{"id":40575,"date":"2024-04-26T09:45:34","date_gmt":"2024-04-26T09:45:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40575"},"modified":"2024-04-26T09:47:23","modified_gmt":"2024-04-26T09:47:23","slug":"arhiv-frangipane-digitalizirani-djelic-arhivske-grade-obitelji-frangipane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40575","title":{"rendered":"ARHIV FRANGIPANE. Digitalizirani djeli\u0107 arhivske gra\u0111e obitelji Frangipane"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u017eba &#8221;Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja&#8221; predstavila je prvi put digitalizirani dio neprocjenjive i dosad nevi\u0111ene hrvatske povijesne arhivske gra\u0111e o Frankopanima.&nbsp;Prvi dio digitalizirane arhive&nbsp;obitelji Frangipane dostupan je na poveznici:&nbsp;<a href=\"https:\/\/dbhz.hr\/arhiv-frangipane\">https:\/\/dbhz.hr\/arhiv-frangipane<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p><br><strong>\u010cetiri tematska podru\u010dja i 120 digitaliziranih stranica u prvom koraku<\/strong><br><br>Prvi dio digitaliziranog arhiva \u010dine pisma kneza Frana Krste Frankopana za \u010dije postojanje&nbsp; je do sada znao vrlo mali broj povjesni\u010dara, a koja su sada vidljiva gotovo u izvornom obliku. Uz njih su i prijepisi koje na\u010dinio conte Luigi Frangipane oko 1900., izrazito dragocjeni za bolje is\u010ditavanje i tuma\u010denje u budu\u0107im istra\u017eivanjima.<br><br>Drugi dio su dokumenti o knezu Bartolu VIII. Kr\u010dkom, sinu kneza Fridrika III. Kr\u010dkog iz kojih je vidljivo da je frankopanska vojska od 7 tisu\u0107a konjanika odnosno vitezova sa saveznicima do\u0161la u pomo\u0107 frankopanskoj obitelji Frangipane 1332. u obranu Udina.<br>U to vrijeme sklopljeni su bra\u010dni savezi izme\u0111u knezova Kr\u010dkih te Nelipi\u0107a i \u0160ubi\u0107a, a sin kneginje Elizabete Kr\u010dke, dakle sestre kneza Bartola VIII. i kneza Pavla \u0160ubi\u0107a je Juraj prvi od imena Zrinskih. Knez Bartol VIII. Kr\u010dki djed je kneza Nikole IV. Frankopana Kr\u010dkog, hrvatskog bana u \u010dije su vrijeme, dakle po\u010detkom 15. stolje\u0107a, posjedi kne\u017eevske obitelji dosegnuli svoj vrhunac. I ovi dokumenti dolaze u prijepisu iz po\u010detka 20. stolje\u0107a.<br><br>Tre\u0107i dio su pisma obitelji Torre, u prijepisu s po\u010detka 20 stolje\u0107a, rodbinski vezane uz knezove Kr\u010dke Frankopane, me\u0111u kojima je i pismo kneza Vuka I. Frankopana. Obitelj della Torre (njema\u010dki Thurn) predci su kne\u017eevske obitelji Thurn und Taxis, koja je 1928. darovala dvorac Stari grad Ozalj i okolno zemlji\u0161te Dru\u017ebi &#8221;Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja&#8221; zbog po\u0161tivanja i doprinosa o\u010duvanju sje\u0107anja na hrvatske kne\u017eevske obitelji Frankopan i Zrinski.<br>Tu je i izvorni notarij Frankopanske himne maestra Ivana pl. Zajca napisane na tekst kneza Frana Krste Frankopana &#8221;Na vojsku&#8221; u kojoj je \u010duveni stih &#8221; Navik on \u017eivi ki zgine po\u0161teno&#8221;, ispisan i na gredi iznad vrata Zmajske dvorane u Kuli na Kamenitim vratima.<br>Maestro Ivan pl. Zajc je bio tako\u0111er \u010dlan Dru\u017ebe &#8221;Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja&#8221; sa zmajskim imenom Zmaj Podtrsatski.<br><br>Posljednji \u010detvrti dio sada\u0161nje digitalizirane arhive su fotografije nekoliko slika iz obiteljske&nbsp;Frangipanea. Tu su portreti kneza Frana Krste Frankopana, kneza Krste Frankopana Ozaljskog (sina kneza Bernardina i kneginje Lujze Marzaano od Aragona), grafika Jurja IV. Frankopana Tr\u017ea\u010dkog, koji je zna\u010dajan dio \u017eivota proveo u Furlaniji, a sahranjen je u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, gdje mu je i danas nadgrobna plo\u010da, slika hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana uo\u010di pogubljenja. Ove su slike zanimljive, jer su nastale krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a te pokazuju koliko je po\u0161tovanje furlanska obitelj Frangipane imala prema hrvatskim Frankopanima.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Conte Gordio Frankopane bit \u0107e, ina\u010de, instaliran uz dr. Ivana Mirinika, krajem travnja ove godine u po\u010dasno \u010dlanstvo Dru\u017ebe kao Zmaj di Castelo u Zagrebu i tom prilikom obi\u0107i \u0107e frankopanske ka\u0161tele Ozalj, Dubovac, Ogulin, Grobnik i Krk te prisustvovati koncertu u kr\u010dkoj katedrali.<br><br>Furlanska obitelj Frangipane, u \u010dijem vlasni\u0161tvu se nalazi ovaj neprocjenjivo vrijedan arhiv, aktivno je sudjelovala u spa\u0161avanju kneginje Julije de Naro, supruge kneza Frana Krste Frankopana, od progona Be\u010dkoga dvora nakon uhi\u0107enja hrvatskih knezova Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog, a kasnije i kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski. Uz to, obitelj Frangipane stolje\u0107ima je \u010duvala obiteljsku arhivu hrvatskih Frankopana iz ka\u0161tela Bosiljevo.<br><br>Prvi dio digitalizirane arhive Frankopana mo\u017ee se vidjeti na mre\u017enoj stranici Dru\u017ebe:<br><strong><a href=\"https:\/\/dbhz.hr\/arhiv-frangipane\/\">https:\/\/dbhz.hr\/arhiv-frangipane\/<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/arhiv-frangipane-digitalizirani-djelic-arhivske-gradje-obitelji-frangipane\/206285\">https:\/\/www.culturenet.hr\/hr\/arhiv-frangipane-digitalizirani-djelic-arhivske-gradje-obitelji-frangipane\/206285<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40576,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40575","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Gra%C4%91a_obitelji_Frangipane.jpg?fit=750%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":40575,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":40575,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":40575,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":40575,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":40575,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":40575,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40575","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40575"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40578,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40575\/revisions\/40578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40576"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}