{"id":40771,"date":"2024-05-09T22:28:30","date_gmt":"2024-05-09T22:28:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40771"},"modified":"2024-05-09T22:28:30","modified_gmt":"2024-05-09T22:28:30","slug":"poziv-za-prijavu-radova-viktor-kovacic-i-status-modernosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40771","title":{"rendered":"Poziv za prijavu radova: Viktor Kova\u010di\u0107 i status modernosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Godine 1900., na prijelomu novoga stolje\u0107a, Viktor Kova\u010di\u0107 objavio je u \u010dasopisu <em>\u017divot<\/em> svoj znameniti programatski \u010dlanak \u201eModerna arhitektura\u201c. Amblemati\u010dno tempiran, \u010dlanak je efektno najavio ulazak u razdoblje razvoja arhitektonskog modernizma. Njegov razvoj svojim je tezama Kova\u010di\u0107 primjereno i usmjerio, definiranjem glavnih ideja i obilje\u017eja arhitektonske modernosti, odnosno naznakom stvarala\u010dkih postupaka kako do nje do\u0107i. Time su bile postavljene pouzdane konceptualne smjernice za produktivno poimanje, postizanje i prakticiranje arhitektonske modernosti. Upravo zbog takvoga operativnog pristupa, a ne uspostavom kakvoga oblikovnog i stilskog predlo\u0161ka ili diktata, Viktor Kova\u010di\u0107 pokrenuo je modernizacijske procese neobi\u010dno produktivno te s vremenom zaslu\u017eio laskavu titulu \u201eoca hrvatske moderne arhitekture\u201c, stvoriv\u0161i preduvjete za uspostavu aktivne hrvatske arhitektonske modernisti\u010dke kulture i scene.<\/p>\n\n\n\n<p>Na tako postavljenim smjernicama hrvatska moderna arhitektura razvijala se suvereno, kreativno i uvjerljivo, sa zapa\u017eenim rezultatima ostvarenim ve\u0107 u me\u0111uratnom razdoblju te s poja\u010danim zamahom i produkcijom u poslijeratnom vremenu, promoviraju\u0107i i dalje razvijaju\u0107i uspostavljene konceptualne trajektorije. Turbulencije razdoblja postmoderniteta 1970-ih i 1980-ih godina protresle su i profiltrirale za\u017eivjele modernisti\u010dke postulate, no tek propituju\u0107i njihovu odr\u017eivost i robusnost, komplementiraju\u0107i ih dobrodo\u0161lim novim perspektivama i \u010ditanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao sljednici takvih propitanih i testiranih principa, kao i njihovih kriti\u010dkih revizija, danas, u na\u0161em novom poslijetranzicijskom periodu \u2013 koji, ovisno o gledi\u0161tima, mo\u017eemo nazivati transmodernizmom, supermodernizmom, hipermodernizmom, posthumanizmom ili sli\u010dnim spekulativnim odre\u0111enjima \u2013 \u010dini se dobrodo\u0161lim i opravdanim otvoriti pitanje statusa modernosti danas. \u0160to danas konstituira arhitektonsku modernost? \u0160to je danas znak napredne, progresivne arhitekture? Pogotovo se to \u010dini opravdanim pitati u godini posve\u0107enoj proslavi dvostruke obljetnice pokreta\u010da ovda\u0161nje arhitektonske modernosti \u2013 150. godi\u0161njice ro\u0111enja i 100. godi\u0161njice smrti Viktora Kova\u010di\u0107a. U trenutku kada registriramo zbunjuju\u0107e napade na naslje\u0111e arhitektonskog modernizma i osporavanje njegovih temeljnih vrijednosti i postignu\u0107a, vrijeme je da postavimo pitanje kako se arhitektonska modernost danas uop\u0107e poima. U \u010demu se ona manifestira? \u0160to danas podrazumijeva progresivno arhitektonsko mi\u0161ljenje i djelovanje? Oko kojih ideja se ono strukturira? Je li to do\u017eivljaj, ambijent, atmosfera, u\u010dinak, senzacija, uklju\u010divost, ekolo\u0161ka svijest, dru\u0161tvena savjest ili neka druga dominantna ideja? Svjesni zauvijek nestale mogu\u0107nosti manifestiranja modernosti u kategorijama formalne pojavnosti, kojim se idejama i kvalitetama i danas okre\u0107emo u poimanju i promoviranju arhitektonske naprednosti?<\/p>\n\n\n\n<p>Kova\u010di\u0107evo inauguriranje arhitektonskog modernizma na po\u010detku 20. stolje\u0107a dovelo nas je tako do to\u010dke nu\u017enosti preispitivanja pozicije modernosti danas. Upravo toj aktualnoj temi, i upravo u odnosu na njen temelj u djelu i misli Viktora Kova\u010di\u0107a, posve\u0107uje se ovaj znanstveno-stru\u010dni skup. Sukladno svojim interesima, skup ima dva temeljna bloka i fokusa: jedan je pogled koji s dana\u0161njih pozicija i spoznajnih gledi\u0161ta upu\u0107ujemo natrag samom Kova\u010di\u0107u \u2013 u pogledu studija njegova opusa, djela, teorije, misli i naslje\u0111a, a drugi je onaj koji, s osloncem u Kova\u010di\u0107u, svoj pogled usmjeruje prema dana\u0161njem trenutku i njegovim specifi\u010dnim izazovima, raspolo\u017eenjima i vidovima poimanja arhitektonske progresivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prvi tematski blok \u201eSuvremenost o Kova\u010di\u0107u\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tematske linije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Arhitektonski opus Viktora Kova\u010di\u0107a: nova \u010ditanja, interpretacije, valorizacije, otkri\u0107a<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i grad: urbane operacije i identitetske to\u010dke grada<\/li><li>Teorijska potka Kova\u010di\u0107eve produkcije: teorijski oslonci i primijenjeni konceptualni sustavi<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i suvremenici (Otto Wagner, Jo\u017ee Ple\u010dnik, Adolf Loos, Cornelius Gurlitt i drugi): doticaji, utjecaji, bliskosti i divergencije<\/li><li>Arhitektonska ba\u0161tina Viktora Kova\u010di\u0107a: novi pristupi pitanjima za\u0161tite, adaptacije i o\u010duvanja<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i hrvatska arhitektonska scena<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Drugi tematski blok \u201eStatus modernosti\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tematske linije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Status arhitektonske modernosti danas<\/li><li>Obilje\u017eja i okosnice progresivne arhitektonske produkcije<\/li><li>Konceptualni okviri za sagledavanje arhitektonske modernosti<\/li><li>Percepcije i pristupi modernosti od Kova\u010di\u0107a do danas<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Pozivamo istra\u017eiva\u010de i stru\u010dnjake razli\u010ditih disciplina i podru\u010dja \u2013 arhitekte, povjesni\u010dare umjetnosti, teoreti\u010dare i druge \u2013 \u010dija se istra\u017eivanja posve\u0107uju tim i srodnim temama da prijave svoje sudjelovanje na skupu slanjem sa\u017eetka rada od 250 rije\u010di te kratkom biografijom. Prijave molimo poslati na adresu <a href=\"mailto:tajnistvo@uha.hr\">tajnistvo@uha.hr<\/a> do 14. lipnja 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveno-stru\u010dni skup VK 74\/24\/24 odr\u017eat \u0107e se od ponedjeljka do srijede, 21. do 23. listopada 2024. u prostorijama Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata u Zagrebu (Trg bana J. Jela\u010di\u0107a 3\/1), uz odr\u017eavanje niza komplementarnih doga\u0111anja posve\u0107enih velikoj Kova\u010di\u0107evoj obljetnici.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017eni datumi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Prijava do 14. lipnja 2024.<br>\u2022 Obavijest o prihva\u0107anju prijave 30. lipnja 2024.<br>\u2022 Po\u010detak konferencije 21. listopada 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017ene informacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za sudjelovanje na konferenciji nije predvi\u0111ena kotizacija.<br>Organizatori ne pokrivaju putne tro\u0161kove i tro\u0161kove smje\u0161taja.<br>Organizatori mogu ponuditi pomo\u0107 pri organiziranju smje\u0161taja u Zagrebu po povoljnim cijenama.<br>Slu\u017ebeni jezik konferencije je hrvatski i engleski.<br>Duljina izlaganja je 20 minuta.<br>Planirana je objava odabranih radova u \u010dasopisu <em>\u010covjek i prostor<\/em> Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata u 2025. godini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Irena Kra\u0161evac (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)<br>Patricia Po\u010dani\u0107 (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Mia Roth \u010cerina (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Karin \u0160erman (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Ana \u0160verko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu)<br>Frano Petar Zovko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Znanstveni odbor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Petra \u010ceferin (Fakultet za arhitekturo Univerza v Ljubljani)<br>Aida Idrizbegovi\u0107-Zgoni\u0107 (Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu)<br>Nata\u0161a Jak\u0161i\u0107 (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Leonida Kova\u010d (Akademija likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Irena Kra\u0161evac (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)<br>Renata Novak Klemen\u010di\u010d (Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani)<br>Mia Roth \u010cerina (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Karin \u0160erman (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Marko \u0160piki\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Ana \u0160verko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1714\/viktor-kovacic-i-status-modernosti\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1714\/viktor-kovacic-i-status-modernosti<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40772,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-40771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/viktor-kovacic-2024.jpg?fit=2178%2C1361&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40771,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":40771,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":40771,"position":2},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":40771,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":40771,"position":4},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54480,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54480","url_meta":{"origin":40771,"position":5},"title":"&#8220;Ve\u010dernji list&#8221; &#8211; Damir Stani\u0107: Zanemareno i prezreno naslje\u0111e Vojne krajine","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Malo nas je toga kao dru\u0161tvo u tolikoj mjeri definiralo, a danas je toliko zanemareno i prezreno, kao na\u0161e vojnokraji\u0161ko naslje\u0111e. Osim nekolicine povjesni\u010dara i znanstvenika srodnih profila vojnokraji\u0161kom povije\u0161\u0107u gotovo se nitko ne bavi, a \u010dini se da malo koga uop\u0107e i zanima. Ta se tema rijetko spominje u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40771"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40773,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771\/revisions\/40773"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}