Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo obilje\u017eilo je u ponedjeljak 27. svibnja 600. godi\u0161njicu smrti najve\u0107eg \u010de\u0161kog vojskovo\u0111e Jana \u017di\u017eke o kojem je predavanje odr\u017eao predsjednik H\u010cD-a, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac. \u017di\u017eka je bio zapovjednik vojske radikalnih \u010de\u0161kih husita tijekom husitskih ratova od 1419. do smrti 1424. Rodio se oko 1360. u Trocnovu u ju\u017enoj \u010ce\u0161koj u ni\u017eoj plemi\u0107koj obitelji, rano je ostao bez oka, a kad je zbog materijalnih te\u0161ko\u0107a izgubio posjed postao je najamni vojnik. Oko 1414. bio je komornik na dvoru \u010de\u0161kog kralja i rimsko-njema\u010dkog cara V\u00e1clava IV. u Pragu te se upoznao s u\u010denjem \u010de\u0161kog vjerskog reformatora Jana Husa koji je u svojim propovijedima i spisima napadao moralno srozavanje crkve i njenu svjetovnu mo\u0107 te zagovarao povratak evan\u0111eoskim korijenima. Husovo spaljivanje na loma\u010di 1415. radikaliziralo je odnose izme\u0111u njegovih prista\u0161a i crkvene hijerarhije. Jan \u017di\u017eka bio je jedan od glavnih organizatora Pra\u0161ke defenestracije (izbacivanja katoli\u010dkih gradskih vije\u0107nika kroz prozor) 1419., \u010dime su zapo\u010deli husitski ratovi koji su trajali do 1436. s ciljem da se iz \u010ce\u0161ke iskorijeni husitizam. Kao vojskovo\u0111a \u017di\u017eka je odbio dva kri\u017earska pohoda koja je uz suglasnost pape na svoju domovinu \u010ce\u0161ku poveo rimsko-njema\u010dki car i ugarsko-hrvatski kralj \u017digmund Luksembur\u0161ki, iako je od 1421., gubitkom drugog oka, bio slijep. Jan \u017di\u017eka unio je mnoge novosti u tada\u0161nje naoru\u017eanje i vojnu taktiku u kojoj je va\u017enu ulogu imalo kori\u0161tenje mobilnih fortifikacija koje su zapravo bile sastavljane od selja\u010dkih kola oja\u010danih daskama koje oklopljeni vitezovi svojim kopljima i ma\u010devima nisu mogli probiti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eHusiti su prvi u Europi po\u010deli u ve\u0107oj mjeri koristiti vatreno oru\u017eje pa je i rije\u010d pi\u0161tolj nastala od \u010de\u0161ke rije\u010di pi\u0161\u0165ala \u0161to zna\u010di svirala, a radilo se o oru\u017eju koje je prete\u010da dana\u0161nje pu\u0161ke ili pi\u0161tolja. I rije\u010d haubica \u010de\u0161kog je porijekla, a izvorni naziv glasi houfnice, od \u010de\u0161koga houf \u0161to zna\u010di mno\u0161tvo. Husiti su naime prvi po\u010deli koristiti artiljeriju za uni\u0161tavanje \u017eive sile, a ne samo za probijanje utvrda. Osim \u017di\u017ekinih sposobnosti kao stratega i organizatora, ne treba zanemariti niti visok stupanj morala i motivacije kod husita koji su, za razliku od pla\u0107eni\u010dkih vitezova, branili svoju zemlju i svoje pravo na slobodno ispovijedanje vjere. Dok su vitezovi bili nau\u010deni boriti se jedan na jedan, husiti su se borili kao kolektiv, a u borbu bi ulazili s pjesmom, od kojih je najpoznatija Kto\u017e js\u00fa bo\u017e\u00ed bojovn\u00edci<\/em> (Tko su Bo\u017eji bojovnici). Ve\u0107 njeni prvi taktovi bili su dovoljni da poljuljaju samopouzdanje kri\u017eara i natjeraju ih u bijeg\u201c, kazao je Lipovac. Jan \u017di\u017eka nije bio pora\u017een ni u jednoj bitci, a umro je pri opsadi utvrde P\u0159ibyslav tijekom pohoda na Moravsku 11. listopada 1424. Na \u010delu husitske vojske naslijedio ga je Prokop Veliki. Husitski ratovi zavr\u0161eni su 1436. sporazumom katolika i umjerenih husita kojima je priznato pravo na ispovijedanje vjere, no vjerski sukobi u \u010ce\u0161koj trajat \u0107e s ve\u0107im ili manjim intenzitetom sve do po\u010detka Tridesetogodi\u0161njeg rata 1620.<\/p>\n\n\n\n Jana \u017di\u017eku \u010cesi danas slave kao svog najve\u0107eg vojskovo\u0111u, a 1950. na brdu V\u00edtkov u Pragu, u gradskoj \u010detvrti \u017di\u017ekov, podignut mu je spomenik na konju, autora Bohumila Kafke, visok devet metara, po dimenzijama tre\u0107i najve\u0107i konjani\u010dki spomenik na svijetu.<\/p>\n\n\n\n Lipovac je istaknuo da je Stjepan Radi\u0107 u svojoj knjizi \u010ce\u0161ki narod na po\u010detku XX. stolje\u0107a<\/em> Jana \u017di\u017eku prozvao \u201e\u010de\u0161kim selja\u010dkim Napoleonom\u201d, a podsjetio je i da je tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj postojala partizanska postrojba sastavljena od \u010ceha i Slovaka koja je nosila naziv \u010cehoslova\u010dka brigada \u201eJan \u017di\u017eka z Trocnova”.<\/p>\n\n\n\n Predavanje je odr\u017eano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41044","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/hus1.jpg?fit=1565%2C1158&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":41044,"position":0},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":41044,"position":1},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":41044,"position":2},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":41044,"position":3},"title":"Tribina “Pola stolje\u0107a P(p)anenke”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":41044,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":41044,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41044"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41046,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41044\/revisions\/41046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}