{"id":40783,"date":"2024-05-10T21:52:26","date_gmt":"2024-05-10T21:52:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40783"},"modified":"2024-05-10T21:52:26","modified_gmt":"2024-05-10T21:52:26","slug":"kliofest-2024-urucene-nagrade-povjesnicarima-za-2023-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40783","title":{"rendered":"Kliofest 2024: Uru\u010dene nagrade povjesni\u010darima za 2023. godinu"},"content":{"rendered":"\n

Na Festivalu povijesti Kliofest u petak, 10. svibnja 2024. na sve\u010danosti u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici uru\u010dene su nagrade povjesni\u010darima za 2023. godinu:<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu dodijeljena je prof. dr. sc. Ivici \u0160ute za knjigu \u201eKibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodijeljena je dr. sc. Tomislavu Mati\u0107u, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog \u201ePogled u pro\u0161lost\u201c u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima.<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski dodijeljena je Dori Ra\u0161i\u0107 za diplomski rad \u201eUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodijeljena je Anti Lepuru za diplomski rad \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.)\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru dodijeljena je prof. dr. hab. Macieju Czerwi\u0144skom, poljskom slavistu i povjesni\u010daru kulture.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Obrazlo\u017eenja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru dodjeljuje se prof. dr. hab. MACIEJU CZERWI\u0143SKOM, poljskom slavistu i povjesni\u010daru kulture<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Profesor Czerwi\u0144ski rodio se u Krakovu 1976. Zavr\u0161io je slavisti\u010dke studije na Jagelonskom sveu\u010dili\u0161tu u Krakovu (2000), gdje je stekao doktorat obranom disertacije 2004. koja je potom objavljena kao knjiga Jezik, ideologija, nacija. Jezi\u010dna politika Hrvatske i jezik medija. Habilitirao je 2013. na temu hrvatskih i srpskih sinteza nacionalne povijesti (objavljeno kao knjiga Naracije i znakovi. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti). Poznat je kao veliki promotor hrvatske kulture u Poljskoj, napose u rodnom Krakovu gdje sura\u0111uje s Me\u0111unarodnim centrom kulture. Tamo je inicirao i bio znanstveni konzultant izlo\u017ebe posve\u0107ene Ivanu Me\u0161trovi\u0107u koja je bila postavljena 2017. U samim po\u010decima svoje znanstvene karijere bio je jedan od organizatora znanstvene konferencije posve\u0107ene Josip Jurju Strossmayeru, odr\u017eane na Jagelonskom sveu\u010dili\u0161tu. Sudjelovao je i u organizaciji niza drugih skupova na svome sveu\u010dili\u0161tu koji se ti\u010du hrvatske povijesti i hrvatsko-poljskih odnosa, npr. 2016. znanstveni skup \u201ePoljsko-hrvatske veze kroz stolje\u0107a. Povijest, kultura, knji\u017eevnost\u201c te pro\u0161logodi\u0161nja velika me\u0111unarodna konferencija \u201eThe Heritage of the D\u2019Anjou Dynasty in Central Europe\u201c. Na \u0160estom kongresu hrvatskih povjesni\u010dara u Rijeci 2021. imao je jedno od uvodnih izlaganja o kulturnoj povijesti Hrvatske. Godine 2020. objavio je sintezu hrvatske kulturne povijesti Hrvatska. Povijest, kultura, ideje. Maciej Czerwi\u0144ski autor je i dvije knjige izvorno objavljene na hrvatskome jeziku: Drugi svjetski rat u hrvatskoj i srpskoj prozi (2018) i \u010cvorovi prijepora: jezici i kodovi tradicije (2020). Preveo je na poljski jezik nekoliko zna\u010dajnih djela hrvatske knji\u017eevnosti, a trenutno radi na temi \u201eDalmacija u Krle\u017einim imaginacijama i pojmovnom sustavu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodjeljuje se dr. sc. TOMISLAVU MATI\u0106U, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog \u201ePogled u pro\u0161lost\u201c u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Tomislav Mati\u0107, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest privukao je svojim javnim predavanjima u Americi i Hrvatskoj \u0161iroku publiku stru\u010dnjaka i zainteresirane javnosti. Predstavio je rezultate hrvatske historiografije i svojega historiografskoga rada te pridonio ja\u010danju veza izme\u0111u hrvatske dijaspore i Republike Hrvatske. Kolega Mati\u0107 objavio je i niz popularno-znanstvenih \u010dlanaka u mjese\u010dniku Kana, koji objavljuje izdava\u010dka ku\u0107a Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost uz potporu Grada Zagreba. Osim navedenih aktivnosti, Tomislav Mati\u0107 sura\u0111uje s udrugom Dru\u0161tvo za promociju prirodnih nauka \u201eNauka i svijet\u201c iz Sarajeva, a gostovao je vi\u0161e puta u emisiji Povijesne kontroverze na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija te je time privukao i pa\u017enju medija, npr. Ve\u010dernjeg lista i sl. Svojim prilozima nastoji skrenuti pa\u017enju na probleme dana\u0161njice i istovremeno predstaviti na\u010dine na koje su sli\u010dni problemi izbijali i bili rje\u0161avani u pro\u0161losti. Time osvje\u0161\u0107uje kod \u010ditatelja aktualnost povijesti i izravnu vezi izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti te va\u017enosti povijesne znanosti za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu dodjeljuje se prof. dr. sc. IVICI \u0160UTE za knjigu Kibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U knjizi Kibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu u nakladi FF Pressa, nakladni\u010dke ku\u0107e Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, razmatra se nastajanje i razvoj navija\u010dke skupine nogometnog kluba \u201eGra\u0111anski\u201c izme\u0111u dva svjetska rata. Prvi put se pokazuje na temelju ozbiljne znanstvene analize da je Dinamo nasljednik Prvog hrvatskog gra\u0111anskog \u0161portskog kluba (\u201eGra\u0111anski\u201c) s obzirom na razvoj navija\u010dke skupine, pri \u010demu se Purgeri Gra\u0111anskog u interpretaciji sveu\u010dili\u0161nog profesora s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivice \u0160utea mogu smatrati izravnim prete\u010dama dana\u0161njih Bad Blue Boysa. Knjiga Kibici Purgera inovativno je i va\u017eno djelo za hrvatsku historiografiju jer su navija\u010di nekog hrvatskog kluba po prvi put obra\u0111eni na detaljan historiografski, ali istovremeno i interdisciplinaran na\u010din. Veliki doprinos knjige je \u0161to je autor obradio navija\u010dki mikrokozmos, koji je povjesni\u010daru \u010desto te\u0161ko istra\u017eivati zbog manjka povijesnih izvora s kojim se suo\u010dio i autor. Knjiga je postala popularna i me\u0111u \u201eobi\u010dnim\u201c gra\u0111anima, sporta\u0161ima i sportskim djelatnicima i navija\u010dima. Svojom tematikom i stilom podsje\u0107a na duh popularnih filmskih uspje\u0161nica \u201eTko pjeva \u2013 zlo ne misli\u201c i \u201eVelo misto\u201c. U tom smislu, osim znanstvenog doprinosa mo\u017eemo re\u0107i da je knjiga i sama postala svojevrstan dru\u0161tveni fenomen na\u0161eg vremena.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodjeljuje se DORI RA\u0160I\u0106 za diplomski rad \u201eUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Diplomski rad Dore Ra\u0161i\u0107 \u201cUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c, izra\u0111en pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Domagoja Tomasa i dr. sc. Luke Peji\u0107a, uspje\u0161no je obranjen 2023. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kolegica Ra\u0161i\u0107 analizira odjeke slo\u017eenih politi\u010dkih zbivanja, socijalnih tenzija i gospodarskih kretanja u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a u djelima impresionisti\u010dkih slikara kao \u0161to su Claude Monet, \u00c9douard Manet, Edgar Degas, Camille Pissarro i drugi. Pritom, osvr\u0107u\u0107i se na odabrane fenomene koji su pro\u017eimali francusko dru\u0161tvo u posljednjim desetlje\u0107ima 19. stolje\u0107a \u2013 od industrijalizacije, pojave revoltiranog radni\u0161tva i oblikovanja potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva do \u0161irenja francuskog kolonijalnog imperija, rastu\u0107eg antisemitizma i vanjskopoliti\u010dkih sukoba \u2013 autorica razmatra pitanje iskoristivosti slike kao izvora u historiografskim analizama. Va\u017eno je istaknuti da je kolegica u rad prilo\u017eila i analizirala ne\u0161to manje od trideset grafi\u010dkih priloga, dok je u pogledu sekundarne literature konzultirala gotovo 80 monografija i znanstvenih \u010dlanaka te tridesetak enciklopedijskih natuknica.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c  za najbolji diplomski rad dodjeljuje se ANTI LEPURU za diplomski rad \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.)\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Diplomski rad Ante Lepura \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.), izra\u0111en pod mentorstvom prof. dr. Ivice \u0160utea na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uspje\u0161no je obranjen 2023. godine. Potaknut istra\u017eivanjima povijesti festivala i kulturnih fenomena pedesetih i \u0161ezdesetih godina, prije svega me\u0111unarodno uglednog Dubrova\u010dkog ljetnog festivala, kolega Lepur se odlu\u010dio na usporedna istra\u017eivanja sli\u010dnih procesa u gradu \u0160ibeniku. U okvirima kulturne povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, upravo \u0161ibenski Festival djeteta ima va\u017eno mjesto kao zna\u010dajna manifestacija koja je okupljala ne samo najbolje od hrvatskog, odnosno republi\u010dkog dje\u010djeg stvarala\u0161tva, nego i sa \u0161ireg prostora onda\u0161nje jugoslavenske dr\u017eave. Velika je prednost ovog Lepurovog istra\u017eivanja \u0161to je nadoknadio postoje\u0107u deficitarnost istra\u017eivanja navedene tematike u hrvatskoj historiografiji odnosno manjak literature, dubokim uranjanjem u bogato arhivsko gradivo lokalnih arhivskih fondova, publicistike, novinstva i memoaristike.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Fotogalerija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.facebook.com\/kliofest<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40784,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Nagrade_2024.jpg?fit=2000%2C1126&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":40783,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40783,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":40783,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":40783,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":40783,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":40783,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40783"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40785,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40783\/revisions\/40785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}