mase drugih politi\u010dara? Lenjin, Mussolini, Hitler, Staljin, Churchill, de Gaulle, Adenauer, Franco, Tito, Thatcher, Gorba\u010dov i Kohl \u2013 tih je dvanaesetero bez sumnje najva\u017enijih europskih politi\u010dara odabrao jedan od najutjecajnijih suvremenih svjetskih povjesni\u010dara sir Ian Kershaw u svojoj studiji <em>Osobnost i mo\u0107<\/em>. Neki od njih do\u0161li su na vlast prevratom, drugi pak demokratskim izborima, neki su vlast osvojili u ratu, drugi nakon rata, neki su vladali vi\u0161e puta, neki su od njih ratni zlo\u010dinci, drugi pak uzor demokrati\u010dnosti, neki su osloba\u0111ali svoje narode, drugi su se borili u ratu na fronti, a neki su vukli poteze iz kabineta, neki su bili lin\u010dovani, drugi su umrli prirodnom smr\u0107u\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Svih ovih deset politi\u010dara obilje\u017eilo je svjetsku i europsku povijest, bez njih ne mo\u017eemo zamisliti ni na\u0161u pro\u0161lost, ni sada\u0161njost, ni budu\u0107nost, oni su bili, kako ih autori i naziva, graditelji i razaratelji suvremene Europe. \u010cesto dijametralno suprotni, oni su li\u010dnosti koje su obilje\u017eile na\u0161e vrijeme. Danas, kada su Europa i svijet na prekretnici, itekako treba posegnuti za knjigom Iana Kershawa <em>Osobnost i mo\u0107<\/em> da se shvate povijesni procesi, ali i poku\u0161a razumjeti sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Va\u017ena je i \u010dinjenica da je od malih nacija Kershaw me\u0111u Ruse, Nijemce \u2013 \u010dak trojicu, Francuze, \u0160panjolce, Talijane, Britance, uvrstio i jednog Hrvata, Josipa Broza Tita. Posljednjih desetlje\u0107a malo je knjiga u kojima smo tretirani kao ravnopravni, \u010dinitelji i stvaratelji, pa je i s ove strane to pozitivan iskorak, impuls i ohrabrenje da se na vlastitu pro\u0161lost ne gleda provincijalno, da se o sebi poku\u0161a progovoriti kao aktivnom dijelu svijeta, onima koji mogu ne\u0161to svijetu i ponuditi, ne samo slijediti trendove.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Tvrtko Jakovina<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ian Kershaw istra\u017euje kako je dvanaestero europskih \u0161efova dr\u017eava i vlada, razli\u010ditih porijekla i u razli\u010ditim politi\u010dkim sustavima, do\u0161lo na vlast, kako su se odr\u017eali na vlasti i do koje su mjere utjecali na promjene u Europi dvadesetog stolje\u0107a. Pritom se pita, i nastoji dati odgovor na pitanje, ako su te li\u010dnosti doista bile tvorci povijesti, je li to bilo zato \u0161to su bili proizvodi jedinstvenog spleta okolnosti koji im je omogu\u0107io stjecanje i obna\u0161anje vlasti. Mo\u017eda najve\u0107i znanstveni doprinos predstavlja analiza i komparativna usporedba uglavnom neusporedivih li\u010dnosti, te rezultati koji \u0107e mnoge \u010ditatelje iznenaditi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Hrvoje Klasi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Osvjetljavaju\u0107e&#8230; uvjerljiva serija eseja o dvanaest izuzetnih vo\u0111a koji su bili u sredi\u0161tu europskog 20. stolje\u0107a.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Philip Stephens, <em>Financial Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Malo je povjesni\u010dara koji su kvalificiraniji da odgovore na ova pitanja od Iana Kershawa&#8230; Kao i uvijek, on se pokazuje kao sjajan minijaturist, vje\u0161to ocrtavaju\u0107i osobnosti i filozofije u nekoliko hladno napisanih redaka&#8230; Kershawova knjiga ima suvremenu pouku, a ta je da su dru\u0161tva vjerojatno najsretnija i najzdravija kada vo\u0111e najmanje zna\u010de.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Dominic Sandbrook, <em>Sunday Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sir Ian Kershaw, veliki (u oba smisla) biograf Adolfa Hitlera, daje va\u017ean doprinos ovoj raspravi&#8230; Uvjerljivi i nijansirani portreti perom (&#8230;) dobro istra\u017eeno, dobro napisano, poti\u010de na razmi\u0161ljanje.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Andrew Roberts, <em>Daily Telegraph<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Lucidni portreti vo\u0111a koji su oblikovali europsko 20. stolje\u0107e&#8230; Mnogo toga mo\u017ee se prona\u0107i u Kershawovoj uvjerljivoj i mudroj analizi.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Orlando Figes, <em>The Observer<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ian Kershaw<\/strong> (ro\u0111en 1943.) britanski je po\u00advjesni\u010dar i pisac koji se ponajvi\u0161e bavi povije\u0161\u0107u Njema\u010dke u 20. stolje\u0107u. Na po\u010detku svoje karijere prou\u010davao je srednji vijek, no potom se posvetio modernoj povijesti. Smatraju ga jednim od vode\u0107ih stru\u010dnjaka za Tre\u0107i Reich i Adolfa Hitlera, a objavio je dvadesetak knjiga upravo na te teme, me\u0111u kojima se isti\u010du\u00a0<em>Do pakla i natrag<\/em>\u00a0(<em>To Hell and Back<\/em>), 2015.,\u00a0<em>Kraj: Hitlerova Njema\u010dka 1944.\u20131945.<\/em>\u00a0(<em>The End: Hitler\u2019s Germany 1944-45<\/em>), 2011., kao i bio\u00adgrafska djela o Hitleru\u00a0<em>Hitler 1889-1936: Hubris<\/em>\u00a0iz 1998. i\u00a0<em>Hitler 1936-1945: Nemesis<\/em>\u00a0iz 2000. Dobitnik je nagrada Wolfson, Elizabeth Langford i Bruno Kreisky te jedan od dobitnika prve knji\u017ene nagrade Britanske akademije, \u010diji je \u010dlan. Prije umirovljenja predavao je na Sve\u00adu\u010dili\u0161tu u Sheffieldu, a kao stru\u010dni savjetnik sura\u0111ivao je na brojnim BBC-jevim dokumentarnim serijama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/osobnost-i-moc.html\">https:\/\/fraktura.hr\/osobnost-i-moc.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodna obavijest:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"LJRm2irm1J\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33713\">Ian Kershaw, &#8220;Personality and Power: Builders and Destroyers of Modern Europe&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Ian Kershaw, &#8220;Personality and Power: Builders and Destroyers of Modern Europe&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33713&#038;embed=true#?secret=LJRm2irm1J\" data-secret=\"LJRm2irm1J\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41135,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41134","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/osobnost_i_moc.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":41134,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":41134,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":41134,"position":2},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":41134,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":41134,"position":4},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":41134,"position":5},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41134"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41138,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41134\/revisions\/41138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41135"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}