{"id":40952,"date":"2024-05-23T21:18:45","date_gmt":"2024-05-23T21:18:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40952"},"modified":"2024-05-23T21:18:45","modified_gmt":"2024-05-23T21:18:45","slug":"reakcija-na-neizglasavanje-odluke-o-izboru-dr-sc-stanka-andrica-u-redovito-clanstvo-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40952","title":{"rendered":"Reakcija na neizglasavanje odluke o izboru dr. sc. Stanka Andri\u0107a u redovito \u010dlanstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak 16. svibnja 2024. godine odr\u017eana je izborna skup\u0161tina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na kojoj se glasovalo o izboru novih redovitih \u010dlanova. Istog je dana vi\u0161e internetskih portala (npr. portal Hrvatske radiotelevizije, portal Nacional itd.) prenijelo kratku reporta\u017eu s navedene izborne skup\u0161tine istoga sadr\u017eaja, u kojoj, izme\u0111u ostalog, pi\u0161e da je od predlo\u017eenih 18 kandidata u redovito \u010dlanstvo izabrano njih 17. Ono \u010dime smo ostali zate\u010deni bila je vijest da je odbijeni kandidat, protiv \u010dijeg se izbora izjasnilo \u010dak 50 od ukupno 90 prisutnih \u010dlanova skup\u0161tine, kolega Stanko Andri\u0107, ugledni istra\u017eiva\u010d slavonskog srednjovjekovlja, zaposlen kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u slavonskobrodskoj podru\u017enici Hrvatskog instituta za povijest. Osobito su nas iznenadili mogu\u0107i razlozi takve odluke. Naime, u spomenutoj se reporta\u017ei, osim rezultata izbora, \u0161turo prenosi i da je u pogledu kandidature kolege Andri\u0107a do\u0161lo do rasprave u kojoj se akademik Josip Pe\u010dari\u0107 \u201eusprotivio njegovu izboru optu\u017euju\u0107i Andri\u0107a da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tu\u0111mana\u201c, te da mu je odgovorio akademik Stjepan \u0106osi\u0107, predstavnik Akademijinog Razreda za dru\u0161tvene znanosti (koji je kolegu Andri\u0107a i kandidirao), tvrde\u0107i da iznesene primjedbe nisu utemeljene.<\/p>\n\n\n\n<p>Da je akademik Pe\u010dari\u0107 gorljivi protivnik izbora kolege Andri\u0107a za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zainteresiranoj javnosti, dakako, nije novost, budu\u0107i da je u vi\u0161e navrata javno istupio iznose\u0107i razne primjedbe, u prvom redu na ra\u010dun odre\u0111enih stavova kolege Andri\u0107a, ali i njegovog znanstvenog doprinosa. \u0160to se potonjeg ti\u010de, akademik Pe\u010dari\u0107 je problematizirao nisku indeksiranost kolege Andri\u0107a prema Hirschovom indeksu, isti\u010du\u0107i to kao objektivni pokazatelj nerelevantnog znanstvenog doprinosa (u seriji napisa na internetskom portalu Bez Cenzure, po\u010dev\u0161i od prvog, naslovljenog \u201eAkademik sa (sic!) H-indeksom nula?\u201c: <a href=\"https:\/\/bezcenzure.hr\/toptema\/akademik-sa-h-indeksom-nula\/\">https:\/\/bezcenzure.hr\/toptema\/akademik-sa-h-indeksom-nula\/<\/a>). Iako se nigdje ne navodi da je u raspravi na izbornoj skup\u0161tini osporavan znanstveni rad kolege Andri\u0107a, u istupima akademika Pe\u010dari\u0107a jest, pa mo\u017eda nije suvi\u0161no i u ovoj prigodi ponoviti da, \u0161to se humanisti\u010dkih znanosti ti\u010de, u Hrvatskoj indeksiranost nije temeljni objektivni kriterij vrednovanja ne\u010dijeg znanstvenog rada. Naravno, te\u0161ko da su akademici koji ne djeluju u okvirima dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti kadri vrednovati znanstveni doprinos kandidata na istoj razini kao kandidatovi sustru\u010dnjaci. No valjda je jasno da se taj nedostatak ne mo\u017ee nadomjestiti primjenom njima bliskog, ali neadekvatnog kriterija. Na koncu, uvjeti stjecanja zvanja znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju u humanisti\u010dkim znanostima su posve jasno definirani. K tome, me\u0111u \u010dlanovima Razreda za dru\u0161tvene znanosti nalazimo ugledne povjesni\u010dare koji bez ikakve sumnje znaju ocijeniti zadovoljava li kandidat kriterije znanstvene izvrsnosti i doprinosa. Ako se rasprava na skup\u0161tini zbilja povela oko toga je li kolega Andri\u0107 dao dovoljan obol hrvatskoj historiografiji da bi bio izabran za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i nakon toga je 50 od 90 prisutnih \u010dlanova zaklju\u010dilo da doprinos kolege Andri\u0107a nije adekvatan, zanimaju nas konkretni argumenti koji su tome presudili. Jer u slu\u010daju da se ve\u0107ina prisutnih \u010dlanova slo\u017eila s javno iznesenim stavovima akademika Pe\u010dari\u0107a i vrednovala doprinos jednog povjesni\u010dara prema kriterijima neprimjerenim za tu struku, onda s pravom trebamo biti zabrinuti za status povijesne znanosti u sto\u017eernoj nacionalnoj instituciji za znanost i kulturu, ali i tamo\u0161njeg Razreda za dru\u0161tvene znanosti, \u010dije je mi\u0161ljenje, nedvojbeno najstru\u010dnije, eklatantno zanemareno.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo na \u0161to se \u017eelimo osvrnuti jest mogu\u0107i razlog koji se spominje u navedenoj reporta\u017ei, a odnosi se na neslaganje kolege Andri\u0107a s prijedlogom da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tu\u0111mana. To\u010dno je da je kolega Andri\u0107 javno istupio 10. prosinca 2019. na internetskom portalu Historiografija s tekstom \u201eZa\u0161to je pogre\u0161no javni institut za povijest nazvati imenom Franje Tu\u0111mana\u201c (<a href=\"http:\/\/www.historiografija.hr\/?p=17933\">http:\/\/www.historiografija.hr\/?p=17933<\/a>; pro\u0161irena tiskana verzija u \u010dasopisu <em>Historijski zbornik<\/em> 73\/2 (2020), str. 417-426.), nakon \u0161to se u medijima pojavila gra\u0111anska inicijativa s re\u010denim prijedlogom te je, pritom, kolega svoje stavove nastojao obrazlo\u017eiti <em>sine ira et studio<\/em>. S iznesenim se stavovima kolege Andri\u0107a, naravno, mo\u017eemo i ne slagati, pa i poku\u0161ati izno\u0161enjem vlastitih argumenata dokazati da kolega nije u pravu, \u0161to je posve uobi\u010dajena i po\u017eeljna praksa u akademskim i znanstvenim zajednicama koje njeguju visoku razinu akademskih i intelektualnih sloboda. Sama pomisao da bi puko iskazivanje neafirmativnog stava prema ideji da se neka povijesna osoba veli\u010da na predlo\u017eeni na\u010din moglo imati stvarne reperkusije u demokratskom dru\u0161tvu, pa bila ta osoba i Franjo Tu\u0111man, doista zvu\u010di nevjerojatno. Me\u0111utim, \u010ditaju\u0107i reporta\u017eu sa skup\u0161tine objavljenu u medijima 16. svibnja 2024., nepristrani bi \u010ditatelj mogao ste\u0107i dojam da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u \u010dlanstvo prima istomi\u0161ljenike ve\u0107ine \u010dlanova ili, barem, osobe koje ne iznose javno njima neprihvatljive tvrdnje, odnosno da kolega Andri\u0107 nije primljen u \u010dlanstvo zbog, za ve\u0107inu prisutnih, nepo\u0107udnih stavova, a ne nekih drugih razloga. To svakako nije dobro za ugled ustanove, kao ni akademske i znanstvene zajednice u Hrvatskoj uop\u0107e. Iskreno se, stoga, nadamo da se ovdje radi samo o izoliranom istupu akademika Pe\u010dari\u0107a te da mediji nisu prenijeli sve pojedinosti o raspravi, pa su stvarni razlozi za\u0161to kolega Andri\u0107 nije izabran, koji su zasigurno bili izneseni, zainteresiranoj javnosti ostali nepoznati.<\/p>\n\n\n\n<p>Svjesni smo da nije zahvalno komentirati rezultate tajnog glasovanja jer je vrlo nezgodno naga\u0111ati o razlozima za\u0161to se svaki od 50 akademika nije izjasnio u prilog izbora kolege Andri\u0107a. No, \u010dvrstog smo uvjerenja da gore navedeni argumenti protiv primanja kolege u \u010dlanstvo, jedini koji su iza\u0161li u javnost, ne mogu biti valjani. Njima se, osim \u010dlana razreda koji je kolegu Andri\u0107a i kandidirao, nitko iz redova akademika nije usprotivio pa su zbog toga ostale odre\u0111ene nejasno\u0107e. Smatramo, stoga, kako je u javnom interesu da se one razjasne, odnosno da se podrobnije obrazlo\u017ei \u0161to je to\u010dno u kandidaturi kolege Andri\u0107a bilo sporno.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dekan Filozofskog fakulteta Osijek<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Ivan Trojan<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u010clanovi Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Osijek<\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Sergej Filipovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Ivan Fremec<\/p>\n\n\n\n<p>doc. dr. sc. Danijel Jela\u0161<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Sla\u0111ana Josipovi\u0107 Batorek<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Denis Njari<\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Luka Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Domagoj Tomas<\/p>\n\n\n\n<p>doc. dr. sc. An\u0111elko Vla\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Hrvoje Volner<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-40952","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40952"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40953,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40952\/revisions\/40953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}