{"id":40592,"date":"2024-04-26T11:45:12","date_gmt":"2024-04-26T11:45:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40592"},"modified":"2024-04-26T11:45:12","modified_gmt":"2024-04-26T11:45:12","slug":"izlozba-marko-marulic-i-akademija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40592","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8220;Marko Maruli\u0107 i Akademija&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Knji\u017enica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira izlo\u017ebu povodom 500. obljetnice smrti oca hrvatske knji\u017eevnosti pod nazivom \u201eMarko Maruli\u0107 i Akademija\u201c, s posebnim dodatkom \u201cMaruli\u0107 o miru\u201d koja \u0107e se mo\u0107i razgledati od 23. travnja do 31. prosinca 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba donosi reprezentativni izbor djela iz fonda Knji\u017enice HAZU u Zagrebu kako bi se prvenstveno prikazao doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u prou\u010davanju \u017eivota i rada Marka Maruli\u0107a kroz prizmu bogate znanstvene i izdava\u010dke djelatnosti Akademije, a zami\u0161ljena je tako da prati kulturna doga\u0111anja koja \u0107e se odvijati u zgradi Knji\u017enice kroz \u010ditavu 2024. godinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo je pokretanjem Akademijine edicije <em>Stari pisci hrvatski<\/em> zapo\u010delo suvremeno knji\u017eevnopovijesno i filolo\u0161ko prou\u010davanje Marka Maruli\u0107a, i to ve\u0107 prvom knjigom objavljenom 1869. pod naslovom <em>Pjesme Marka Maruli\u0107a <\/em>koju je priredio je Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski. Maruli\u0107evim pjesmama prethodi Kukuljevi\u0107eva opse\u017ena uvodna studija <em>Marko Maruli\u0107 i njegovo doba<\/em> nakon koje slijedi tekst <em>\u017divot Maruli\u0107ev<\/em> u kojem je dao podatke o njegovom \u017eivotu i djelima. Unutar iste serije Akademija je objavila jo\u0161 i <em>Davidijadu<\/em> (sv. 31.) i knjige <em>Hrvatska proza Maruli\u0107eva vremena I. i II.<\/em> (sv. 38. i 40.).<\/p>\n\n\n\n<p>Velik doprinos prou\u010davanju Marka Maruli\u0107a dali su akademici i znanstvenici zaposleni u Akademiji \u010dija su brojna istra\u017eivanja i znanstveni radovi iz podru\u010dja knji\u017eevnosti, povijesti, lingvistike i umjetnosti objavljeni u Akademijinim \u010dasopisima <em>Rad HAZU, Forum, Filologija<\/em> i dr. me\u0111u njima su Milivoj \u0160repel, Josip Badali\u0107, Veljko Gortan, Branimir Glavi\u010di\u0107, Mirko Tomasovi\u0107, Dunja Fali\u0161evac, Luko Paljetak i Darko Novakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve to govori u prilog tome koliku je pa\u017enju Akademija od samih po\u010detaka posve\u0107ivala izu\u010davanju \u017eivota i rada Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno mjesto na izlo\u017ebi predstavljaju izlo\u017eeni izvornici Maruli\u0107evih latinskih djela iz Zbirke starih i rijetkih knjiga: prvo izdanje <em>Evan\u0111elistara <\/em>iz 1516. te prijevod tog djela na talijanski jezik iz 1571., kao i rana izdanja <em>Institucija (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum\/Uputa o \u010destitom \u017eivotu po primjerima svetaca<\/em>) iz 1513. i 1530. te djelo <em>Quinquaginata parabolae<\/em> (<em>Pedeset pri\u010da<\/em>) iz 1510. Izlo\u017eena je i knjiga <em>Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres&nbsp; <\/em>iz 1748. s Maruli\u0107evim tekstom<em> Regum Dalmatiae et Croatiae gesta<\/em>. Radi se o Maruli\u0107evom slobodnijem prijevodu s hrvatskog na latinski tzv. <em>Hrvatske kronike<\/em>, tj. hrvatske redakcije <em>Ljetopisa popa Dukljanina,<\/em> nastao 1510. koji je prvi put objavljen u Amsterdamu 1666. kao sastavni dio djela Ivana Lu\u010di\u0107a <em>De regno Dalmatiae et Croatiae <\/em>(<em>O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>Na izlo\u017ebi su tako\u0111er izlo\u017eena kriti\u010dka izdanja Maruli\u0107evih latinskih djela sa\u010duvanih dugo vremena samo u rukopisu, a objavljena u Akademijinim izdanjima poput <em>Davidijade<\/em> u ediciji <em>Hrvatski latinisti <\/em>(sv. 7 iz 1954.), <em>De ultimo Christi iudicio<\/em> u ediciji <em>Gra\u0111a za povijest knji\u017eevnosti hrvatske<\/em>, zatim dva velika zbornika radova posve\u0107ena Marku Maruli\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017een je i primjerak \u010detvrtog izdanja Maruli\u0107evog najpoznatijeg hrvatskog djela <em>Judita<\/em> iz 1586., a kako bi izlo\u017eba posjetiteljima bila vizualno dodatno zanimljivija, uz izvornik su izlo\u017eene i grafike hrvatskog likovnog umjetnika Matka Treboti\u0107a otisnute 2001. u svega 100 numeriranih primjeraka inspirirane <em>Juditom<\/em>. Maruli\u0107eva&nbsp;<em>Judita&nbsp;<\/em>predstavlja neiscrpan izvor inspiracije u likovnoj i glazbenoj umjetnosti, tako da su u jednoj vitrini prikazana scenska i glazbena ostvarenja dostupna u digitalnom obliku u Digitalnoj zbirci HAZU, primjerice kazali\u0161na cedulja iz HNK prve izvedbe predstave <em>Judita<\/em> iz 1872., koja se \u010duva u Odsjeku za povijest hrvatskog kazali\u0161ta HAZU i DVD opere <em>Judita<\/em> akademika Frane Para\u0107a. Gliptoteka HAZU je pak za izlo\u017ebu iz svog fundusa posudila sadrenu bistu Marka Maruli\u0107a, odnosno skicu za spomenik Marku Maruli\u0107u, rad akademskog kipara Stanka Jan\u010di\u0107a i jednu medalju <em>Korablja Marka Maruli\u0107a<\/em> autora akademika \u017delimira Jane\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadovezuju\u0107i se na ovogodi\u0161nju temu No\u0107i knjige pod nazivom&nbsp;<em>Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena<\/em>, u dvije vitrine nazvane <em>Maruli\u0107 o miru<\/em> izlo\u017eeni su dijelovi tekstova iz Maruli\u0107evih djela koja tematiziraju mir, usporedo izvornici i prijevodi, zatim njegova <em>Molitva suprotiva Turkom<\/em> u kojoj je akademik Luko Paljetak otkrio akrostih.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebu su osmislile vi\u0161a knji\u017eni\u010darka Nata\u0161a Dani\u010di\u0107, knji\u017eni\u010darska savjetnica Kristina Polak Bobi\u0107, voditeljica Zbirke Akademijinih izdanja, i prof. Tamara Runjak, upraviteljica Knji\u017enice HAZU i voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga.<\/p>\n\n\n\n<p>Legende uz eksponate su oboga\u0107ene QR kodovima koji vode na potpune tekstove, digitalizirana izdanja u repozitoriju Digitalne zbirke HAZU i Hrvatske digitalne knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"FWgRNKhvW0\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/noc-knjige-24-u-knjiznici-hazu\/\">Izlo\u017eba Marko Maruli\u0107 i Akademija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba Marko Maruli\u0107 i Akademija&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/noc-knjige-24-u-knjiznici-hazu\/embed\/#?secret=FWgRNKhvW0\" data-secret=\"FWgRNKhvW0\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-40592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/M_Marulic_poster.jpg?fit=1811%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":40592,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40592,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":40592,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":40592,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":40592,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":40592,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40592"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40594,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40592\/revisions\/40594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}