{"id":41044,"date":"2024-05-28T21:23:45","date_gmt":"2024-05-28T21:23:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41044"},"modified":"2024-05-28T21:23:45","modified_gmt":"2024-05-28T21:23:45","slug":"hrvatsko-cesko-drustvo-obiljezilo-600-godisnjicu-smrti-najveceg-ceskog-vojskovode-jana-zizke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41044","title":{"rendered":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo obilje\u017eilo 600. godi\u0161njicu smrti najve\u0107eg \u010de\u0161kog vojskovo\u0111e Jana \u017di\u017eke"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo obilje\u017eilo je u ponedjeljak 27. svibnja 600. godi\u0161njicu smrti najve\u0107eg \u010de\u0161kog vojskovo\u0111e Jana \u017di\u017eke o kojem je predavanje odr\u017eao predsjednik H\u010cD-a, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac. \u017di\u017eka je bio zapovjednik vojske radikalnih \u010de\u0161kih husita tijekom husitskih ratova od 1419. do smrti 1424. Rodio se oko 1360. u Trocnovu u ju\u017enoj \u010ce\u0161koj u ni\u017eoj plemi\u0107koj obitelji, rano je ostao bez oka, a kad je zbog materijalnih te\u0161ko\u0107a izgubio posjed postao je najamni vojnik. Oko 1414. bio je komornik na dvoru \u010de\u0161kog kralja i rimsko-njema\u010dkog cara V\u00e1clava IV. u Pragu te se upoznao s u\u010denjem \u010de\u0161kog vjerskog reformatora Jana Husa koji je u svojim propovijedima i spisima napadao moralno srozavanje crkve i njenu svjetovnu mo\u0107 te zagovarao povratak evan\u0111eoskim korijenima. Husovo spaljivanje na loma\u010di 1415. radikaliziralo je odnose izme\u0111u njegovih prista\u0161a i crkvene hijerarhije. Jan \u017di\u017eka bio je jedan od glavnih organizatora Pra\u0161ke defenestracije (izbacivanja katoli\u010dkih gradskih vije\u0107nika kroz prozor) 1419., \u010dime su zapo\u010deli husitski ratovi koji su trajali do 1436. s ciljem da se iz \u010ce\u0161ke iskorijeni husitizam. Kao vojskovo\u0111a \u017di\u017eka je odbio dva kri\u017earska pohoda koja je uz suglasnost pape na svoju domovinu \u010ce\u0161ku poveo rimsko-njema\u010dki car i ugarsko-hrvatski kralj \u017digmund Luksembur\u0161ki, iako je od 1421., gubitkom drugog oka, bio slijep. Jan \u017di\u017eka unio je mnoge novosti u tada\u0161nje naoru\u017eanje i vojnu taktiku u kojoj je va\u017enu ulogu imalo kori\u0161tenje mobilnih fortifikacija koje su zapravo bile sastavljane od selja\u010dkih kola oja\u010danih daskama koje oklopljeni vitezovi svojim kopljima i ma\u010devima nisu mogli probiti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHusiti su prvi u Europi po\u010deli u ve\u0107oj mjeri koristiti vatreno oru\u017eje pa je i rije\u010d pi\u0161tolj nastala od \u010de\u0161ke rije\u010di pi\u0161\u0165ala \u0161to zna\u010di svirala, a radilo se o oru\u017eju koje je prete\u010da dana\u0161nje pu\u0161ke ili pi\u0161tolja. I rije\u010d haubica \u010de\u0161kog je porijekla, a izvorni naziv glasi houfnice, od \u010de\u0161koga houf \u0161to zna\u010di mno\u0161tvo. Husiti su naime prvi po\u010deli koristiti artiljeriju za uni\u0161tavanje \u017eive sile, a ne samo za probijanje utvrda. Osim \u017di\u017ekinih sposobnosti kao stratega i organizatora, ne treba zanemariti niti visok stupanj morala i motivacije kod husita koji su, za razliku od pla\u0107eni\u010dkih vitezova, branili svoju zemlju i svoje pravo na slobodno ispovijedanje vjere. Dok su vitezovi bili nau\u010deni boriti se jedan na jedan, husiti su se borili kao kolektiv, a u borbu bi ulazili s pjesmom, od kojih je najpoznatija <em>Kto\u017e js\u00fa bo\u017e\u00ed bojovn\u00edci<\/em> (Tko su Bo\u017eji bojovnici). Ve\u0107 njeni prvi taktovi bili su dovoljni da poljuljaju samopouzdanje kri\u017eara i natjeraju ih u bijeg\u201c, kazao je Lipovac. Jan \u017di\u017eka nije bio pora\u017een ni u jednoj bitci, a umro je pri opsadi utvrde P\u0159ibyslav tijekom pohoda na Moravsku 11. listopada 1424. Na \u010delu husitske vojske naslijedio ga je Prokop Veliki. Husitski ratovi zavr\u0161eni su 1436. sporazumom katolika i umjerenih husita kojima je priznato pravo na ispovijedanje vjere, no vjerski sukobi u \u010ce\u0161koj trajat \u0107e s ve\u0107im ili manjim intenzitetom sve do po\u010detka Tridesetogodi\u0161njeg rata 1620.<\/p>\n\n\n\n<p>Jana \u017di\u017eku \u010cesi danas slave kao svog najve\u0107eg vojskovo\u0111u, a 1950. na brdu V\u00edtkov u Pragu, u gradskoj \u010detvrti \u017di\u017ekov, podignut mu je spomenik na konju, autora Bohumila Kafke, visok devet metara, po dimenzijama tre\u0107i najve\u0107i konjani\u010dki spomenik na svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Lipovac je istaknuo da je Stjepan Radi\u0107 u svojoj knjizi <em>\u010ce\u0161ki narod na po\u010detku XX. stolje\u0107a<\/em> Jana \u017di\u017eku prozvao \u201e\u010de\u0161kim selja\u010dkim Napoleonom\u201d, a podsjetio je i da je tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj postojala partizanska postrojba sastavljena od \u010ceha i Slovaka koja je nosila naziv \u010cehoslova\u010dka brigada \u201eJan \u017di\u017eka z Trocnova&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Predavanje je odr\u017eano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41044","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/hus1.jpg?fit=1565%2C1158&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":41044,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":41044,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":41044,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":41044,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":41044,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":41044,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41044"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41046,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044\/revisions\/41046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}