{"id":41056,"date":"2024-05-29T21:44:45","date_gmt":"2024-05-29T21:44:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41056"},"modified":"2024-05-29T21:44:45","modified_gmt":"2024-05-29T21:44:45","slug":"marc-ferro-dvadeseto-stoljece-rastumaceno-mojem-unuku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41056","title":{"rendered":"Marc Ferro, \u201eDvadeseto stolje\u0107e rastuma\u010deno mojem unuku\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako mladima objasniti pro\u0161lo stolje\u0107e i ponekad bolno naslje\u0111e koje nam je ostavilo? \u010cuveni francuski povjesni\u010dar Marc Ferro upravo to poku\u0161ava u\u010diniti iscrpno odgovaraju\u0107i na stvarna pitanja koja mu je postavio unuk Gwendal (tada mla\u0111e adolescentske dobi). Njihov razgovor zapo\u010dinje osvrtom na neke li\u010dnosti \u201ekoje u\u017eivaju gotovo univerzalne simpatije\u201d i na njihovu borbu za pravdu nenasilnim sredstvima, da bi se postupno pozabavili razli\u010ditim oblicima nasilja koje je obilje\u017eilo XX. stolje\u0107e: svjetskim ratovima, revolucijama, antikolonijalnim pokretima. Iako je europska povijest u fokusu, razgovor se \u0161iri i na izvaneuropska podru\u010dja, pa se doti\u010de i zbivanja u kolonijalnoj Africi, Sjevernoj Americi, Kambod\u017ei ili pak Australiji. Odgovaraju\u0107i na pitanja o \u201estolje\u0107u napretka\u201d, Ferro evocira zna\u010dajne doga\u0111aje, na nijansiran na\u010din razmatra politi\u010dke utopije, obja\u0161njava razli\u010dite oblike dru\u0161tvenog ure\u0111enja; budnim i \u017eivim tonom nudi znanstveno utemeljen, a mladim \u010ditateljima primjeren pristup glavnim problemima nedavne pro\u0161losti, koji se u velikoj mjeri nastavljaju i u sada\u0161njem vremenu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Marc Ferro<\/strong> (1924. \u2013 2021.) \u010duveni je francuski povjesni\u010dar \u0161irokog spektra interesa, stru\u010dnjak za povijest socijalisti\u010dkih re\u017eima, kolonijalizma i antikolonijalnih pokreta te pionir povijesti kinematografije. Ro\u0111en je u Parizu, napu\u0161ta ga za okupacije 1941. te odlazi studirati povijest i geografiju na fakultetu u Grenobleu. Sudjelovao je u Pokretu otpora kod Vercorsa, koriste\u0107i se svojim znanjem \u010ditanja zemljopisnih karata. Nakon rata predavao je u Al\u017eiru; iako vrlo vezan uz tu zemlju, napu\u0161ta je kako bi doktorirao te postao profesor u Parizu. Predavao je na <em>\u00c9cole Polytechnique<\/em>, zatim je bio voditelj studija na <em>\u00c9cole des Hautes Etudes en Sciences Sociales<\/em> (grupa za istra\u017eivanje kinematografije i povijesti), predsjednik Udruge za istra\u017eivanje na EHESS-u te od 1970. glavni urednik glasovitog \u010dasopisa <em>Annales<\/em>. Uo\u010div\u0161i vrijednost filma kao povijesnog svjedo\u010danstva, realizirao je na francuskoj televiziji (od 1992. na Arteu) program nazvan \u201eParalelna povijest\u201d, analiziraju\u0107i kinematografske vijesti iz razli\u010ditih tabora u doba II. svjetskog rata. Marc Ferro bio je na glasu i kao izvanredan profesor; njegova pedago\u0161ka snaga temeljila se, uz stru\u010dnost i veliku erudiciju, na njegovoj osobnoj metodi kojom je te\u017eio izo\u0161triti kriti\u010dku svijest slu\u0161atelja prikazuju\u0107i im izabranu problematiku iz razli\u010ditih perspektiva. U svojoj \u017eelji da formira prosvije\u0107ene gra\u0111ane, kontinuirano se borio protiv prikaza povijesti koje je namjerno iskrivila politi\u010dka propaganda bilo koje vrste; neumorno se trudio \u0161iriti horizonte svojih studenata, svojih slu\u0161atelja, gledatelja i \u010ditatelja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autor\/ica: Marc Ferro<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Sanja Lovren\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Uredni\u0161tvo: Marko Radelji\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 100<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prolistajte:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-mala-zvona\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"c8knghbjxQ\"><a href=\"https:\/\/www.mala-zvona.hr\/product\/dvadeseto-stoljece-rastumaceno-mojem-unuku\/\">Dvadeseto stolje\u0107e rastuma\u010deno mojem unuku<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Dvadeseto stolje\u0107e rastuma\u010deno mojem unuku&#8221; &#8212; Mala Zvona\" src=\"https:\/\/www.mala-zvona.hr\/product\/dvadeseto-stoljece-rastumaceno-mojem-unuku\/embed\/#?secret=Ni1K5lkL1B#?secret=c8knghbjxQ\" data-secret=\"c8knghbjxQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41057,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Ferro.png?fit=705%2C1001&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":41056,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":41056,"position":1},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":41056,"position":2},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53768","url_meta":{"origin":41056,"position":3},"title":"Ciklus tribina \u201eU lavirintu\u201c: Kud plovi ovaj svet","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa U lavirintu, Muzej 90-ih u Beogradu organizuje razgovor 28. maja 2026. u 19 \u010dasova o savremenim globalnim krizama, ratu, me\u0111unarodnom pravu i politi\u010dkim promenama koje oblikuju dana\u0161nji svet. Ratovi u Ukrajini, Gazi, Libanu i Iranu, kao i duboke politi\u010dke promene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tokom druge administracije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":41056,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":41056,"position":5},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41056"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41056\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41058,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41056\/revisions\/41058"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}