{"id":40993,"date":"2024-05-25T00:48:21","date_gmt":"2024-05-25T00:48:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40993"},"modified":"2024-05-27T13:38:33","modified_gmt":"2024-05-27T13:38:33","slug":"branimir-jankovic-prilog-javnoj-raspravi-o-projektu-crofacta-i-jasenovcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40993","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu CroFacta i Jasenovcu"},"content":{"rendered":"\n<p>Va\u017eno je imati nove projekte o povijesti kao \u0161to je <a href=\"https:\/\/crofacta.hr\/objave\">CroFacta<\/a> koji se obra\u0107aju ne samo stru\u010dnoj nego i \u0161iroj publici te povezuju institucije i razne struke. Vrijedno je \u0161to analiziraju povijesne sadr\u017eaje koji se nalaze u digitalnom prostoru i \u0161to zatim svoje analiti\u010dke priloge objavljuju na internetskim stranicama, koje potom dalje prenose mediji, \u010dine\u0107i sve mnogo \u0161ire dostupnim. Po svim navedenim elementima rije\u010d je o problematici, odnosno praksi javne povijesti, \u0161to smatram da treba poticati, bez obzira ho\u0107emo li se uvijek slagati s intencijama, sadr\u017eajem, zaklju\u010dcima ili odjecima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na portalu Historiografija.hr pozivali smo na polemike, neovisno o tome s kojih pozicija dolaze. Zato pozdravljam sada\u0161nje i budu\u0107e analiti\u010dke ili polemi\u010dke priloge \u2013 tako i kolege Vladimira Geigera i drugih \u2013 kao i potencijalne \u0161ire polemike koje bi prilozi CroFacta mogli potaknuti. Ne treba posebno isticati kolike su polemike klju\u010dne za svaku historiografiju \u2013 posebno kada propituju ono \u0161to uzimamo zdravo za gotovo \u2013 dinamiziraju\u0107i je i pomi\u010du\u0107i naprijed. Sva povijesna pitanja trebaju biti otvorena raspravi. To se dakako odnosi i na javno osjetljiva pitanja logora Jasenovca, \u010diju je inherentnu polemi\u010dnost u doma\u0107em kontekstu potvrdila \u010dinjenica da je <a href=\"https:\/\/crofacta.hr\/objave\/jusp-jasenovac\">prilog<\/a> Vladimira Geigera objavljen na digitalnoj platformi CroFacta bio povod za ostavku ravnatelja Javne ustanove Spomen-podru\u010dje Jasenovac Ive Pejakovi\u0107a te izazvao brojne reakcije.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo javna osjetljivost problematike Jasenovca otvara odre\u0111ena pitanja o kojima vrijedi raspravljati kako u okviru projekta CroFacta tako i u \u0161irem kontekstu. U polemici o povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti isticao sam da navo\u0111enje \u010dinjenica ne stoji izolirano od interpretacije, \u0161to se mo\u017ee odnositi i na primjere ukazivanja na pogre\u0161ke. Ne mislim da je to slu\u010daj s prilogom Vladimira Geigera na portalu CroFacta u kojem je samo izlo\u017eeno za koje tvrdnje nema potvrde u dokumentima i historiografiji. Pritom se ne iznose interpretativne ili vrijednosne tvrdnje. Me\u0111utim, \u010dak ni tada nije mogu\u0107e izolirati govor o \u010dinjenicama samo na \u010dinjenice. Naime, postoji i recepcija govora o \u010dinjenicama, \u0161to je dodatni aspekt koji bih uklju\u010dio u raspravu. Upravo su te javne reakcije na \u010dinjenice neizbje\u017eno odre\u0111ene postoje\u0107im interpretativnim, zna\u010denjskim ili vrijednosnim okvirima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne iznena\u0111uje stoga da javnost na ispravke pogre\u0161aka u prikazu \u010dinjenica reagira s ve\u0107 unaprijed definiranih pozicija iz kojih se govori o Jasenovcu. U Hrvatskoj se ti okviri odvijaju u rasponu od negiranja Jasenovca kao logora smrti preko osporavanja ili prihva\u0107anja dosad utvr\u0111enih brojki stradalih do prozivanja za povijesni revizionizam. Svi se ti rasponi reakcija dijelom vide i kod javnih reakcija na Geigerov tekst, pri \u010demu se o svima njima mo\u017ee kriti\u010dki polemizirati. Pritom me najvi\u0161e me\u0111utim zabrinjavaju one reakcije koje Geigerov tekst koriste za daljnje negiranje Jasenovca kao logora smrti.<\/p>\n\n\n\n<p>Njih se mo\u017ee ilustrativno pokazati na online komentarima koje su posjetitelji ostavili ispod <a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/na-mreznim-stranicama-spomen-podrucja-jasenovac-netocne-informacije-1770659\">\u010dlanka <\/a><em>Ve\u010dernjeg lista<\/em> u kojem su prvotno preneseni najva\u017eniji rezultati Geigerova teksta. Mnogi su komentatori u njima ustvari pisali ono \u0161to se ve\u0107 dugo i iscrpno govori \u2013 i na\u017ealost obilno prihva\u0107a \u2013 u jednom dijelu (sub)javnosti: da su ono \u0161to pi\u0161e JUSP Jasenovac la\u017ei, kao i da je sam Jasenovac la\u017e (npr. \u201ePopis \u017ertava JUSP Jasenovac je tako\u0111er velika krivotvorina.\u201c; \u201eOvo je samo vrh sante la\u017ei o Jasenovcu!!\u201c). Ukazivanje na pogre\u0161ke u tekstu na internetskim stranicama JUSP-a Jasenovac brojni su komentatori prenosili na \u010ditavu instituciju, kao i na Jasenovac kao sredi\u0161nje mjesto jasenova\u010dkog sustava logora. O takvim primjerima (zlo)upotrebe Geigerova teksta dobro svjedo\u010di i naslov <a href=\"https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/visnja-staresina-slucaj-pejakovic-pokazao-kako-hrvatski-jusp-jasenovac-lazira-dokaze-genocida-po-mjeri-srpskog-sveta-1391396\">\u010dlanka<\/a> u <em>Slobodnoj Dalmaciji<\/em>: &#8220;Slu\u010daj Pejakovi\u0107 pokazao kako hrvatski JUSP Jasenovac la\u017eira dokaze genocida po mjeri srpskog sveta.&#8221; Pitanje je dakle kako sprije\u010diti da opravdano ispravljanje neutemeljenih tvrdnji ne rezultira nekim novim &#8211; jo\u0161 nagla\u0161enijim &#8211; neutemeljenim tvrdnjama u javnosti koje bi tako\u0111er trebalo ispraviti.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga mislim da je neizbje\u017eno voditi ra\u010duna o reakcijama javnosti na govor o \u010dinjenicama, koja ih prima u ve\u0107 zacrtanim interpretacijskim i drugim okvirima. Pritom nikako ne mislim da ne treba problematizirati neke teme ili ne polemizirati o njima zbog zabrinutosti kako \u0107e publika reagirati na stru\u010dno znanje povjesni\u010dara i povjesni\u010darki. No, zbog svega navedenog, ono \u0161to bih osobno volio vidjeti na kraju Geigerova teksta je primjerice sljede\u0107a mogu\u0107a ili neka sli\u010dna re\u010denica: Iako su ove tvrdnje na mre\u017enim stranicama JUSP-a Jasenovac neutemeljene, to ne zna\u010di da Jasenovac i NDH nisu bili mjesto masovnih zlo\u010dina nad Srbima, pri \u010demu se o kvalifikaciji genocida vode <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10656\">rasprave<\/a> u historiografiji.<\/p>\n\n\n\n<p>O tome da se govor o \u010dinjenicama neizbje\u017eno susre\u0107e s pitanjima interpretacije ili recepcije ne svjedo\u010de samo reakcije na Geigerov tekst nego i eksplicitne i implicitne reakcije na sam portal CroFacta. Budu\u0107i da je o\u010dekivano da stru\u010dna i \u0161ira javnost u slu\u010daju takvih platformi gleda o kojima temama \u0107e biti pisano i u kolikom opsegu (u usporedbi s nekim drugima), to je ne\u0161to o \u010demu je nu\u017eno unaprijed vo\u0111eno ra\u010duna i na samom projektu, pri \u010demu se nastoji davati podjednaki prostor svim sredi\u0161njim prijeporima o hrvatskoj povijesti. Povrh toga, pitanja interpretacije i recepcije prisutna su ve\u0107 i po tome koji \u0107e \u010dlanci biti preno\u0161eni u medijima te koji \u0107e izazivati najvi\u0161e pozornosti i reakcija. Sve je to dokaz da se nikad ne radi samo o \u010dinjenicama ve\u0107 da smo svi dobro svjesni konteksta u kojem se govori o njima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to \u0107e biti zanimljivo vidjeti s daljnjim razvojem platforme i materijalom koji \u0107e pru\u017eiti odnosi se na analiziranje za\u0161to se javljaju odre\u0111ene vrste \u010dinjeni\u010dnih pogre\u0161aka, krivi podaci, dezinformacije i la\u017ene vijesti na internetu i dru\u0161tvenim mre\u017eama te koja je bila njihova intencija (u smislu da \u017eele primjerice neke aspekte te\u0161ke povijesti umanjiti ili pak naglasiti, odnosno opravdati ili dodatno osuditi itd.). Bilo bi vrijedno kasnije imati teorijsku raspravu o svemu tome.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom da je tekst s digitalne platforme CroFacta bio okida\u010d za ostavku Ive Pejakovi\u0107a, bilo bi jako va\u017eno imati javnu raspravu o djelovanju JUSP-a Jasenovac i njegovom stru\u010dnom i dru\u0161tveno-politi\u010dkom statusu. O traumati\u010dnim doga\u0111anjima iz povijesti 20. stolje\u0107a simboliziranih mjestima Jasenovac, Bleiburg, Goli otok, Vukovar i Srebrenica postoje katkad razli\u010dita tuma\u010denja ili pak razli\u010dita zna\u010denja koja im se pridaju. U Hrvatskoj se na\u017ealost u jednom dijelu ne uvijek marginalizirane javnosti logor Jasenovac dovodi u pitanje \u2013 s isticanjem da se nije dogodio, da je la\u017e \u2013 ili ga se u zna\u010dajnom dijelu javnosti \u017eeli umanjiti, odnosno selektivno govoriti o njemu.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatskom nacionalizmu je ve\u0107inu spomenutih mjesta sje\u0107anja razmjerno lak\u0161e uklju\u010diti u kulturu sje\u0107anja na Hrvate kao \u017ertve, a bitno te\u017ee Jasenovac kao mjesto sje\u0107anja na Hrvate kao po\u010dinitelje, \u0161to predstavlja tamnu stranu vlastitog nacionalizma. U tome mo\u017eemo tra\u017eiti glavne razloge negiranja, osporavanja ili prijepora o Jasenovcu. U polemi\u010dkom <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4807\">tekstu<\/a> iz 2017. godine \u201eNu\u017enost ja\u010danja javne pozicije Jasenovca!\u201c istaknuo sam da je JUSP Jasenovac dru\u0161tveno marginalizirana institucija, ostavljena bez \u0161ire podr\u0161ke i stalno na udaru osporavanja. Iako sam za Ivu Pejakovi\u0107a uvijek mogao imati samo rije\u010di podr\u0161ke, sada mi je \u2013 u kontekstu njegove ostavke \u2013 \u017eao \u0161to nismo jo\u0161 i vi\u0161e sura\u0111ivali te \u0161to se nisam poku\u0161ao jo\u0161 vi\u0161e anga\u017eirati u javnoj i stru\u010dnoj podr\u0161ci JUSP-u Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n<p>Neovisno o mojim stavovima u kojima zagovaram da iz svih navedenih razloga Jasenovac treba imati mnogo ve\u0107u va\u017enost u javnosti, kulturi sje\u0107anja, obrazovanju i historiografiji, bilo bi va\u017eno da ovaj slu\u010daj potakne \u0161to \u0161iru javnu raspravu o mjestu Jasenovca u hrvatskom dru\u0161tvu i da imamo priliku su\u010deliti vi\u0161e razli\u010ditih mi\u0161ljenja o tome.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivam stoga sve zainteresirane na uklju\u010divanje u raspravu ili polemiziranje o svim ovim pitanjima bilo u medijima ili na portalu Historiografija.hr.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-40993","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":40993,"position":0},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":40993,"position":1},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":40993,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":40993,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":40993,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":40993,"position":5},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij &#8220;Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40993"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41040,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40993\/revisions\/41040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}