{"id":40915,"date":"2024-05-21T19:55:15","date_gmt":"2024-05-21T19:55:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40915"},"modified":"2024-05-21T19:55:15","modified_gmt":"2024-05-21T19:55:15","slug":"predstavljanje-knjige-pisma-dida-milosa-iz-prvog-svjetskog-rata-dokument-jednog-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40915","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige \u201ePisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela <strong>u srijedu 22. svibnja 2024. s po\u010detkom u 20 sati u Nadbiskupovom ka\u0161telu u Ka\u0161tel Su\u0107urcu<\/strong> organizira predstavljanje monografije&nbsp;<strong><em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)<\/em><\/strong><em>.&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Uz autore monografije \u2013 <strong>Milo\u0161a Mandi\u0107a<\/strong>, unuka dida Milo\u0161a i inicijatora cijelog projekta i <strong>Renatu Dobri\u0107<\/strong>, urednicu i prire\u0111iva\u010dicu knjige, ravnateljicu Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela, knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. sc. <strong>Mladenko Domazet<\/strong>, povjesni\u010dar Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu koji \u0107e govoriti o ratnoj svakodnevici Vranjica i obiteljskoj povijesti tijekom Velikog rata kroz o\u010di dida Milo\u0161a i babe Roze, i prof. dr. sc. <strong>Tado Or\u0161oli\u0107<\/strong>, povjesni\u010dar, znanstveni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru koji \u0107e govoriti o sudjelovanju Vranji\u010dana, Solinjana, Ka\u0161telana i Kli\u0161ana u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n<p>U glazbenom dijelu programa nastupit \u0107e praunuk dida Milo\u0161a <strong>Hrvoje Mandi\u0107<\/strong> i prapraunuk <strong>Marin Petkovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>O knjizi<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata<\/em> kroz prepisku dida Milo\u0161a sa suprugom, djecom, majkom, rodbinom, trgovcima i prijateljima daje uvid u \u017eivot u Vranjicu i Dalmaciji u vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i o So\u010danskoj boji\u0161nici te o zarobljeni\u0161tvu u Italiji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Unuk Milo\u0161 Mandi\u0107 prikupio je svu pisanu ostav\u0161tinu svog djeda koji je mobiliziran 15. velja\u010de 1915. godine u austrougarsku vojsku u 37. domobransku pje\u0161a\u010dku pukovniju, koja je bila postrojba u sastavu Carsko-kraljevskog domobranstva austrougarske vojske na podru\u010dju vojnog okruga Herceg Novi. Sto\u017eer pukovnije bio je u Gru\u017eu pokraj Dubrovnika. Dida Milo\u0161 je kao bolni\u010dar u Prvom svjetskom ratu preko Herceg Novog, Sarajeva i Doboja raspore\u0111en na So\u010dansku boji\u0161nicu. Na toj je boji\u0161nici 6. kolovoza 1916. godine zarobljen te postaje talijanski ratni zarobljenik. Kao zarobljenik umire u Italiji te je pokopan na groblju u Barletti, gdje i danas po\u010divaju njegove kosti. Pisma, koje je Milo\u0161 pisao supruzi Rozi i djeci sa\u010duvana su u originalu, a pisma koje je pisao na druge adrese su evidentirana u Milo\u0161evim bilje\u017enicama (\u201enote\u0161ima\u201c), koje je u Vranjic donosio Milo\u0161ev suborac, Vranji\u010danin, Luka Mikeli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedena pisma su od velike va\u017enosti za dana\u0161nje razumijevanje tada\u0161njeg na\u010dina \u017eivota u Solinu i Vranjicu tijekom Prvog svjetskog rata te mnogo govore o na\u010dinu \u017eivota hrvatskih vojnika u Prvom svjetskom ratu koji su se borili na So\u010di. Tako\u0111er se iz pisama mnogo mo\u017ee saznati o tome na kakav su na\u010din u tada\u0161nje vrijeme \u017eivjeli oni Hrvati koji su se na\u0161li u talijanskom zarobljeni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Radi lak\u0161eg pra\u0107enja navedenih doga\u0111aja cjelokupna prepiska je tematski podijeljena na sljede\u0107e cjeline: Milo\u0161eva pisma supruzi Rozi i djeci te Rozina pisma suprugu Milo\u0161u (153 komada), Milo\u0161eva pisma majci, bra\u0107i i sestrama (107 komada), Milo\u0161evi zapisi iz vojske (35 komada), Milo\u0161eva pisma ujcu Marinu Bili\u0107u (18 komada), pisma rodbini (52 komada), pisma prijateljima i pisma od prijatelja (58 komada), pisma odvjetnicima i trgovcima (38 komada).<\/p>\n\n\n\n<p>Iz navedene prepiske obra\u0111eno je 1580 starih vranji\u010dkih rije\u010di. U knjizi je naveden i spisak 140 mobiliziranih osoba koje dida Milo\u0161 spominje u pismima, kao i kazalo s oko 450 imena i prezimena, te 85 toponima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eCijela povijest sa\u010duvana je u ovim dopisnicama i pismima. Na\u010din \u017eivota u Vranjicu i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata: kako su se odgajala djeca, \u0161to se jelo, \u0161to se sadilo u poljima, na koji na\u010din su se na\u0161i stari borili protiv filoksere, vjera u Boga, ljubav prema domovini Hrvatskoj, strast za \u010ditanjem i u\u010denjem, koje pjesme su se pjevale, \u0161to se \u010ditalo, koji blagdani su se slavili i na kakav na\u010din, mobilizacija, odlazak Dalmatinaca u Prvi svjetski rat, boravak na So\u010danskoj boji\u0161nici, boravak u talijanskom zarobljeni\u0161tvu \u2013 sve to se da i\u0161\u010ditati iz pisama i dopisnica dida Milo\u0161a \u010dija je najve\u0107a vrijednost&nbsp;u tome \u0161to su sve ove sa\u010duvane dopisnice i pisma autenti\u010dno svjedo\u010danstvo o vremenu Prvog svjetskog rata\u201c, navodi u predgovoru urednica i prire\u0111iva\u010dica monografije Renata Dobri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je realizirana sredstvima Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Grada Ka\u0161tela i Grada Solina.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-gradska-knjiznica-kastela\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"NoMEd0kho3\"><a href=\"https:\/\/www.gkk.hr\/vijesti\/predstavljanje-monografije-pisma-dida-milosa-iz-prvog-svjetskog-rata\/\">Predstavljanje monografije\u00a0&#8220;Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje monografije\u00a0&#8220;Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata&#8221;&#8221; &#8212; Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela\" src=\"https:\/\/www.gkk.hr\/vijesti\/predstavljanje-monografije-pisma-dida-milosa-iz-prvog-svjetskog-rata\/embed\/#?secret=QDy70WZUcJ#?secret=NoMEd0kho3\" data-secret=\"NoMEd0kho3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40916,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Pisma.jpg?fit=765%2C956&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":40915,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53488,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53488","url_meta":{"origin":40915,"position":1},"title":"Poziv na predavanje \u201eStradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\u201c te predstavljanje europskog projekta GIVO \u2013 Give Voice to Our Memories u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predavanje na temu \"Stradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\" te predstavljanje europskog projekta GIVO - Give Voice to Our Memories koje \u0107e se odr\u017eati:20. svibnja 2026. u 15 hPredavaonica P13, Filozofski fakultet u SplituPredavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Aleksandar Jakir, koji \u0107e govoriti o stradanju Roma tijekom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":40915,"position":2},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":40915,"position":3},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":40915,"position":4},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":40915,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40915"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40917,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40915\/revisions\/40917"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}