{"id":40557,"date":"2024-04-25T09:09:20","date_gmt":"2024-04-25T09:09:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40557"},"modified":"2024-04-25T09:11:19","modified_gmt":"2024-04-25T09:11:19","slug":"majd-nasrallah-i-bojana-piskur-razgovor-koji-trenutnoj-politickoj-zbilji-pristupa-iz-povijesnog-iskustva-nekadasnje-jugoslavije-i-palestine-u-vrijeme-pokreta-nesvrstanih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40557","title":{"rendered":"Majd Nasrallah i Bojana Pi\u0161kur: Razgovor \u201ekoji trenutnoj politi\u010dkoj zbilji pristupa iz povijesnog iskustva nekada\u0161nje Jugoslavije i Palestine u vrijeme Pokreta nesvrstanih\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Razgovor se odr\u017eava u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u \u010detvrtak, 25. 4. 2024. u 19 sati u prostoru izlo\u017ebe Tu\u017ene pjesme rata na 1. katu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Majd Nasrallah i Bojana Pi\u0161kur: Za\u0161to se bojimo izgovoriti pravo ime \u2013 genocid<\/p>\n\n\n\n<p>Danas se svi oni \u0161to zagovaraju slobodnu Palestinu u kontekstu globalnog pokreta za solidarnost nalaze u nezahvalnom polo\u017eaju: suprotstavljanje dehumanizaciji jednog naroda predstavlja se kao optu\u017eivanje ili prijetnja drugom narodu. Paradoks, u kojemu se otpor genocidu vidi kao problem i prijetnja, i koji taj otpor cenzurira i demonizira, na vidjelo iznosi rizike globalne politike danas \u2013 najavljuju\u0107i uspon neofa\u0161izma i desnih politika nadolaze\u0107eg mra\u010dnog doba.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom je prijelomnom i kriznom vremenu klju\u010dno da se slobodni ljudi svijeta glasno usprotive i ustanu protiv tih nepravdi i taktika zastra\u0161ivanja. Ti\u0161ina ne samo da legitimizira genocid nego izravno prijeti da se gruba kr\u0161enja ljudskih prava iznova na\u0111u i pred na\u0161im vratima.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijeme je da se osna\u017ee platforme koje bezrezervno podr\u017eavaju slobodu izra\u017eavanja i kriti\u010dki progovaraju o pravom zna\u010denju solidarnosti. Razgovarajmo o tome. Ako ne mo\u017eemo o tome razgovarati, razgovarajmo o tome za\u0161to ne mo\u017eemo.<\/p>\n\n\n\n<p>Pridru\u017eite se Bojani Pi\u0161kur i Majdu Nasrallahu u razgovoru koji trenutnoj politi\u010dkoj zbilji pristupa iz povijesnog iskustva nekada\u0161nje Jugoslavije i Palestine u vrijeme Pokreta nesvrstanih. Koje su forme dru\u0161tvenog otpora i \u0161to, u ovom kontekstu, podrazumijeva radikalna imaginacija?<\/p>\n\n\n\n<p>Bojana Pi\u0161kur kustosica je Moderne galerije u Ljubljani. U svom se radu u velikoj mjeri bavi jugoslavenskim i postjugoslavenskim kontekstom i Pokretom nesvrstanih, posebno u kontekstu umjetnosti i kulture. Usto, zanima ju i kako se povijesne emancipatorne ideje mogu primijeniti na trenutnu zbilju.<\/p>\n\n\n\n<p>Majd Nasrallah je kulturni radnik, organizator, istra\u017eiva\u010d i kustos iz Qalansuwa, tzv. podru\u010dja Trokuta u Palestini. U svojem se radu bavi edukacijom, politi\u010dkim radom te produkcijom i poticanjem kriti\u010dkog znanja. Zanima ga ponovno promi\u0161ljanje uloga kulturnih institucija u stvaranju nove politi\u010dke misli, posebno u Palestini i u \u0161iroj regiji. Trenutno boravi na rezidenciji u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u sklopu projekta Museum of Commons.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/MSUzagreb\/\">https:\/\/www.facebook.com\/MSUzagreb\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40558,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/MSU.jpg?fit=944%2C632&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40557"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40560,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40557\/revisions\/40560"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}