{"id":40718,"date":"2024-05-04T16:50:27","date_gmt":"2024-05-04T16:50:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40718"},"modified":"2024-05-22T17:58:58","modified_gmt":"2024-05-22T17:58:58","slug":"kliofest-2024-ondrej-vojtechovsky-jan-pelikan-ne-bas-lako-socijalisticko-prijateljstvo-cehoslovacka-i-jugoslavija-u-razdoblju-kasnog-socijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40718","title":{"rendered":"(Kliofest 2024) Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd \/ Jan Pelik\u00e1n, \u201eNe ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo. \u010cehoslova\u010dka i Jugoslavija u razdoblju kasnog socijalizma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Me\u0111u knjigama koje \u0107e biti predstavljene na Kliofestu 2024., a o kojima jo\u0161 nismo obavijestili na na\u0161em portalu jer su upravo pred tiskom, isti\u010demo knjigu \u201eNe ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo. \u010cehoslova\u010dka i Jugoslavija u razdoblju kasnog socijalizma\u201c \u010diji su autori Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd i Jan Pelik\u00e1n. Knjiga \u0107e biti predstavljena na Kliofestu u \u010detvrtak, 9. svibnja 2024. u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici. Sudjeluju: Jan Pelik\u00e1n, Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd, Marijan Lipovac, Boris Moskovi\u0107, Milan Sovilj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Festival povijesti \u2013 Kliofest<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iz tiskare na Kliofest ! Ne ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo. \u010cehoslova\u010dka i Jugoslavija u razdoblju kasnog socijalizma, Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd \/ Jan Pelik\u00e1n.<\/p>\n\n\n\n<p>Preveo Marijan Lipovac.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljanje knjige <strong>Ne ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo. \u010cehoslova\u010dka i Jugoslavija u razdoblju kasnog socijalizma<\/strong> odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 9. svibnja 2024, s po\u010detkom u 12.00 sati na pozornici II. Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>U predstavljanju \u0107e sudjelovati Jan Pelik\u00e1n, Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd, Marijan Lipovac, Boris Moskovi\u0107, Milan Sovilj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/p\/Srednja-Europa-100064795953767\/\">https:\/\/www.facebook.com\/p\/Srednja-Europa-100064795953767\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kliofest.hr\/\">https:\/\/www.kliofest.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ne ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo. \u010cehoslova\u010dka i Jugoslavija u razdoblju kasnog socijalizma (1969-1989)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd \/ Jan Pelik\u00e1n<\/p>\n\n\n\n<p>Preveo Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n<p>Odnose izme\u0111u \u010cehoslova\u010dke i Jugoslavije u razdoblju koje se prati odredili su doga\u0111aji iz 1968. godine. \u010cehoslova\u010dki poku\u0161aj reforme dr\u017eavnog socijalisti\u010dkog sustava djelomi\u010dno je bio inspiriran jugoslavenskim iskustvom. Pod sve ve\u0107om prijetnjom sovjetske intervencije predstavnici Pra\u0161kog prolje\u0107a sve su vi\u0161e prizivali prijateljstvo s Jugoslavijom, \u0161to je tada\u0161nje \u010dehoslova\u010dko dru\u0161tvo zahvalno prihva\u0107alo. Stoga je politi\u010dka garnitura koja je do\u0161la na vlast kao rezultat poraza reformnog pokreta ponovno zauzela razerviran ili \u010dak neprijateljski stav prema Jugoslaviji kao izvoru \u0161tetne ideolo\u0161ke hereze. No stjecajem niza okolnosti, koje autori detaljno analiziraju u knjizi, i ovo je \u010dehoslova\u010dko vodstvo naposljetku pribjeglo njegovanju \u201csocijalisti\u010dkog prijateljstva\u201d, \u0161to je i jugoslavenska strana iz jednako pragmati\u010dnih razloga i upadljivo prihvatila. (\u2026) Okvir slu\u017ebeno proklamiranog, iako uglavnom, neiskrenog prijateljstva, pomalo je paradoksalno omogu\u0107io razvoj odnosa u dotad nevi\u0111enim razmjerima. U suradnji poduze\u0107a i institucija, u turizmu ili razmjeni radne snage, to su izravno iskusile stotine tisu\u0107a \u010dehoslova\u010dkih i jugoslavenskih gra\u0111ana. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. sc. Ond\u0159ej Vojt\u011bchovsk\u00fd<\/strong> (1977) predaje na Institutu za svjetsku povijest Filozofskog fakulteta Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prof. dr. sc. Jan Pelik\u00e1n<\/strong> (1959) profesor je na Katedri za ju\u017enoslavenske i balkanisti\u010dke studije i na Institutu za svjetsku povijest Filozofskog fakulteta Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"jK0zfTdXT8\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/ne-bas-lako-socijalisticko-prijateljstvo\/\">Ne ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Ne ba\u0161 lako socijalisti\u010dko prijateljstvo&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/ne-bas-lako-socijalisticko-prijateljstvo\/embed\/#?secret=jK0zfTdXT8\" data-secret=\"jK0zfTdXT8\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-40718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/prijateljstvo.jpg?fit=1117%2C585&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":40718,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52812","url_meta":{"origin":40718,"position":1},"title":"Okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\", koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 12 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Ana Bio\u010di\u0107, Marko Koli\u0107, Tihana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":40718,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":40718,"position":3},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":40718,"position":4},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":40718,"position":5},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40718"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40937,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40718\/revisions\/40937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}