{"id":40697,"date":"2024-05-03T20:27:32","date_gmt":"2024-05-03T20:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40697"},"modified":"2024-05-03T20:27:32","modified_gmt":"2024-05-03T20:27:32","slug":"william-deakin-planina-bitaka-churchillov-tajnik-s-partizanima-u-njihovim-najtezim-danima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40697","title":{"rendered":"William Deakin, \u201ePlanina bitaka: Churchillov tajnik s partizanima u njihovim najte\u017eim danima\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakladnik: Media bar<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Petar Vuja\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>04\/2024.<\/p>\n\n\n\n<p>374 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Frederick William Dampier Deakin<\/strong>, tada u \u010dinu majora, bio je \u010dlan prve Britanske vojne misije pri Vrhovnom \u0161tabu Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije, i to kao osobni izaslanik premijera <strong>Winstona Churchilla<\/strong>.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U prolje\u0107e 1943., zajedno kapetanom Williamom Stuartom te dvojicom radiotelegrafista, bacio se padobranom u mrak iznad Durmitora i ne slute\u0107i da \u0107e se samo koji dan kasnije na\u0107i usred njema\u010dke operacije Schwartz, Bitke na Sutjesci, jedne od najkrvavijih, najokrutnijih te svakako jednu od presudnih bitaka u 2. svjetskom ratu na Balkanu, u kojoj je iscrpljenu partizansku vojsku napalo 127.000 neprijateljskih vojnika s vi\u0161e od 300 zrakoplova.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi &#8220;Planina bitaka&#8221;, koju je pripremao punih dvadeset godina, Deakin objavljuje svoja sje\u0107anja na te krajnje dramati\u010dne, \u201epaklene\u201c, dane i no\u0107i tijekom kojih je poginulo vi\u0161e od 7500 partizana.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNa\u0161li smo se u svijetu gdje nije bilo zarobljenika, gdje je na\u0161e ranjenike neprijatelj ubijao, u slu\u010daju da zaostanu. Prvo \u0161to me zaprepastilo bilo je da je to rat u kojem se mo\u017ee\u0161 kretati samo no\u0107u, a no\u0107u si ti ja\u010da strana. No\u0107 je pripadala nama. Dan je pripadao Nijemcima, iz jednostavnog razloga \u0161to se nismo mogli kretati. Oni su imali i avione i topove, a mi ni jedno ni drugo. Kad ka\u017eem &#8216;mi&#8217;, mislim na jugoslavenski Vrhovni \u0161tab i na nas, Britansku misiju\u201c, izjavio je Deakin u jednom intervjuu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je on zapravo do\u017eivio <strong>Josipa Broza Tita<\/strong>? Kako je do\u017eivio ostale partizanske zapovjednike, partizane i njihovu borbu, a kako \u010detnike? Kako su partizani uop\u0107e uspjeli probiti tako \u010dvrst neprijateljski obru\u010d? Kakvi su i koji zapravo bili britanski ratni i politi\u010dki planovi na Balkanu?&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>To su samo neka od pitanja na koja Deakin&nbsp; &#8211; i kao povjesni\u010dar i kao neposredni svjedok i kao nadahnuti pisac &#8211; poku\u0161ava odgovoriti u Planini bitaka koja se prvi puta pojavljuje u hrvatskome prijevodu i koja se \u010dita kao najnapetiji povijesni i ratni roman.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u010citati &#8220;Planinu bitaka&#8221;, poku\u0161ati razumjeti \u0161to je Deakin pisao i \u0161to su on i drugi \u010dinili, mogao bi biti novi\/stari po\u010detak za jasnije razumijevanje na\u0161e pro\u0161losti, odnosa dobra i zla i uloge pojedinca u pro\u0161losti.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>(Iz pogovora prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Frederick William Dampier Deakin<\/strong> (1913. &#8211; 2005.) bio je britanski povjesni\u010dar, odlikovani veteran Drugog svjetskog rata, knji\u017eevni tajnik Winstona Churchilla te prvi upravitelj St Antony&#8217;s Collegea u Oxfordu. Objavio je nekoliko povijesnih knjiga od kojih je &#8220;Planina bitaka&#8221; najpoznatija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/16691\/planina-bitaka-churchillov-tajnik-s-partizanima-u-njihovim-najtezim-danima\">https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/16691\/planina-bitaka-churchillov-tajnik-s-partizanima-u-njihovim-najtezim-danima<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/planina-bitaka-churchillova-tajnika-u-hrvatskim-knjizarama-20240423\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/planina-bitaka-churchillova-tajnika-u-hrvatskim-knjizarama-20240423<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nasli-smo-se-u-svijetu-gdje-je-nase-ranjenike-neprijatelj-ubijao-nije-bilo-zarobljenika-poginulo-je-7500-ljudi-15454794\u017e\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nasli-smo-se-u-svijetu-gdje-je-nase-ranjenike-neprijatelj-ubijao-nije-bilo-zarobljenika-poginulo-je-7500-ljudi-15454794\u017e<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/prvi-put-u-hrvatskoj-objavljena-prica-covjeka-koji-je-omogucio-titovu-pobjedu-ovo-je-bio-najmracniji-trenutak-15454873\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/prvi-put-u-hrvatskoj-objavljena-prica-covjeka-koji-je-omogucio-titovu-pobjedu-ovo-je-bio-najmracniji-trenutak-15454873<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40698,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-40697","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Planina-bitaka.jpg?fit=300%2C445&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":40697,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":40697,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":40697,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40697,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":40697,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":40697,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40697"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40699,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697\/revisions\/40699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}