Na Festivalu povijesti Kliofest u petak, 10. svibnja 2024. na sve\u010danosti u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici uru\u010dene su nagrade povjesni\u010darima za 2023. godinu:<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu dodijeljena je prof. dr. sc. Ivici \u0160ute za knjigu \u201eKibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodijeljena je dr. sc. Tomislavu Mati\u0107u, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog \u201ePogled u pro\u0161lost\u201c u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima.<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski dodijeljena je Dori Ra\u0161i\u0107 za diplomski rad \u201eUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodijeljena je Anti Lepuru za diplomski rad \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.)\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru dodijeljena je prof. dr. hab. Macieju Czerwi\u0144skom, poljskom slavistu i povjesni\u010daru kulture.<\/p>\n\n\n\n
Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru dodjeljuje se prof. dr. hab. MACIEJU CZERWI\u0143SKOM, poljskom slavistu i povjesni\u010daru kulture<\/strong><\/p>\n\n\n\n Profesor Czerwi\u0144ski rodio se u Krakovu 1976. Zavr\u0161io je slavisti\u010dke studije na Jagelonskom sveu\u010dili\u0161tu u Krakovu (2000), gdje je stekao doktorat obranom disertacije 2004. koja je potom objavljena kao knjiga Jezik, ideologija, nacija. Jezi\u010dna politika Hrvatske i jezik medija. Habilitirao je 2013. na temu hrvatskih i srpskih sinteza nacionalne povijesti (objavljeno kao knjiga Naracije i znakovi. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti). Poznat je kao veliki promotor hrvatske kulture u Poljskoj, napose u rodnom Krakovu gdje sura\u0111uje s Me\u0111unarodnim centrom kulture. Tamo je inicirao i bio znanstveni konzultant izlo\u017ebe posve\u0107ene Ivanu Me\u0161trovi\u0107u koja je bila postavljena 2017. U samim po\u010decima svoje znanstvene karijere bio je jedan od organizatora znanstvene konferencije posve\u0107ene Josip Jurju Strossmayeru, odr\u017eane na Jagelonskom sveu\u010dili\u0161tu. Sudjelovao je i u organizaciji niza drugih skupova na svome sveu\u010dili\u0161tu koji se ti\u010du hrvatske povijesti i hrvatsko-poljskih odnosa, npr. 2016. znanstveni skup \u201ePoljsko-hrvatske veze kroz stolje\u0107a. Povijest, kultura, knji\u017eevnost\u201c te pro\u0161logodi\u0161nja velika me\u0111unarodna konferencija \u201eThe Heritage of the D\u2019Anjou Dynasty in Central Europe\u201c. Na \u0160estom kongresu hrvatskih povjesni\u010dara u Rijeci 2021. imao je jedno od uvodnih izlaganja o kulturnoj povijesti Hrvatske. Godine 2020. objavio je sintezu hrvatske kulturne povijesti Hrvatska. Povijest, kultura, ideje. Maciej Czerwi\u0144ski autor je i dvije knjige izvorno objavljene na hrvatskome jeziku: Drugi svjetski rat u hrvatskoj i srpskoj prozi (2018) i \u010cvorovi prijepora: jezici i kodovi tradicije (2020). Preveo je na poljski jezik nekoliko zna\u010dajnih djela hrvatske knji\u017eevnosti, a trenutno radi na temi \u201eDalmacija u Krle\u017einim imaginacijama i pojmovnom sustavu\u201c.<\/p>\n\n\n\n Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju dodjeljuje se dr. sc. TOMISLAVU MATI\u0106U, za javna predavanja u SAD i Republici Hrvatskoj, redoviti prilog \u201ePogled u pro\u0161lost\u201c u Kani te suradnju s popularno-znanstvenim udrugama i portalima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Tomislav Mati\u0107, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest privukao je svojim javnim predavanjima u Americi i Hrvatskoj \u0161iroku publiku stru\u010dnjaka i zainteresirane javnosti. Predstavio je rezultate hrvatske historiografije i svojega historiografskoga rada te pridonio ja\u010danju veza izme\u0111u hrvatske dijaspore i Republike Hrvatske. Kolega Mati\u0107 objavio je i niz popularno-znanstvenih \u010dlanaka u mjese\u010dniku Kana, koji objavljuje izdava\u010dka ku\u0107a Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost uz potporu Grada Zagreba. Osim navedenih aktivnosti, Tomislav Mati\u0107 sura\u0111uje s udrugom Dru\u0161tvo za promociju prirodnih nauka \u201eNauka i svijet\u201c iz Sarajeva, a gostovao je vi\u0161e puta u emisiji Povijesne kontroverze na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija te je time privukao i pa\u017enju medija, npr. Ve\u010dernjeg lista i sl. Svojim prilozima nastoji skrenuti pa\u017enju na probleme dana\u0161njice i istovremeno predstaviti na\u010dine na koje su sli\u010dni problemi izbijali i bili rje\u0161avani u pro\u0161losti. Time osvje\u0161\u0107uje kod \u010ditatelja aktualnost povijesti i izravnu vezi izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti te va\u017enosti povijesne znanosti za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu dodjeljuje se prof. dr. sc. IVICI \u0160UTE za knjigu Kibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n U knjizi Kibici \u201epurgera\u201c. Fenomen \u201eGra\u0111anski\u201c i njegovi kibici: izme\u0111u masovne zabave, strasti i svjetonazora u me\u0111uratnome Zagrebu u nakladi FF Pressa, nakladni\u010dke ku\u0107e Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, razmatra se nastajanje i razvoj navija\u010dke skupine nogometnog kluba \u201eGra\u0111anski\u201c izme\u0111u dva svjetska rata. Prvi put se pokazuje na temelju ozbiljne znanstvene analize da je Dinamo nasljednik Prvog hrvatskog gra\u0111anskog \u0161portskog kluba (\u201eGra\u0111anski\u201c) s obzirom na razvoj navija\u010dke skupine, pri \u010demu se Purgeri Gra\u0111anskog u interpretaciji sveu\u010dili\u0161nog profesora s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivice \u0160utea mogu smatrati izravnim prete\u010dama dana\u0161njih Bad Blue Boysa. Knjiga Kibici Purgera inovativno je i va\u017eno djelo za hrvatsku historiografiju jer su navija\u010di nekog hrvatskog kluba po prvi put obra\u0111eni na detaljan historiografski, ali istovremeno i interdisciplinaran na\u010din. Veliki doprinos knjige je \u0161to je autor obradio navija\u010dki mikrokozmos, koji je povjesni\u010daru \u010desto te\u0161ko istra\u017eivati zbog manjka povijesnih izvora s kojim se suo\u010dio i autor. Knjiga je postala popularna i me\u0111u \u201eobi\u010dnim\u201c gra\u0111anima, sporta\u0161ima i sportskim djelatnicima i navija\u010dima. Svojom tematikom i stilom podsje\u0107a na duh popularnih filmskih uspje\u0161nica \u201eTko pjeva \u2013 zlo ne misli\u201c i \u201eVelo misto\u201c. U tom smislu, osim znanstvenog doprinosa mo\u017eemo re\u0107i da je knjiga i sama postala svojevrstan dru\u0161tveni fenomen na\u0161eg vremena.<\/p>\n\n\n\n Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodjeljuje se DORI RA\u0160I\u0106 za diplomski rad \u201eUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Diplomski rad Dore Ra\u0161i\u0107 \u201cUmjetnost i dru\u0161tveno-politi\u010dke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c, izra\u0111en pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Domagoja Tomasa i dr. sc. Luke Peji\u0107a, uspje\u0161no je obranjen 2023. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kolegica Ra\u0161i\u0107 analizira odjeke slo\u017eenih politi\u010dkih zbivanja, socijalnih tenzija i gospodarskih kretanja u Francuskoj u drugoj polovici 19. stolje\u0107a u djelima impresionisti\u010dkih slikara kao \u0161to su Claude Monet, \u00c9douard Manet, Edgar Degas, Camille Pissarro i drugi. Pritom, osvr\u0107u\u0107i se na odabrane fenomene koji su pro\u017eimali francusko dru\u0161tvo u posljednjim desetlje\u0107ima 19. stolje\u0107a \u2013 od industrijalizacije, pojave revoltiranog radni\u0161tva i oblikovanja potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva do \u0161irenja francuskog kolonijalnog imperija, rastu\u0107eg antisemitizma i vanjskopoliti\u010dkih sukoba \u2013 autorica razmatra pitanje iskoristivosti slike kao izvora u historiografskim analizama. Va\u017eno je istaknuti da je kolegica u rad prilo\u017eila i analizirala ne\u0161to manje od trideset grafi\u010dkih priloga, dok je u pogledu sekundarne literature konzultirala gotovo 80 monografija i znanstvenih \u010dlanaka te tridesetak enciklopedijskih natuknica.<\/p>\n\n\n\n Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za najbolji diplomski rad dodjeljuje se ANTI LEPURU za diplomski rad \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.)\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Diplomski rad Ante Lepura \u201eNa toploj obali djetinjstva: Festival djeteta u \u0160ibeniku (1958.-1968.), izra\u0111en pod mentorstvom prof. dr. Ivice \u0160utea na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uspje\u0161no je obranjen 2023. godine. Potaknut istra\u017eivanjima povijesti festivala i kulturnih fenomena pedesetih i \u0161ezdesetih godina, prije svega me\u0111unarodno uglednog Dubrova\u010dkog ljetnog festivala, kolega Lepur se odlu\u010dio na usporedna istra\u017eivanja sli\u010dnih procesa u gradu \u0160ibeniku. U okvirima kulturne povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, upravo \u0161ibenski Festival djeteta ima va\u017eno mjesto kao zna\u010dajna manifestacija koja je okupljala ne samo najbolje od hrvatskog, odnosno republi\u010dkog dje\u010djeg stvarala\u0161tva, nego i sa \u0161ireg prostora onda\u0161nje jugoslavenske dr\u017eave. Velika je prednost ovog Lepurovog istra\u017eivanja \u0161to je nadoknadio postoje\u0107u deficitarnost istra\u017eivanja navedene tematike u hrvatskoj historiografiji odnosno manjak literature, dubokim uranjanjem u bogato arhivsko gradivo lokalnih arhivskih fondova, publicistike, novinstva i memoaristike.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n