{"id":40595,"date":"2024-04-26T12:01:34","date_gmt":"2024-04-26T12:01:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40595"},"modified":"2024-04-26T12:11:23","modified_gmt":"2024-04-26T12:11:23","slug":"domagoj-tomas-nova-knjiga-catherine-horel-i-bunjevacko-pitanje-u-historiografiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40595","title":{"rendered":"Domagoj Tomas &#8211; Nova knjiga Catherine Horel i \u201ebunjeva\u010dko pitanje\u201c u historiografiji"},"content":{"rendered":"\n<p>Francuska povjesni\u010darka Catherine Horel pro\u0161le godine objavila je knjigu <em>Multicultural Cities of the Habsburg Empire 1880 \u2013 1914. Imagined Communities and Conflictual Encounters<\/em> u izdanju CEU Pressa, izdava\u010dke ku\u0107e Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Budimpe\u0161ti\/Be\u010du. Ta je knjiga dostupna i u otvorenom pristupu u PDF formatu (<a href=\"https:\/\/ceupress.com\/book\/multicultural-cities-habsburg-empire\">https:\/\/ceupress.com\/book\/multicultural-cities-habsburg-empire<\/a>), a krajem sije\u010dnja 2024. predstavljena je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz autoricu, ondje su govorili direktorica Austrijskog kulturnog foruma Marina Chrystoph, profesor na Odsjeku za germanistiku Marijan Bobinac te profesorica na Odsjeku za povijest Iskra Ivelji\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, Horel je profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu Paris 1 Panth\u00e9on-Sorbonne, a ve\u0107 dugi niz godina bavi se modernom povije\u0161\u0107u srednje Europe. Njezin opus nije nepoznat hrvatskoj historiografiji i \u0161iroj javnosti pa je tako, primjerice, njezino djelo <em>Vojnici izme\u0111u nacionalnih fronti. Ukidanje Vojne krajine i razvoj Kraljevskoga ugarskog domobranstva u Hrvatskoj i Slavoniji 1868. \u2013 1914.<\/em> prevedeno na hrvatski jezik i objavljeno 2015. u izdanju FF pressa, izdava\u010dke ku\u0107e Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tako\u0111er, na srpski jezik ranije je prevedeno njezino djelo <em>Srednja Evropa. Od ideje do istorije,<\/em> objavljeno u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Clio u Beogradu 2012. Op\u0107enito govore\u0107i, njezina su djela vrlo korisna, gotovo nezaobilazna, za povjesni\u010dare koji se bave razli\u010ditim srednjoeuropskim temama u kronolo\u0161kom okviru moderne i suvremene povijesti. Recimo, osobno mi je pri istra\u017eivanju sadr\u017eaja srednjoeuropskog imaginarija te recepcije i oblikovanja srednjoeuropskih ideja kod suvremenih hrvatskih autora koristan bio upravo njezin povijesni pregled razvoja srednjoeuropske ideje, preveden na srpski.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastavljaju\u0107i niz studija u kojima se bavi razli\u010ditim srednjoeuropskim temama, Horel se u &nbsp;svojoj najnovijoj knjizi posvetila komparativnoj urbanoj povijesti odabranih austrougarskih gradova srednje veli\u010dine u razdoblju <em>Belle \u00c9poquea<\/em>, odnosno kraja 19. i po\u010detka 20. st. Me\u0111u tih dvanaest teritorijalno raspr\u0161enih gradova, na\u0161la su se i \u010detiri (Zagreb, Rijeka, Sarajevo i Subotica), koja su zbog svoje povijesti, kulture i sastava stanovni\u0161tva posebno zanimljiva hrvatskoj historiografiji. Horel se pritom u svojoj studiji fokusirala na analizu u\u010dinaka slo\u017eenih modernizacijskih procesa zapo\u010detih u prvoj polovici 19. st., me\u0111u kojima su nacionalna emancipacija i integracija, masovna politizacija, razvoj obrazovanja i obrazovnoga sustava, urbanizacija i dr. Naravno, prije svega, Horel je u prvom poglavlju detaljnije elaborirala razloge svoga odabira spomenutoga niza gradova, da bi u sljede\u0107im dvama poglavljima prezentirala slo\u017eenu heterogenu jezi\u010dnu i vjersku strukturu stanovni\u0161tva tih urbanih prostora, neizbje\u017enu za razumijevanje kulturnog konteksta njihova razvoja.<\/p>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju, rije\u010d je o vrlo zanimljivom i teorijski promi\u0161ljenom metodolo\u0161kom pristupu, koji je rezultirao nastankom opse\u017ene i iscrpne studije, \u010dije \u0107e spoznaje i zaklju\u010dci biti korisni aktualnim i budu\u0107im generacijama povjesni\u010dara. Nude\u0107i niz logi\u010dnih argumenata, Horel dolazi do znanstveno utemeljenih spoznaja i zaklju\u010daka, istovremeno upozoravaju\u0107i na opasnost od romantizacije habsbur\u0161kih gradova kao tobo\u017enjih harmoni\u010dnih oaza multikulturalizma, ali i na prenagla\u0161avanje sukoba me\u0111u heterogenim skupinama kao klju\u010dnih sociokulturnih obilje\u017eja istih urbanih prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, kada je rije\u010d o analizi stanovni\u0161tva Subotice, Horel \u010dini ozbiljan propust u uporabi nomenklature, lijepe\u0107i tamo\u0161njim Bunjevcima etiketu \u201eSrba katolika\u201c na mnogim mjestima u knjizi (str. 66. \u2013 67., 114. \u2013 115., 117., 501., 505.). Imaju\u0107i u vidu tada\u0161nje popise stanovni\u0161tva, na kojima se popisivalo po materinskom jeziku, a ne po etni\u010dkoj ili nacionalnoj pripadnosti, Horel zaklju\u010duje da je prisutnost bunjeva\u010dkoga jezika kao zasebne popisne kategorije (ugarskom statisti\u010dkom obradom razvrstane pod \u201eostali\u201c) zapravo rezultat manipulativnoga postupka ma\u0111arskih vlasti, koje su na taj na\u010din nastojale statisti\u010dki fragmentirati, odnosno umanjiti broj Srba u ukupnom stanovni\u0161tvu Subotice. Me\u0111utim, na popisima stanovni\u0161tva 1900. i 1910. u Subotici se javljaju i govornici srpskoga jezika (oko 4 %), \u0161to pokazuje da su se stanovnici Subotice, uklju\u010duju\u0107i i Bunjevce, tada ipak mogli izjasniti kao govornici srpskoga jezika. Dakle, pravo je pitanje za\u0161to se onda govornici bunjeva\u010dkoga jezika na tim popisima stanovni\u0161tva nisu izjasnili kao govornici srpskoga jezika?<\/p>\n\n\n\n<p>Zakonodavnih i administrativnih zapreka da se suboti\u010dki Bunjevci izjasne govornicima srpskoga jezika tada o\u010dito nije bilo. Uostalom, na popisima stanovni\u0161tva krajem 19. i po\u010detkom 20. st. u gradovima tada\u0161nje ju\u017ene Ugarske srpski kao materinski jezik masovno su odabirali gra\u0111ani Novoga Sada, Sombora i dr. Stoga bi logi\u010dnije bilo pretpostaviti da se ipak radilo o specifi\u010dnoj bunjeva\u010dkoj kulturno-identitetskoj samoidentifikaciji, utemeljenoj u prvom redu na katoli\u010dkoj vjeroispovijesti, a zatim i na \u0161tokavskoj ikavici, bilje\u017eenoj latini\u010dnim pismom, kao bitnim razlikovnim \u010dimbenicima u odnosu na Srbe. S druge strane, upravo isti ti \u010dimbenici o\u010digledno ukazuju na visok stupanj identitetske srodnosti ba\u010dkih Bunjevaca s ba\u010dkim i baranjskim \u0160okcima te ostalim pripadnicima hrvatskog naroda, \u0161to Horel posve ignorira, zaobilaze\u0107i pritom autore poput Ante Sekuli\u0107a, Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a, Roberta Skenderovi\u0107a, Tomislava \u017digmanova, Marija Bare, Vladimira Nim\u010devi\u0107a i dr., koji ukazuju upravo na te \u010dinjenice.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Konzultacijom njihovih djela i \u010dlanaka, Horel bi dobila potpuniji uvid u moderne nacionalnoemancipacijske i nacionalnointegracijske procese kod Bunjevaca iz hrvatske perspektive, \u010dime bi upotpunila svoje razumijevanje \u201ebunjeva\u010dkog pitanja\u201c. Naime, njihove interpretacije polaze od neupitne pripadnosti ba\u010dkih Bunjevaca hrvatskoj naciji, kao teritorijalno rubne subetni\u010dke skupine izvan politi\u010dkoga prostora Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koja se u specifi\u010dnim, nepovoljnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim uvjetima na podru\u010dju u\u017ee Ugarske, posredstvom intelektualne elite krajem 19. i po\u010detkom 20. st., ipak na koncu ve\u0107inski integrirala u modernu hrvatsku naciju. Naravno, navedeni autori uzimaju u obzir njihova klju\u010dna predmoderna identitetska obilje\u017eja (vjera, jezik, pismo i dr.), koja su tome doprinijela, prevladavaju\u0107i tako nepovoljne politi\u010dke okolnosti. Uostalom, indikativno je da se Bunjevci koji su \u017eivjeli i danas \u017eive izvan prostora Ba\u010dke gotovo isklju\u010divo izja\u0161njavaju kao Hrvati (Lika, Dalmatinska zagora, Hercegovina). Tako\u0111er, i u djelu Ive Pr\u0107i\u0107a <em>Subotica i Bunjevci<\/em> (Subotica, 1936.), koje Horel u popisu literature na kraju svoje knjige navodi kao djelo konzultirano za obradu Subotice (str. 533.), na vi\u0161e mjesta jasno se isti\u010de identifikacija ba\u010dkih Bunjevaca s hrvatskim nacionalnim identitetom (str. 8., 17. \u2013 19., 25. itd.), \u0161to navodi upravo Pr\u0107i\u0107 kao suboti\u010dki Bunjevac (<a href=\"https:\/\/www.zkvh.org.rs\/storage\/app\/media\/Digitalizirana%20ba%C5%A1tina\/Knjige\/Ive%20Pr%C4%87i%C4%87%20Subotica%20i%20Bunjevci.pdf\">https:\/\/www.zkvh.org.rs\/storage\/app\/media\/Digitalizirana%20ba%C5%A1tina\/Knjige\/Ive%20Pr%C4%87i%C4%87%20Subotica%20i%20Bunjevci.pdf<\/a>). Osim toga, uz hrvatske autore, Ma\u0111arska akademija znanosti ponovila je dva puta mi\u0161ljenje prema kojem se Bunjevci smatraju povijesnom, etnografskom i dijalektalnom skupinom Hrvata u Ma\u0111arskoj, \u010dime su osporeni poku\u0161aji priznavanja Bunjevaca kao zasebne nacionalne manjine u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Napokon, Horel je sa svoje pozicije mogla vrlo elegantno i zaobi\u0107i \u201ebunjeva\u010dko pitanje\u201c te hrvatsko-srpske interpretativne nesuglasice oko njega, strogo se doslovno dr\u017ee\u0107i rezultata popisa stanovni\u0161tva krajem 19. i po\u010detkom 20. st., prema kojima su govornici bunjeva\u010dkoga jezika zasebna kategorija, odvojena od govornika srpskoga i hrvatskoga jezika. Ipak, nije se tako postavila. Mo\u017ee li se uop\u0107e naslutiti za\u0161to?<\/p>\n\n\n\n<p>Zapravo, te\u0161ko je precizno utvrditi je li kod Horel rije\u010d tek o povr\u0161nom pojednostavljivanju ili pak o (ne)svjesnoj prilagodbi interpretativnoga narativa dominantnom tuma\u010denju srpske historiografije. U svakom slu\u010daju, Horel je tijekom ranijega procesa nastanka srpskoga prijevoda knjige <em>Srednja Evropa. Od ideje do istorije<\/em>, kao i kasnijega predstavljanja te knjige u Srbiji (<a href=\"https:\/\/www.subotica.info\/2013\/02\/22\/promocija-knjige-srednja-evropa-u-gimnaziji\">https:\/\/www.subotica.info\/2013\/02\/22\/promocija-knjige-srednja-evropa-u-gimnaziji<\/a>), ostvarila i odr\u017eavala osobne kontakte sa srpskim povjesni\u010darima (<a href=\"https:\/\/isi.ac.rs\/jun-2015-poseta-institutu-prof-dr-lili-kerol-2\/\">https:\/\/isi.ac.rs\/jun-2015-poseta-institutu-prof-dr-lili-kerol-2\/<\/a>), pri \u010demu je vrlo vjerojatno do\u0161la u doticaj i s dominantnom srpskom interpretacijom \u201ebunjeva\u010dkog pitanja\u201c. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Neovisno o njezinoj interpretaciji \u201ebunjeva\u010dkoga pitanja\u201c, i u toj je knjizi mogu\u0107e uo\u010diti jednu vrlo upitnu tvrdnju, koja se \u010dini plodom povr\u0161nosti, pojednostavljivanja i\/ili retroaktivnog zaklju\u010divanja. Naime, na jednom mjestu (str. 73), bez izravnoga pozivanja na izvor, spominju\u0107i Stjepana Radi\u0107a i Hrvatsku (pu\u010dku) selja\u010dku stranku prije 1914., osvr\u0107e se na njihovu ideju federalizacije Austro-Ugarske, koja bi, prema Horel, \u201eponovo ustanovila pravo na hrvatsku dr\u017eavu, ali pro\u0161irenu, najmanje, sa zapadnom Hercegovinom\u201c. Poznavaju\u0107i politi\u010dke interpretacije \u201ehrvatskog dr\u017eavnog prava\u201c u tom razdoblju, unesene u razli\u010dite utjecajne politi\u010dke ideologije (prava\u0161tvo, agrarizam i dr.), sve su one Bosnu i Hercegovinu u cjelini promatrale dijelom budu\u0107ega zami\u0161ljenog hrvatskog politi\u010dkog prostora. Sve to izravno se o\u010dituje i u politi\u010dkim analizama niza tada\u0161njih autora: Stjepana Radi\u0107a (<em>Slavenska politika u Habsbur\u017ekoj monarkiji<\/em>, 1906.), Nikole Zvonimira Bjelovu\u010di\u0107a (<em>Federalisti\u010dna monarhija i hrvatsko pitanje<\/em>, 1913.), Ive Pilara (<em>Politi\u010dki zemljopis hrvatskih zemalja<\/em>, 1918.) i dr.<\/p>\n\n\n\n<p>Tek se u redovima Hrvatske selja\u010dke stranke u me\u0111uratnom razdoblju Kraljevine Jugoslavije 1930-ih, za vrijeme predsjednika Vladka Ma\u010deka, po\u010dinju javljati novi pogledi na mogu\u0107nost rje\u0161enja \u201ehrvatskoga pitanja\u201c u Bosni i Hercegovini, koji bi podrazumijevali realpoliti\u010dko odustajanje od idealisti\u010dkoga inzistiranja na hrvatskom politi\u010dkom pravu na \u010ditavu Bosnu i Hercegovinu. Me\u0111utim, ni tada pogledi hrvatske politi\u010dke elite na mogu\u0107u politi\u010dko-teritorijalnu reorganizaciju nisu reducirani tek na podru\u010dje zapadne Hercegovine, ve\u0107 na sve one dijelove Bosne i Hercegovine u kojima su Hrvati brojniji od Srba (zapadna Hercegovina, srednja Bosna, Bosanska posavina i dr.), \u0161to \u0107e biti prisutno i uo\u010dljivo tijekom pregovora koji su rezultirali nastankom Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek 1939. Dakle, imaju\u0107i u vidu op\u0107u politi\u010dku klimu toga vremena, sadr\u017eaj politi\u010dkih ideologija hrvatskih stranaka te vi\u0161e puta o\u010ditovane Radi\u0107eve stavove o budu\u0107oj politi\u010dkoj sudbini Bosne i Hercegovine, ta se njezina tvrdnja \u010dini vrlo problemati\u010dnom. Sve u svemu, osobno u svojim istra\u017eivanjima nisam nai\u0161ao niti na jedan dokaz ili naznaku kojom bi se nekako mogla potkrijepiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga bi i njezina historiografska interpretacija \u201ebunjeva\u010dkoga pitanja\u201c mogla biti plodom sli\u010dnoga na\u010dina zaklju\u010divanja, odnosno manjkavosti u kritici izvora te nedostatku analiti\u010dkoga i\u0161\u010ditavanja recentne hrvatske historiografije, a na takve pojave uvijek je potrebno na vrijeme upozoriti. Ipak, historiografske studije Catherine Horel zbog pojedinih povr\u0161nosti te pojednostavljenih, nepreciznih ili neutemeljenih tvrdnji ne bismo trebali posve zaobilaziti i ignorirati, jer, istini za volju, \u201ebunjeva\u010dko pitanje\u201c te geneza hrvatskih politi\u010dkih stavova prema Bosni i Hercegovini ne predstavljaju klju\u010dne to\u010dke njezinih studija. \u0160tovi\u0161e, u cjelini je rije\u010d o zanimljivim i korisnim studijama, a upozoravanjem na pojedine propuste njihova bi eventualna budu\u0107a ponovljena izdanja mogla postati jo\u0161 kvalitetnijima i preciznijima. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-40595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":40595,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":40595,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":40595,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":40595,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40595,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":40595,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40595"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40595\/revisions\/40598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}