{"id":40855,"date":"2024-05-16T18:37:14","date_gmt":"2024-05-16T18:37:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40855"},"modified":"2024-05-16T18:38:13","modified_gmt":"2024-05-16T18:38:13","slug":"okrugli-stol-anticka-proslost-kao-oruzje-u-rukama-modernog-nacionalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40855","title":{"rendered":"Okrugli stol “Anti\u010dka pro\u0161lost kao oru\u017eje u rukama modernog nacionalizma”"},"content":{"rendered":"\n

Udru\u017eenje za prou\u010davanje i promoviranje ilirskog naslije\u0111a i drevnih i klasi\u010dnih civilizacija \u201cBATHINVS\u201d povodom obilje\u017eavanja deset godina od svog osnivanja u saradnji s Vije\u0107em kongresa bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca organizuje okrugli stol i panel diskusiju na temu “Anti\u010dka pro\u0161lost kao oru\u017eje u rukama modernog nacionalizma”.<\/p>\n\n\n\n

Ovo prvi doga\u0111aj ove vrste u Bosni i Hercegovini koji problematizira zloupotrebu anti\u010dke pro\u0161losti u modernim politikama i nacionalisti\u010dkim ideologijama. Zloupotreba pro\u0161losti uvijek je bio jedan od instrumenta nacionalisti\u010dkih politika. Takva pojava nije strana \u010dak ni onom dijelu nau\u010dne zajednice koja izu\u010dava kulturno-historijski razvoj panonskih i ilirskih zajednica, Kelta, Gota, starih Grka, Rimljana i sli\u010dno. U tom procesu odre\u0111enu ulogu ima posmatranje drevnih dru\u0161tava iz perspektive savremenih nacija s ciljem izjedna\u010davanja modernog identiteta s prahistorijskim ili anti\u010dkim zajednicama koje u takvom narativu predstavljaju pretke i simboliziraju pravo neke nacije na odre\u0111enu teritoriju i kulturnu ba\u0161tinu. Kroz izlaganje sedam izlaga\u010da i dvije panel diskusije poku\u0161at \u0107e se dati odgovor na pitanja koja se odnose na razli\u010dite probleme u vezi sa interpretacijom anti\u010dke pro\u0161losti u svrhu etno-nacionalnih interesa. Izlaga\u010di \u0107e biti arheolozi i histori\u010dari starog vijeka sa Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Tuzli, J.U. \u201cMuzeja Sarajeva\u201d i Udru\u017eenja za prou\u010davanje i promoviranje ilirskog naslije\u0111a i drevnih i klasi\u010dnih civilizacija \u201cBATHINVS\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku donosimo predvi\u0111eni program okruglog stola i panel diskusije \u201cAnti\u010dka pro\u0161lost kao oru\u017eje u rukama modernog nacionalizma” :<\/p>\n\n\n\n

Panel 1 (12 : 00 \u2013 13: 00): <\/strong>Percepcije anti\u010dke pro\u0161losti u nacionalnim diskursima 19. i 20. stolje\u0107a<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. Bego Omer\u010devi\u0107 (Univerzitet u Tuzli \u2013 Filozofski fakultet): “Rim i Iliri – pitanje tolerancije”<\/p>\n\n\n\n

Prof.dr. Salmedin Mesihovi\u0107 (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet): “Rimski koncept imperium orbis<\/em> i njegova zloupotreba u moderni i postmoderni”<\/p>\n\n\n\n

dr.sc. Edin Veletovac (J.U. \u201eMuzej Sarajeva\u201c): “Ilirski pokret kao prete\u010da hrvatskog nacionalizma”<\/p>\n\n\n\n

Prof.dr. Adnan Kaljanac (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet): “Upotreba ilirskog heroizma kao prete\u010de NOB-a.”<\/p>\n\n\n\n

Moderatorica panela 1 prof. dr. Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

PAUZA ZA OSVJE\u017dENJE (13 : 00 \u2013 13 : 15)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Panel 2 (13 :15 \u2013 14 : 00): <\/strong>Zloupotreba anti\u010dke pro\u0161losti u savremenim politikama i nacionalisti\u010dkim ideologijama u jugoisto\u010dnoj Europi<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet) : “Ilirske hipoteze u zenitu nestanka Jugoslavije”<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161i ass. Jesenko Had\u017eihasanovi\u0107, MA (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet): “Arheologija, nau\u010dna komunikacija i nacionalizam”<\/p>\n\n\n\n

Fadil Had\u017eiabdi\u0107, MA (Udru\u017eenje za prou\u010davanje i promoviranje ilirskog naslije\u0111a i drevnih i klasi\u010dnih civilizacija \u201cBATHINVS\u201d) \u201ePseudohistorija kao gorivo za paljenje narodnih masa, bijeg od stvarnosti u mitologizaciju pro\u0161losti\u201c<\/p>\n\n\n\n

Moderator panela 2 dr.sc. Edin Veletovac (J.U. \u201eMuzej Sarajeva\u201c) <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U skladu s modernim tendencijama promoviranja nau\u010dne misli akcenat \u0107e biti na razgovor kroz formu panel diskusije. Zaklju\u010dci s ovog doga\u0111aja bit \u0107e objavljeni u osmom broju nau\u010dnog \u010dasopisa “Acta Illyrica”. Doga\u0111aj je otvoren za javnost.<\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eavanje pomenutog okruglog stola i panel diskusije planirano je za 18. maj 2024.godine sa po\u010detkom u 12 sati u prostorijama Vije\u0107a kongresa bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca (ul. Valtera Peri\u0107a 13, Sarajevo).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=2484<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/BATHINVS<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/okrugli-stol.jpg?fit=450%2C638&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":40855,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":40855,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":40855,"position":2},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":40855,"position":3},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":40855,"position":4},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":40855,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40855"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40858,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40855\/revisions\/40858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}