{"id":40611,"date":"2024-04-29T16:30:35","date_gmt":"2024-04-29T16:30:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40611"},"modified":"2024-04-29T16:32:00","modified_gmt":"2024-04-29T16:32:00","slug":"medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40611","title":{"rendered":"Me\u0111unarodna izlo\u017eba \u201dJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)\u201d"},"content":{"rendered":"\n

U Pesaru je 27. travnja 2024. u Pomorskom muzeju otvorena me\u0111unarodna izlo\u017eba Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Navigli dell\u2019Adriatico e dello Ionio in Et\u00e0 Moderna (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u03a4\u03b1 \u03c0\u03bb\u03bf\u03af\u03b1 \u03c4\u03b7\u03c2 \u0391\u03b4\u03c1\u03b9\u03b1\u03c4\u03b9\u03ba\u03ae\u03c2 \u03ba\u03b1\u03b9 \u03c4\u03bf\u03c5 \u0399\u03bf\u03bd\u03af\u03bf\u03c5 \u03c3\u03c4\u03bf\u03c5\u03c2 \u039d\u03b5\u03cc\u03c4\u03b5\u03c1\u03bf\u03c5\u03c2 \u03a7\u03c1\u03cc\u03bd\u03bf\u03c5\u03c2 (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Adriatic and Ionian Ships in the Modern Age (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stolje\u0107a koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilje\u017ebi u mornarskim \u0161kolama ili bratov\u0161tinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola \u010colak (Janjevo, 1914. \u2013 Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stolje\u0107a<\/em>, sv. I\u2013IV. Autorica, Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po razli\u010ditim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativ\u0161i istra\u017eivanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i gr\u010dkim pomorskim znanstvenicima i stru\u010dnjacima. Ovaj zahtjevan poduhvat, uz temeljito istra\u017eivanje ikonografije, omogu\u0107io je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljuju\u0107i umjetni\u010dkom talentu Luigija Divarija, stru\u010dnjaka za povijest pomorstva.<\/p>\n\n\n\n

Plan je da izlo\u017eba putuje tijekom 2025.\u20132026. godine po\u010dev\u0161i od Zagreba, gdje \u0107e Hrvatski povijesni muzej izvesti izlo\u017ebu u \u010detverojezi\u010dnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lo\u0161inj, Split, Kor\u010dula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.<\/p>\n\n\n\n

Tekstove izlo\u017ebe koje je pripremila Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek na hrvatskom i talijanskom jeziku preveli su na engleski Mateo Bratani\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i na gr\u010dki Gerassimos Pagratis s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveu\u010dili\u0161ta u Ateni.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba \u0107e potom biti dostupna na internetskim stranicama razli\u010ditih uklju\u010denih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat me\u0111unarodne znanstveno-istra\u017eiva\u010dke platforme koja je odr\u017eana izme\u0111u studenog 2021. i o\u017eujka 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n

Odgovorni za koncepcije i izvedbe izlo\u017ebi te kataloga u Pesaru i u Zagrebu:<\/p>\n\n\n\n

Maria Lucia De Nicol\u00f2, prof. Sveu\u010dili\u0161ta u Bolonji i znanstvena direktorica Pomorskog muzeja Washington Patrignani<\/em> u Pesaru; Matea Brstilo Re\u0161etar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu; Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, autorica izlo\u017ebe, doc. dr. sc. suradnica Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; Luigi Divari, autor crte\u017ea brodova, Venecija \u2013 suradnik Pomorskog muzeja u Pesaru.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stolje\u0107a koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilje\u017ebi u mornarskim \u0161kolama ili bratov\u0161tinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola \u010colak (Janjevo, 1914. \u2013 Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stolje\u0107a<\/em>, sv. I\u2013IV (RMC I\u2013IV). Autorica, Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, analizirala je oko 25.500 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po razli\u010ditim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativ\u0161i istra\u017eivanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i gr\u010dkim pomorskim znanstvenicima i stru\u010dnjacima (uklju\u010duju\u0107i Vermiglia Riccija, Lovorku \u010corali\u0107, \u017deljka Brguljana, \u017deljka Skomer\u0161i\u0107a, Ljubomira Radi\u0107a, Teu Marinovi\u0107, \u0110ivu Ba\u0161i\u0107a, Slavena Berto\u0161u, Iliju Mlinarevi\u0107a te posebno Matea Bratani\u0107a i Gerassimosa Pagratisa koji su se ugradili u izlo\u017ebu i prijevodima tekstova na engleski i gr\u010dki jezik). Ikonografski dio, pokrenut poticajem Marije Lucije De Nicol\u00f2, koordinatorice i nositeljice izlo\u017ebe, magistralno je izveden majstorstvom umjetni\u010dke ruke Luigija Divarija, autora crte\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Doc. dr. sc. Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu:<\/p>\n\n\n\n

\u201eTipologija jedrenjaka koji su znanstveno obra\u0111eni i prezentirani na panoima u smislu istra\u017eivanja povjesni\u010dara zahtijevala je ozbiljan napor traganja za pisanim dokumentima i slikama koje nam je omogu\u0107ilo ovakav ishod. Veliki broj brodova razli\u010ditih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvr\u0111uju genijalnost i domi\u0161ljatost morskih ljudi koji su \u017eivjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u  ovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, pro\u0161irila na Mediteran i druge oceane. Ova izlo\u017eba upravo je pohvala ljudskom umije\u0107u, hrabrosti i nastojanju kojima su dokazivali da more ne razdvaja nego spaja. Kao i nekad u plovidbi, tako je i danas ova izlo\u017eba, zahvaljuju\u0107i prethodnim vremenima, spojila iznimnu skupinu znanstvenika koji su, predvo\u0111eni Zrinkom Podhra\u0161ki \u010cizmek, rekreirali nekada\u0161nji svijet\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izv. prof. dr. sc. Mateo Bratani\u0107, Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru : <\/p>\n\n\n\n

\u201eSistematska studija poput one koju je koordinirala Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek omogu\u0107uje, s obzirom na bogatstvo detalja i ilustracija, usporedbu brodogradnje jonskog podru\u010dja s onom iz Jadrana. S obzirom na navedene \u010dinjenice i datosti, smatram da podaci sadr\u017eani u ovom svesku predstavljaju vrijedan doprinos i omogu\u0107uju zna\u010dajan zamah u istra\u017eivanju povijesti jadranske i jonske brodogradnje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Gerassimos D. Pagratis, Nacionalno i Kapodistrijsko sveu\u010dili\u0161te u Ateni (Laboratorij za talijansku povijest i historiografiju):<\/p>\n\n\n\n

\u201eNominacija Pesara talijanskom prijestolnicom kulture<\/em> za 2024. poslu\u017eila je kao poticaj za realizaciju izlo\u017ebe. Stvorena je tako 2021. godine mre\u017ea vanjskih suradnika, s formiranjem vrijedna operativnog tima sastavljenog od znanstvenika i stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih institucija kulture, sveu\u010dili\u0161ta, akademija i muzeja, u blisku kontaktu s kreatoricom izlo\u017ebe koja je vje\u0161to koordinirala i usmjeravala cijeli rad te prikupljanje dokumentarnog i ikonografskog materijala koje je potom, 2023., dodatno povjerila analizi i slikarskoj rekonstrukciji Luigija Divarija, dobroga poznavatelja jadranskih pomorskih tipologija i povijesti plovidbe te iznimno vje\u0161toga crta\u010da, za izradu ikonografskih kartica s prikazima preko \u0161ezdeset vrsta brodova. Rad Zrinke Podhra\u0161ki \u010cizmek na organizaciji izlo\u017ebe Navigli dell\u2019Adriatico e dello Ionio in et\u00e0 moderna (1650\u20131850) \/ Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)<\/em> zaista je bio neumoran. Izlo\u017eba se, naime, temelji na sustavnu pregledu otprilike 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a (Hrvatski pomorski regesti \/ Regesti marittimi croati<\/em>, sv. I\u2013IV), uz znanstvenu podr\u0161ku vi\u0161e od dvadeset stru\u010dnjaka i \u0161esnaest razli\u010ditih me\u0111unarodnih institucija. Otvara se u prolje\u0107e 2024. u Pesaru, u povijesnoj zgradi Pomorskog muzeja, i postat \u0107e putuju\u0107a prema raznim lokacijama du\u017e obiju obala tijekom dvogodi\u0161njeg razdoblja 2025.\u20132026. Znanstveni pristup i kuratorij Zrinke Podhra\u0161ki \u010cizmek bili su klju\u010dni za uspjeh ovoga slo\u017eenog kulturnog pothvata, vje\u0161to izgra\u0111ena putem vrijedne mre\u017ee prekograni\u010dnih odnosa, koja na neki na\u010din ostaje \u010dvrsto povezana i s pomorskim identitetom Pesara, danas talijanskom prijestolnicom kulture\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
Me\u0111unarodna izlo\u017eba ”Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)”<\/a><\/blockquote>