{"id":40611,"date":"2024-04-29T16:30:35","date_gmt":"2024-04-29T16:30:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40611"},"modified":"2024-04-29T16:32:00","modified_gmt":"2024-04-29T16:32:00","slug":"medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40611","title":{"rendered":"Me\u0111unarodna izlo\u017eba \u201dJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Pesaru je 27. travnja 2024. u Pomorskom muzeju otvorena me\u0111unarodna izlo\u017eba <em>Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Navigli dell\u2019Adriatico e dello Ionio in Et\u00e0 Moderna (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u03a4\u03b1 \u03c0\u03bb\u03bf\u03af\u03b1 \u03c4\u03b7\u03c2 \u0391\u03b4\u03c1\u03b9\u03b1\u03c4\u03b9\u03ba\u03ae\u03c2 \u03ba\u03b1\u03b9 \u03c4\u03bf\u03c5 \u0399\u03bf\u03bd\u03af\u03bf\u03c5 \u03c3\u03c4\u03bf\u03c5\u03c2 \u039d\u03b5\u03cc\u03c4\u03b5\u03c1\u03bf\u03c5\u03c2 \u03a7\u03c1\u03cc\u03bd\u03bf\u03c5\u03c2 (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Adriatic and Ionian Ships in the Modern Age (1650-1850)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izlo\u017eba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stolje\u0107a koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilje\u017ebi u mornarskim \u0161kolama ili bratov\u0161tinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola \u010colak (Janjevo, 1914. \u2013 Padova, 1996.) u nizu <em>Hrvatskih pomorskih regesta 18. stolje\u0107a<\/em>, sv. I\u2013IV. Autorica, Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po razli\u010ditim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativ\u0161i istra\u017eivanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i gr\u010dkim pomorskim znanstvenicima i stru\u010dnjacima. Ovaj zahtjevan poduhvat, uz temeljito istra\u017eivanje ikonografije, omogu\u0107io je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljuju\u0107i umjetni\u010dkom talentu Luigija Divarija, stru\u010dnjaka za povijest pomorstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plan je da izlo\u017eba putuje tijekom 2025.\u20132026. godine po\u010dev\u0161i od Zagreba, gdje \u0107e Hrvatski povijesni muzej izvesti izlo\u017ebu u \u010detverojezi\u010dnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lo\u0161inj, Split, Kor\u010dula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekstove izlo\u017ebe koje je pripremila Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek na hrvatskom i talijanskom jeziku preveli su na engleski Mateo Bratani\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i na gr\u010dki Gerassimos Pagratis s Nacionalnog i Kapodistrijskog Sveu\u010dili\u0161ta u Ateni.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izlo\u017eba \u0107e potom biti dostupna na internetskim stranicama razli\u010ditih uklju\u010denih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat me\u0111unarodne znanstveno-istra\u017eiva\u010dke platforme koja je odr\u017eana izme\u0111u studenog 2021. i o\u017eujka 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odgovorni za koncepcije i izvedbe izlo\u017ebi te kataloga u Pesaru i u Zagrebu:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maria Lucia De Nicol\u00f2, prof. Sveu\u010dili\u0161ta u Bolonji i znanstvena direktorica Pomorskog muzeja <em>Washington Patrignani<\/em> u Pesaru; Matea Brstilo Re\u0161etar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu; Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, autorica izlo\u017ebe, doc. dr. sc. suradnica Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; Luigi Divari, autor crte\u017ea brodova, Venecija \u2013 suradnik Pomorskog muzeja u Pesaru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izlo\u017eba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stolje\u0107a koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilje\u017ebi u mornarskim \u0161kolama ili bratov\u0161tinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola \u010colak (Janjevo, 1914. \u2013 Padova, 1996.) u nizu <em>Hrvatskih pomorskih regesta 18. stolje\u0107a<\/em>, sv. I\u2013IV (RMC I\u2013IV). Autorica, Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, analizirala je oko 25.500 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po razli\u010ditim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativ\u0161i istra\u017eivanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i gr\u010dkim pomorskim znanstvenicima i stru\u010dnjacima (uklju\u010duju\u0107i Vermiglia Riccija, Lovorku \u010corali\u0107, \u017deljka Brguljana, \u017deljka Skomer\u0161i\u0107a, Ljubomira Radi\u0107a, Teu Marinovi\u0107, \u0110ivu Ba\u0161i\u0107a, Slavena Berto\u0161u, Iliju Mlinarevi\u0107a te posebno Matea Bratani\u0107a i Gerassimosa Pagratisa koji su se ugradili u izlo\u017ebu i prijevodima tekstova na engleski i gr\u010dki jezik). Ikonografski dio, pokrenut poticajem Marije Lucije De Nicol\u00f2, koordinatorice i nositeljice izlo\u017ebe, magistralno je izveden majstorstvom umjetni\u010dke ruke Luigija Divarija, autora crte\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Doc. dr. sc. Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek, Odsjek za povijest, Fakultet hrvatskih studija, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTipologija jedrenjaka koji su znanstveno obra\u0111eni i prezentirani na panoima u smislu istra\u017eivanja povjesni\u010dara zahtijevala je ozbiljan napor traganja za pisanim dokumentima i slikama koje nam je omogu\u0107ilo ovakav ishod. Veliki broj brodova razli\u010ditih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvr\u0111uju genijalnost i domi\u0161ljatost morskih ljudi koji su \u017eivjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u&nbsp; ovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, pro\u0161irila na Mediteran i druge oceane. Ova izlo\u017eba upravo je pohvala ljudskom umije\u0107u, hrabrosti i nastojanju kojima su dokazivali da more ne razdvaja nego spaja. Kao i nekad u plovidbi, tako je i danas ova izlo\u017eba, zahvaljuju\u0107i prethodnim vremenima, spojila iznimnu skupinu znanstvenika koji su, predvo\u0111eni Zrinkom Podhra\u0161ki \u010cizmek, rekreirali nekada\u0161nji svijet\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izv. prof. dr. sc. Mateo Bratani\u0107, Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru :&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eSistematska studija poput one koju je koordinirala Zrinka Podhra\u0161ki \u010cizmek omogu\u0107uje, s obzirom na bogatstvo detalja i ilustracija, usporedbu brodogradnje jonskog podru\u010dja s onom iz Jadrana. S obzirom na navedene \u010dinjenice i datosti, smatram da podaci sadr\u017eani u ovom svesku predstavljaju vrijedan doprinos i omogu\u0107uju zna\u010dajan zamah u istra\u017eivanju povijesti jadranske i jonske brodogradnje\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr. sc. Gerassimos D. Pagratis, Nacionalno i Kapodistrijsko sveu\u010dili\u0161te u Ateni (Laboratorij za talijansku povijest i historiografiju):<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNominacija <em>Pesara talijanskom prijestolnicom kulture<\/em> za 2024. poslu\u017eila je kao poticaj za realizaciju izlo\u017ebe. Stvorena je tako 2021. godine mre\u017ea vanjskih suradnika, s formiranjem vrijedna operativnog tima sastavljenog od znanstvenika i stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih institucija kulture, sveu\u010dili\u0161ta, akademija i muzeja, u blisku kontaktu s kreatoricom izlo\u017ebe koja je vje\u0161to koordinirala i usmjeravala cijeli rad te prikupljanje dokumentarnog i ikonografskog materijala koje je potom, 2023., dodatno povjerila analizi i slikarskoj rekonstrukciji Luigija Divarija, dobroga poznavatelja jadranskih pomorskih tipologija i povijesti plovidbe te iznimno vje\u0161toga crta\u010da, za izradu ikonografskih kartica s prikazima preko \u0161ezdeset vrsta brodova. Rad Zrinke Podhra\u0161ki \u010cizmek na organizaciji izlo\u017ebe <em>Navigli dell\u2019Adriatico e dello Ionio in et\u00e0 moderna (1650\u20131850) \/ Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)<\/em> zaista je bio neumoran. Izlo\u017eba se, naime, temelji na sustavnu pregledu otprilike 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a (<em>Hrvatski pomorski regesti \/ Regesti marittimi croati<\/em>, sv. I\u2013IV), uz znanstvenu podr\u0161ku vi\u0161e od dvadeset stru\u010dnjaka i \u0161esnaest razli\u010ditih me\u0111unarodnih institucija. Otvara se u prolje\u0107e 2024. u Pesaru, u povijesnoj zgradi Pomorskog muzeja, i postat \u0107e putuju\u0107a prema raznim lokacijama du\u017e obiju obala tijekom dvogodi\u0161njeg razdoblja 2025.\u20132026. Znanstveni pristup i kuratorij Zrinke Podhra\u0161ki \u010cizmek bili su klju\u010dni za uspjeh ovoga slo\u017eenog kulturnog pothvata, vje\u0161to izgra\u0111ena putem vrijedne mre\u017ee prekograni\u010dnih odnosa, koja na neki na\u010din ostaje \u010dvrsto povezana i s pomorskim identitetom Pesara, danas talijanskom prijestolnicom kulture\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-filozofski-fakultet-sveucilista-u-zagrebu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eAKggmClou\"><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2024\/04\/26\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850\/\">Me\u0111unarodna izlo\u017eba &#8221;Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Me\u0111unarodna izlo\u017eba &#8221;Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)&#8221;&#8221; &#8212; Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu\" src=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2024\/04\/26\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850\/embed\/#?secret=eAKggmClou\" data-secret=\"eAKggmClou\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ZJDz6VG1TQ\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850\/\">Me\u0111unarodna izlo\u017eba &#8220;Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Me\u0111unarodna izlo\u017eba &#8220;Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.\u20131850.)&#8221;&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/medunarodna-izlozba-jadransko-i-jonsko-brodovlje-u-novom-vijeku-1650-1850\/embed\/#?secret=ZJDz6VG1TQ\" data-secret=\"ZJDz6VG1TQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40612,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-40611","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Plakat_Brodovlje.jpg?fit=1829%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":40611,"position":0},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56441,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56441","url_meta":{"origin":40611,"position":1},"title":"Gradski muzej Vukovar: Izlo\u017eba &#8220;Vukovarska ba\u0161tina koju smo sa\u010duvali&#8221; i najava izlo\u017ebe &#8220;Grofovi Eltz \u2013 Kulturna ba\u0161tina izme\u0111u Mosela, Rajne i Dunava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Vukovarska ba\u0161tina koju smo sa\u010duvali Dana 11. studenoga 2026. godine u Galeriji Oran\u017eeriji otvorena je izlo\u017eba \"Vukovarska ba\u0161tina koju smo sa\u010duvali\", kao dio obilje\u017eavanja Dana sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara 1991. 35 godina nakon Bitke za Vukovar, izlo\u017ebom su prikazane do sad rije\u0111e vi\u0111ene i izlo\u017eene fotografije razorenog kompleksa dvorca\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-31.png?fit=811%2C537&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-31.png?fit=811%2C537&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-31.png?fit=811%2C537&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-31.png?fit=811%2C537&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":40611,"position":2},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":40611,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":56323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56323","url_meta":{"origin":40611,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Zagreb i \u017didovi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 29. listopada 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 29. listopada \u2013 15. studenoga 2026.Organizatori: \u017didovska op\u0107ina Zagreb i Muzej grada ZagrebaAutorica izlo\u017ebe: Mira Wolf, voditeljica muzejske zbirke judaike i umjetnina \u017dOZ-aScenarij izlo\u017ebe: Mira Wolf\u00a0(\u017dOZ) i Maja Ar\u010dabi\u0107\u00a0(MGZ)Oblikovanje postava: Studio Ku\u0161anVizualni identitet i grafi\u010dko oblikovanje: Tessa Bachrach\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-22.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-22.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-22.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-22.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-22.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":40611,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40611","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40611"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40611\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40614,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40611\/revisions\/40614"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40612"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40611"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40611"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40611"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}