{"id":40697,"date":"2024-05-03T20:27:32","date_gmt":"2024-05-03T20:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40697"},"modified":"2024-05-03T20:27:32","modified_gmt":"2024-05-03T20:27:32","slug":"william-deakin-planina-bitaka-churchillov-tajnik-s-partizanima-u-njihovim-najtezim-danima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40697","title":{"rendered":"William Deakin, \u201ePlanina bitaka: Churchillov tajnik s partizanima u njihovim najte\u017eim danima\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Nakladnik: Media bar<\/p>\n\n\n\n

Prijevod: Petar Vuja\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n

04\/2024.<\/p>\n\n\n\n

374 str.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Frederick William Dampier Deakin<\/strong>, tada u \u010dinu majora, bio je \u010dlan prve Britanske vojne misije pri Vrhovnom \u0161tabu Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije, i to kao osobni izaslanik premijera Winstona Churchilla<\/strong>.  <\/p>\n\n\n\n

U prolje\u0107e 1943., zajedno kapetanom Williamom Stuartom te dvojicom radiotelegrafista, bacio se padobranom u mrak iznad Durmitora i ne slute\u0107i da \u0107e se samo koji dan kasnije na\u0107i usred njema\u010dke operacije Schwartz, Bitke na Sutjesci, jedne od najkrvavijih, najokrutnijih te svakako jednu od presudnih bitaka u 2. svjetskom ratu na Balkanu, u kojoj je iscrpljenu partizansku vojsku napalo 127.000 neprijateljskih vojnika s vi\u0161e od 300 zrakoplova. <\/p>\n\n\n\n

U knjizi “Planina bitaka”, koju je pripremao punih dvadeset godina, Deakin objavljuje svoja sje\u0107anja na te krajnje dramati\u010dne, \u201epaklene\u201c, dane i no\u0107i tijekom kojih je poginulo vi\u0161e od 7500 partizana.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa\u0161li smo se u svijetu gdje nije bilo zarobljenika, gdje je na\u0161e ranjenike neprijatelj ubijao, u slu\u010daju da zaostanu. Prvo \u0161to me zaprepastilo bilo je da je to rat u kojem se mo\u017ee\u0161 kretati samo no\u0107u, a no\u0107u si ti ja\u010da strana. No\u0107 je pripadala nama. Dan je pripadao Nijemcima, iz jednostavnog razloga \u0161to se nismo mogli kretati. Oni su imali i avione i topove, a mi ni jedno ni drugo. Kad ka\u017eem ‘mi’, mislim na jugoslavenski Vrhovni \u0161tab i na nas, Britansku misiju\u201c, izjavio je Deakin u jednom intervjuu.<\/p>\n\n\n\n

Kako je on zapravo do\u017eivio Josipa Broza Tita<\/strong>? Kako je do\u017eivio ostale partizanske zapovjednike, partizane i njihovu borbu, a kako \u010detnike? Kako su partizani uop\u0107e uspjeli probiti tako \u010dvrst neprijateljski obru\u010d? Kakvi su i koji zapravo bili britanski ratni i politi\u010dki planovi na Balkanu? <\/p>\n\n\n\n

To su samo neka od pitanja na koja Deakin  – i kao povjesni\u010dar i kao neposredni svjedok i kao nadahnuti pisac – poku\u0161ava odgovoriti u Planini bitaka koja se prvi puta pojavljuje u hrvatskome prijevodu i koja se \u010dita kao najnapetiji povijesni i ratni roman.<\/p>\n\n\n\n

\u010citati “Planinu bitaka”, poku\u0161ati razumjeti \u0161to je Deakin pisao i \u0161to su on i drugi \u010dinili, mogao bi biti novi\/stari po\u010detak za jasnije razumijevanje na\u0161e pro\u0161losti, odnosa dobra i zla i uloge pojedinca u pro\u0161losti.<\/em><\/p>\n\n\n\n

(Iz pogovora prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Frederick William Dampier Deakin<\/strong> (1913. – 2005.) bio je britanski povjesni\u010dar, odlikovani veteran Drugog svjetskog rata, knji\u017eevni tajnik Winstona Churchilla te prvi upravitelj St Antony’s Collegea u Oxfordu. Objavio je nekoliko povijesnih knjiga od kojih je “Planina bitaka” najpoznatija.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/16691\/planina-bitaka-churchillov-tajnik-s-partizanima-u-njihovim-najtezim-danima<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/planina-bitaka-churchillova-tajnika-u-hrvatskim-knjizarama-20240423<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nasli-smo-se-u-svijetu-gdje-je-nase-ranjenike-neprijatelj-ubijao-nije-bilo-zarobljenika-poginulo-je-7500-ljudi-15454794\u017e<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/prvi-put-u-hrvatskoj-objavljena-prica-covjeka-koji-je-omogucio-titovu-pobjedu-ovo-je-bio-najmracniji-trenutak-15454873<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40698,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-40697","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Planina-bitaka.jpg?fit=300%2C445&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":40697,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu” u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":40697,"position":1},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":40697,"position":2},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":40697,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55270,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55270","url_meta":{"origin":40697,"position":4},"title":"U Splitu odr\u017ean prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, u \u010detvrtak, 10. rujna 2026., u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017ean je znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":40697,"position":5},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40697"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40699,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40697\/revisions\/40699"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}