{"id":40771,"date":"2024-05-09T22:28:30","date_gmt":"2024-05-09T22:28:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40771"},"modified":"2024-05-09T22:28:30","modified_gmt":"2024-05-09T22:28:30","slug":"poziv-za-prijavu-radova-viktor-kovacic-i-status-modernosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40771","title":{"rendered":"Poziv za prijavu radova: Viktor Kova\u010di\u0107 i status modernosti"},"content":{"rendered":"\n<p>Godine 1900., na prijelomu novoga stolje\u0107a, Viktor Kova\u010di\u0107 objavio je u \u010dasopisu <em>\u017divot<\/em> svoj znameniti programatski \u010dlanak \u201eModerna arhitektura\u201c. Amblemati\u010dno tempiran, \u010dlanak je efektno najavio ulazak u razdoblje razvoja arhitektonskog modernizma. Njegov razvoj svojim je tezama Kova\u010di\u0107 primjereno i usmjerio, definiranjem glavnih ideja i obilje\u017eja arhitektonske modernosti, odnosno naznakom stvarala\u010dkih postupaka kako do nje do\u0107i. Time su bile postavljene pouzdane konceptualne smjernice za produktivno poimanje, postizanje i prakticiranje arhitektonske modernosti. Upravo zbog takvoga operativnog pristupa, a ne uspostavom kakvoga oblikovnog i stilskog predlo\u0161ka ili diktata, Viktor Kova\u010di\u0107 pokrenuo je modernizacijske procese neobi\u010dno produktivno te s vremenom zaslu\u017eio laskavu titulu \u201eoca hrvatske moderne arhitekture\u201c, stvoriv\u0161i preduvjete za uspostavu aktivne hrvatske arhitektonske modernisti\u010dke kulture i scene.<\/p>\n\n\n\n<p>Na tako postavljenim smjernicama hrvatska moderna arhitektura razvijala se suvereno, kreativno i uvjerljivo, sa zapa\u017eenim rezultatima ostvarenim ve\u0107 u me\u0111uratnom razdoblju te s poja\u010danim zamahom i produkcijom u poslijeratnom vremenu, promoviraju\u0107i i dalje razvijaju\u0107i uspostavljene konceptualne trajektorije. Turbulencije razdoblja postmoderniteta 1970-ih i 1980-ih godina protresle su i profiltrirale za\u017eivjele modernisti\u010dke postulate, no tek propituju\u0107i njihovu odr\u017eivost i robusnost, komplementiraju\u0107i ih dobrodo\u0161lim novim perspektivama i \u010ditanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao sljednici takvih propitanih i testiranih principa, kao i njihovih kriti\u010dkih revizija, danas, u na\u0161em novom poslijetranzicijskom periodu \u2013 koji, ovisno o gledi\u0161tima, mo\u017eemo nazivati transmodernizmom, supermodernizmom, hipermodernizmom, posthumanizmom ili sli\u010dnim spekulativnim odre\u0111enjima \u2013 \u010dini se dobrodo\u0161lim i opravdanim otvoriti pitanje statusa modernosti danas. \u0160to danas konstituira arhitektonsku modernost? \u0160to je danas znak napredne, progresivne arhitekture? Pogotovo se to \u010dini opravdanim pitati u godini posve\u0107enoj proslavi dvostruke obljetnice pokreta\u010da ovda\u0161nje arhitektonske modernosti \u2013 150. godi\u0161njice ro\u0111enja i 100. godi\u0161njice smrti Viktora Kova\u010di\u0107a. U trenutku kada registriramo zbunjuju\u0107e napade na naslje\u0111e arhitektonskog modernizma i osporavanje njegovih temeljnih vrijednosti i postignu\u0107a, vrijeme je da postavimo pitanje kako se arhitektonska modernost danas uop\u0107e poima. U \u010demu se ona manifestira? \u0160to danas podrazumijeva progresivno arhitektonsko mi\u0161ljenje i djelovanje? Oko kojih ideja se ono strukturira? Je li to do\u017eivljaj, ambijent, atmosfera, u\u010dinak, senzacija, uklju\u010divost, ekolo\u0161ka svijest, dru\u0161tvena savjest ili neka druga dominantna ideja? Svjesni zauvijek nestale mogu\u0107nosti manifestiranja modernosti u kategorijama formalne pojavnosti, kojim se idejama i kvalitetama i danas okre\u0107emo u poimanju i promoviranju arhitektonske naprednosti?<\/p>\n\n\n\n<p>Kova\u010di\u0107evo inauguriranje arhitektonskog modernizma na po\u010detku 20. stolje\u0107a dovelo nas je tako do to\u010dke nu\u017enosti preispitivanja pozicije modernosti danas. Upravo toj aktualnoj temi, i upravo u odnosu na njen temelj u djelu i misli Viktora Kova\u010di\u0107a, posve\u0107uje se ovaj znanstveno-stru\u010dni skup. Sukladno svojim interesima, skup ima dva temeljna bloka i fokusa: jedan je pogled koji s dana\u0161njih pozicija i spoznajnih gledi\u0161ta upu\u0107ujemo natrag samom Kova\u010di\u0107u \u2013 u pogledu studija njegova opusa, djela, teorije, misli i naslje\u0111a, a drugi je onaj koji, s osloncem u Kova\u010di\u0107u, svoj pogled usmjeruje prema dana\u0161njem trenutku i njegovim specifi\u010dnim izazovima, raspolo\u017eenjima i vidovima poimanja arhitektonske progresivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prvi tematski blok \u201eSuvremenost o Kova\u010di\u0107u\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tematske linije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Arhitektonski opus Viktora Kova\u010di\u0107a: nova \u010ditanja, interpretacije, valorizacije, otkri\u0107a<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i grad: urbane operacije i identitetske to\u010dke grada<\/li><li>Teorijska potka Kova\u010di\u0107eve produkcije: teorijski oslonci i primijenjeni konceptualni sustavi<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i suvremenici (Otto Wagner, Jo\u017ee Ple\u010dnik, Adolf Loos, Cornelius Gurlitt i drugi): doticaji, utjecaji, bliskosti i divergencije<\/li><li>Arhitektonska ba\u0161tina Viktora Kova\u010di\u0107a: novi pristupi pitanjima za\u0161tite, adaptacije i o\u010duvanja<\/li><li>Kova\u010di\u0107 i hrvatska arhitektonska scena<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Drugi tematski blok \u201eStatus modernosti\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tematske linije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Status arhitektonske modernosti danas<\/li><li>Obilje\u017eja i okosnice progresivne arhitektonske produkcije<\/li><li>Konceptualni okviri za sagledavanje arhitektonske modernosti<\/li><li>Percepcije i pristupi modernosti od Kova\u010di\u0107a do danas<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Pozivamo istra\u017eiva\u010de i stru\u010dnjake razli\u010ditih disciplina i podru\u010dja \u2013 arhitekte, povjesni\u010dare umjetnosti, teoreti\u010dare i druge \u2013 \u010dija se istra\u017eivanja posve\u0107uju tim i srodnim temama da prijave svoje sudjelovanje na skupu slanjem sa\u017eetka rada od 250 rije\u010di te kratkom biografijom. Prijave molimo poslati na adresu <a href=\"mailto:tajnistvo@uha.hr\">tajnistvo@uha.hr<\/a> do 14. lipnja 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveno-stru\u010dni skup VK 74\/24\/24 odr\u017eat \u0107e se od ponedjeljka do srijede, 21. do 23. listopada 2024. u prostorijama Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata u Zagrebu (Trg bana J. Jela\u010di\u0107a 3\/1), uz odr\u017eavanje niza komplementarnih doga\u0111anja posve\u0107enih velikoj Kova\u010di\u0107evoj obljetnici.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017eni datumi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Prijava do 14. lipnja 2024.<br>\u2022 Obavijest o prihva\u0107anju prijave 30. lipnja 2024.<br>\u2022 Po\u010detak konferencije 21. listopada 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017ene informacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za sudjelovanje na konferenciji nije predvi\u0111ena kotizacija.<br>Organizatori ne pokrivaju putne tro\u0161kove i tro\u0161kove smje\u0161taja.<br>Organizatori mogu ponuditi pomo\u0107 pri organiziranju smje\u0161taja u Zagrebu po povoljnim cijenama.<br>Slu\u017ebeni jezik konferencije je hrvatski i engleski.<br>Duljina izlaganja je 20 minuta.<br>Planirana je objava odabranih radova u \u010dasopisu <em>\u010covjek i prostor<\/em> Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata u 2025. godini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Irena Kra\u0161evac (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)<br>Patricia Po\u010dani\u0107 (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Mia Roth \u010cerina (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Karin \u0160erman (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Ana \u0160verko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu)<br>Frano Petar Zovko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Znanstveni odbor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Petra \u010ceferin (Fakultet za arhitekturo Univerza v Ljubljani)<br>Aida Idrizbegovi\u0107-Zgoni\u0107 (Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu)<br>Nata\u0161a Jak\u0161i\u0107 (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Leonida Kova\u010d (Akademija likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Irena Kra\u0161evac (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)<br>Renata Novak Klemen\u010di\u010d (Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani)<br>Mia Roth \u010cerina (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Karin \u0160erman (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Marko \u0160piki\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<br>Ana \u0160verko (Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata \/ Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1714\/viktor-kovacic-i-status-modernosti\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1714\/viktor-kovacic-i-status-modernosti<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40772,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-40771","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/viktor-kovacic-2024.jpg?fit=2178%2C1361&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40771"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40773,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40771\/revisions\/40773"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40771"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40771"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40771"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}