{"id":4092,"date":"2017-05-03T16:19:18","date_gmt":"2017-05-03T16:19:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4092"},"modified":"2017-05-03T16:19:18","modified_gmt":"2017-05-03T16:19:18","slug":"europoly-konferencija-izlozbeni-program-i-filmske-projekcije-o-migracijama-u-povijesnoj-i-suvremenoj-perspektivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4092","title":{"rendered":"EUROPOLY \u2013 konferencija, izlo\u017ebeni program i filmske projekcije o migracijama u povijesnoj i suvremenoj perspektivi"},"content":{"rendered":"<p>Od 2. do 11. svibnja 2017. u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8212;<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>EUROPOLY \u2013 konferencija, izlo\u017ebeni program i filmske projekcije<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>02.05.2017. &#8211; 11.05.2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Serija regionalnih konferencija EUROPOLY multidisciplinarni je projekt udruga <strong>Bijeli val<\/strong> (Hrvatska), <strong>Krokodil <\/strong>(Srbija),<strong>Crvena<\/strong> (Bosna i Hercegovina) i <strong>BLOCKFREI <\/strong>(Austrija) koji se bavi temom migracija, prvenstveno s podru\u010dja jugoisto\u010dne Europe u zemlje centralne i zapadne Europe; po\u010dev\u0161i od velikog vala ekonomskih migranata (takozvanih gastarbajtera) iz \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a preko desetina tisu\u0107a ratnih izbjeglica iz devedesetih, antiprovincijskih odlazaka mladih, uglavnom u svjetske metropole, kao i konstantnog odljeva mozgova te najnovije izbjegli\u010dke krize koja se preko Balkana kre\u0107e prema europskim zemljama. Namjera je projekta istra\u017eiti i mapirati intenzivan dru\u0161tveni, kulturni i umjetni\u010dki utjecaj koji je taj dugotrajni val migracija ostavio kako na zemlje zapadnog Balkana, tako i na zemlje koje su naj\u010de\u0161\u0107e predstavljale finalnu destinaciju migranata. Panel-diskusije, izlo\u017ebeni program i filmske projekcije odr\u017eavat \u0107e se tijekom 2017. godine u \u010detiri grada: Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Be\u010du. Okosnica i polazi\u0161na to\u010dka projekta jest EUROPOLY \u2013 <em>The European Union Identity Trading Game<\/em>, umjetni\u010dka instalacija srpsko-austrijskog umjetnika <strong>Dejana Kaludjerovi\u0107a<\/strong> inspirirana dru\u0161tvenom igrom Monopoly, koja \u0107e biti izlo\u017eena u galerijskim prostorima u sva \u010detiri grada. Zagreba\u010dki segment programa odr\u017eava se od 2. do 11. svibnja 2017. u Kulturno informativnom centru (KIC).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Umjetni\u010dka instalacija EUROPOLY preispituje polo\u017eaj imigranata u EU-u, kao i samu ideju EU-a te jaz izme\u0111u ideala i prakse. Gra\u0111ani dr\u017eava koje nisu \u010dlanice EU-a, a koji rade u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a fotografirani su i zastupljeni u igri zajedno sa svojim profesijama. Sre\u0107a u velikoj mjeri odre\u0111uje mogu\u0107 uspjeh ili propast \u201eigra\u010da\u201c koji \u017eele postati dio EU-a i preuzeti novi europski identitet. Europska unija definira europski identitet kao ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee ste\u0107i samo unutar EU-a i \u0161to je rezervirano isklju\u010divo za gra\u0111ane Europske unije, iako Europa ne zavr\u0161ava na granicama Unije. Ipak, EU ima mo\u0107 da definira identitete, mo\u0107 da uspostavlja pravila igre kojima se drugi moraju povinuti. Potro\u0161a\u010dko dru\u0161tvo Europske unije stvorilo je pravilo po kojem je sve na prodaju, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161e identitete. Instalacija \u0107e biti izlo\u017eena do 11. svibnja, dokad svi zainteresirani mogu odigrati partiju te igre trgovanja europskim identitetom nalik na Monopoly.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U sklopu izlo\u017ebenog programa predstavljamo i videouradak <em>GUESTures | GOSTIkulacije<\/em>, dio\u00a0 dugotrajnog projekta <strong>Margarete Kern<\/strong> o \u017eenama koje su krajem 1960-ih emigrirale iz Jugoslavije u Zapadni Berlin kako bi radile u tvornicama koje proizvode video- i televizijsku opremu. \u017dene su sa\u010dinjavale velik dio populacije migrantskih radnika, no njihove pri\u010de uglavnom su odsutne iz slu\u017ebenih povijesti i arhiva, kao i kolektivnog imaginarija. Margareta Kern vizualna je umjetnica, kulturalna aktivistkinja i predava\u010dica na sveu\u010dili\u0161tu Falmouth, koja se izra\u017eava u medijima fotografije, videa, instalacije i kriti\u010dkog pisanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U sklopu konferencije 2. i 3. svibnja u 19 h odr\u017eat \u0107e se dva panela, jedan posve\u0107en dru\u0161tveno anga\u017eiranim umjetni\u010dkim praksama kriti\u010dnim prema migracijskoj i kulturnoj politici EU-a, a drugi politikama identiteta i migracijskim praksama na (ne)imaginarnom Balkanu. Bitno nam je naglasiti i kako sve prisutniji prelazak na prekaran rad utje\u010de na migracije i pitanja identiteta te koje su ekonomske posljedice toga procesa. U prvom panelu sudjeluju umjetnice <strong>Andreja Kulun\u010di\u0107<\/strong> i <strong>Tanja Ostoji\u0107<\/strong>a moderator je dizajner i likovni kriti\u010dar <strong>Bojan Kri\u0161tofi\u0107<\/strong>. U drugom panelu sudjeluju filozofkinja, teoreti\u010darka i umjetnica <strong>Marina Gr\u017eini\u0107 Mauhler<\/strong> (Znanstveno-istra\u017eiva\u010dki centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti),\u00a0 <strong>Marijana Hamer\u0161ak<\/strong> (znanstvena suradnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu), politolog <strong>Viktor Koska<\/strong> (Centar za istra\u017eivanje etni\u010dnosti, dr\u017eavljanstva i migracija pri Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu) i antropolog <strong>Du\u0161ko Petrovi\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet u Zagrebu).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim izlo\u017ebenog programa i panel-diskusija, od 4. do 6. svibnja u KIC-u \u0107e se odr\u017eati filmski ciklus osam recentnih filmova i kultnih klasika koji preispituju hibridni polo\u017eaj gastarbajtera i migranata u balkansko-europskoj svakodnevici \u2013 od etnolo\u0161ke studije <em>Halo M\u00fcnchen<\/em> <strong>Krste Papi\u0107a<\/strong>, preko crnohumornog dokumentarca <em>Dragan Wende West Berlin<\/em> <strong>Lene M\u00fcller<\/strong> i <strong>Dragana von Petrovi\u0107a<\/strong>, do subverzivnog <em>Montenegra\u00a0<\/em><strong>Du\u0161ana Makavejeva<\/strong>. Tu su i dokudrama <em>Druga generacija<\/em> <strong>\u017delimira \u017dilnika<\/strong> o petnaestogodi\u0161njem Pavli koji se iz Stuttgarta vra\u0107a u Jugoslaviju, gdje prolazi identitetsku i ideolo\u0161ku krizu; jo\u0161 jedan Papi\u0107ev kratki\u0161 <em>Specijalni vlakovi<\/em> te intimni prikaz jednog <em>Pogrebnika<\/em> na povratku iz rada u Njema\u010dkoj i Austriji redatelja <strong>Dragana Nikoli\u0107a.<\/strong> <em>Katzelmacher <\/em>je komad iz Fassbinderove radikalne faze o grupi mladih u M\u00fcnchenu \u010diju rutinu uzdrma dolazak gr\u010dkog migrantskog radnika (glumi ga s\u0203m <strong>Fassbinder<\/strong>); dok <em>Flotel Europa <\/em><strong>Vladimira Tomi\u0107a<\/strong> govori o redateljevu odrastanju na istoimenom izbjegli\u010dkom brodu usidrenom u kopenha\u0161ki kanal.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ulaz na sva doga\u0111anja je slobodan!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Organizatori su projekta Europoly: Udru\u017eenje KROKODIL (SRB), BLOCKFREI (AT), Udruga BIJELI VAL (HR), Udru\u017eenje CRVENA (BIH). Projekt su omogu\u0107ili: Allianz Kulturstiftung, ERSTE fondacija, Savezna kancelarija Republike Austrije, Grad Be\u010d, Austrijski kulturni forum u Beogradu, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb. Partneri: Muzej Jugoslavije, Goethe-Institut Zagreb, Kulturno informativni centar (KIC).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva u nizu konferencija odr\u017eana je u Beogradu u travnju 2017., a preostale konferencije regionalnog projekta Europoly odr\u017eat \u0107e se u Sarajevu u rujnu 2017. i u Be\u010du u prosincu 2017. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Raspored po danima:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kic.hr\/program\/posebna-dogadanja\/europoly-projekt-konferencija-izlozbeni-program-i-filmske-projekcije\/\">http:\/\/www.kic.hr\/program\/posebna-dogadanja\/europoly-projekt-konferencija-izlozbeni-program-i-filmske-projekcije\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/europoly-poster.jpg?fit=1920%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":4092,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":4092,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":4092,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":4092,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":4092,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":4092,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4092"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4094,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4092\/revisions\/4094"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}