{"id":40954,"date":"2024-05-23T21:00:00","date_gmt":"2024-05-23T21:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40954"},"modified":"2024-05-23T22:06:10","modified_gmt":"2024-05-23T22:06:10","slug":"vinko-kovac-okrugli-stol-muzeji-i-bastina-u-kontekstu-digitalnih-igara-i-igrifikacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40954","title":{"rendered":"Vinko Kova\u010d: Okrugli stol \u201eMuzeji i ba\u0161tina u kontekstu digitalnih igara i igrifikacije\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Okrugli stol \u201eMuzeji i ba\u0161tina u kontekstu digitalnih igara i igrifikacije\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povodom \u010detrdesete obljetnice rada Katedre za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, sedamdesete obljetnice prvog izdanja \u010dasopisa Muzeologija<\/em> i stopedesete obljetnice Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu organiziran je 15. svibnja 2024. godine okrugli stol na temu digitalnih igara i igrifikacije u kontekstu o\u010duvanja i promoviranja kulturno-povijesne ba\u0161tine. Interaktivni okrugli stol je odr\u017ean u konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su bili: Rea Drvar, dr. sc. Tomislav Ivanjko, Dora Jakopi\u0107, dr. sc. Branimir Jankovi\u0107, dr. sc. Tibor Komar, dr. sc. \u017deljka Miklo\u0161evi\u0107, Marija Rojko, Marija Saboli\u0107 i Matija Vigato.<\/p>\n\n\n\n

Zainteresiranu publiku pozdravile su moderatorica okruglog stola, dr. sc. \u017deljka Miklo\u0161evi\u0107, docentica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, i Maja Kocijan, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra, te najavile \u010detiri glavne teme okruglog stola \u2013 igre, s posebnim naglaskom na digitalni element, fenomen igrifikacije, interpretacija kulturno-povijesne ba\u0161tine u kontekstu igara te dobri primjeri iz prakse. Kako je rije\u010d o \u010detiri komplementarna, ali ne istovjetna elementa moderatorica je uvela publiku u cijelu problematiku, naglasiv\u0161i kako je detaljnije razra\u0111ena izlaganja mogu\u0107e prona\u0107i u \u010dlancima objavljenima u posljednjem broju \u010dasopisa Muzeologija<\/em>. Zatim je rije\u010d prepu\u0161tena panelisticama i panelistima uz napomenu kako je rasprava otvorenog tipa, pa se u svakom trenutku mo\u017ee i publika uklju\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

Kao prva panelistica govorila je Matija Vigato, asistentica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Razra\u0111uju\u0107i fenomen igre s filozofskog stanovi\u0161ta, Vigato isti\u010de kako je za 21. stolje\u0107e izuzetno va\u017ean aspekt modularnosti igre, dok se prvi tragovi, odnosno temelji suvremenih igara mogu prona\u0107i u \u0161ahu i igri go<\/em> koji u sebi sadr\u017ee numeraciju, ali i razvoj taktike te strategiju u svrhu nadvladavanja protivnika. Razvojem tehnologije i kompleksnih suvremenih videoigara, one sve \u010de\u0161\u0107e ulaze i u domenu umjetnosti, \u0161to Vigato ocjenjuje kao pozitivnu pojavu, ogra\u0111uju\u0107i se da to ne zna\u010di nu\u017eno da \u0107e svaka igra postati umjetni\u010dko djelo.<\/p>\n\n\n\n

Na izneseno se nadovezao dr. sc. Tomislav Ivanjko, izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti, istaknuv\u0161i kako svaka igra, zapravo, sadr\u017ei tri klju\u010dna elementa \u2013 dinamiku, estetiku i mehaniku. Nedostatkom sinergije izme\u0111u tih aspekata, odnosno izostajanjem jednog od njih, ne bi bila zadovoljena koherentna logika igre, pa samim time ne bi bila privla\u010dna kona\u010dnim korisnicima. Objasniv\u0161i fenomen igrifikacije, kao uvo\u0111enje elemenata igre u ne-igrivi kontekst, Ivanjko dodatno obra\u0107a pa\u017enju na promjenu percepcije pasioniranih u\u017eivatelja videoigara. Tako gejmeri<\/em> vi\u0161e ne pripadaju pubertetskoj dobi, ve\u0107 prosje\u010dna dob prelazi 32 godine, dok prosje\u010dno provedeno vrijeme u igrama prema\u0161uje 3 sata dnevno, odnosno 13 sati tjedno. Tomu je tako prvenstveno jer domena igre, pogotovo digitalni aspekt, ulazi u sve ure\u0111aje i platforme: od klasi\u010dnijih ra\u010dunalnih igara i jednostavnijih mobilnih igara do razvijenih igara dostupnih preko poslu\u017eitelja, dru\u0161tvenih mre\u017ea ili drugih domena kojima sve lak\u0161e pristupamo.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje autenti\u010dnosti odre\u0111enih povijesnih elemenata u sklopu sve popularnijih videoigara otvara dr. sc. Branimir Jankovi\u0107, docent na Odsjeku za povijest, govore\u0107i kako historiografija dugi niz godina nije priznavala zna\u010daj i relevantnost istra\u017eivanja fenomena videoigara i njihove uloge u promociji povijesti i same historije kao struke. Tek se kroz subdisciplinu javne povijesti<\/em> otvara mogu\u0107nost rasprave o videoigrama kao manifestaciji povijesnih zbivanja. Tim vi\u0161e \u0161to je interes igra\u010da u tom pogledu potaknuo same stvaratelje videoigara da ula\u017eu sredstva s ciljem faktografske provjere, \u0161to zauzvrat mo\u017ee ponuditi dodatan poticaj za \u010ditanje povijesnih knjiga i prou\u010davanje doga\u0111aja iz pro\u0161losti. Tim tragom svakako ide i drugi istaknuti element, turisti\u010dka popularizacija i medijska popra\u0107enost srednjovjekovnih i drugih reprezentacijskih manifestacija koje oplemenjuju sve \u010de\u0161\u0107e lokalne turisti\u010dke aktivnosti s predumi\u0161ljajem autenti\u010dnog do\u017eivljavanja \u201epro\u0161log \u017eivota\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na moderatori\u010dino pitanje je li autenti\u010dnost va\u017ena i etnolo\u0161koj perspektivi prou\u010davanja utjecaja videoigara, Rea Drvar, kustosica etnolo\u0161ke zbirke Muzeja Prigorja, odgovara kako autenti\u010dnost u tom polju nije toliko bitna. Ona obja\u0161njava kako se u etnologiji polazi od toga da je gotovo nemogu\u0107e utvrditi \u0161to je autenti\u010dno, stoga interaktivnost zauzima puno zna\u010dajnije mjesto, budu\u0107i da igre slu\u017ee kao sredstvo opu\u0161tanja, pa \u010dak i poistovje\u0107ivanja s likovima. Etnografski pogled na digitalne alate za istra\u017eivanje i prezentaciju ba\u0161tine predstavio je i dr. sc. Tibor Komar, docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Sa\u017eeto, etnografija komunikacije bavi se procesom prijenosa kulturnih elemenata preko igrica ili drugih digitalnih platformi kona\u010dnom korisniku. Kao primjer je dana Trka na prstenac u sklopu interpretacijskog centra u Barbanu, gdje se nalazi mehani\u010dki konj pra\u0107en multimedijom, pa posjetitelj mo\u017ee sjesti na potonjeg i nastojati pogoditi sredi\u0161nji otvor putem digitalne platforme.<\/p>\n\n\n\n

O drugim pozitivnim primjerima iz prakse govorile su panelistice Marija Saboli\u0107, muzejska pedagoginja Muzeja grada Zagreba te Dora Jakopi\u0107, biv\u0161a studentica FFZG-a s iskustvom organiziranja igrifikacije. Saboli\u0107 je predstavila Escape game<\/em>, igru dostupnu u prostorima Muzeja. Aktivnost je zami\u0161ljena da se prolazi sobama Muzeja u svrhu igranja detektivima, a kroz interakciju prostora i aplikacije, korisnicima je omogu\u0107en pristup predmetima i detaljima koje bi u svakodnevnom razgledu zanemarili. Pritom valja imati na umu da nisu svi muzejski izlo\u0161ci kulturno valorizirani, ve\u0107 slu\u017ee za igru, odnosno za stvaranje narativa. Na taj se na\u010din prolazi kroz cijeli prostor muzeja, a u kona\u010dnici se dolazi do fiktivnog blaga. Drugi primjer navodi Jakopi\u0107 koja je sudjelovala u razvijanju igre u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Njihov je cilj bio kroz interaktivnu igru pribli\u017eiti predmete i sam inventar Muzeja. Aktivnost je faktografski usidrena pomo\u0107u materijala za vodstvo kroz Muzej, a zami\u0161ljeno je da ljudi prou\u010de materijal te tako dubinski do\u017eive umjetni\u010dku ba\u0161tinu. Kao nedostatak je istaknut povremeni ishod u kojem ljudi ne prou\u010davaju sve materijale ve\u0107 tragaju za specifi\u010dnim djelima koja slu\u017ee kao tragovi za rje\u0161avanje glavnog problema, \u0161to ima, zapravo, kontraefekt u pogledu upoznavanja s cijelim postavom.<\/p>\n\n\n\n

Pred kraj okruglog stola, moderatorica je postavila pitanje koje bi sve aspekte videoigre trebale imati kako bi postale kulturna ba\u0161tina. Odgovor je ponudila Marija Rojko, biv\u0161a studentica FFZG-a i UX dizajnerica, istaknuv\u0161i kako sve ve\u0107i broj muzeja \u017eeli sa\u010duvati neke digitalne igre od zaborava. Glavnu prepreku u tom nastojanju predstavlja autorsko pravo koje vrlo \u010desto onemogu\u0107ava trajnu pohranu i za\u0161titu videoigara, budu\u0107i da zbog isteka samo jednog od nekoliko tisu\u0107a licenciranih elemenata igre znaju biti povu\u010dene. Stoga se procjenjuje da je od 1950-ih godina pa do danas oko 80 % svih ra\u010dunalnih igara izgubljeno, uz malu vjerojatnost trajnog pohranjivanja i stvaranja digitalne kulturno-povijesne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Kako je ovo bio prvi organizirani okrugli stol koji je omogu\u0107io sudionicima da razmijene ideje i iskustva o ulozi digitalnih igara te igrifikacije u svrhu obu\u010davanja i promocije kulturno-povijesne ba\u0161tine, prevladavao je veliki interes, pa je formalno okon\u010dan nakon 2 sata kvalitetne rasprave. Neformalni dio se nastavio i iza toga, \u0161to svjedo\u010di o mogu\u0107nostima povezivanja suvremenih tehnologija i inovativnih pristupa s ciljem oboga\u0107ivanja muzeolo\u0161ke i istra\u017eiva\u010dke prakse, odnosno kako igre i igrifikacija mogu postati korisni alati za o\u010duvanje i promociju kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Vinko Kova\u010d <\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Medijski prilog:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/od-mestrovica-od-legica-do-detektivskih-pustolovina-11548836<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-40954","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":40954,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":40954,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":40954,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":40954,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":40954,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":40954,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40954"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40959,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40954\/revisions\/40959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}