Iz tiska je iza\u0161ao pretisak knjige “Istraga u Sarajevskom atentatu” suca-istra\u017eitelja Lea Pfeffera \u010diji su nakladnici Dru\u017eba “Bra\u0107a Hrvatskog zmaja” i sunakladnik Europeana 1914-1918. Knjiga izlazi povodom 110. godi\u0161njice atentata u Sarajevu. U svom prvom izdanju knjiga je iza\u0161la 1938. godine u Zagrebu u izdanju Nove Evrope i danas je skoro nedostupna za kupnju. Odlu\u010dili smo se za pretisak te knjige jer smo uvjereni da je taj povijesni izvor u dobrom dijelu zanemaren u na\u0161oj i svjetskoj historiografiji \u0161to smatramo zna\u010dajnom gre\u0161kom.<\/p>\n\n\n\n
Iz uvodne studije dr. sc. \u017deljka Karaule izdvajamo: “Prije deset godina (2014.) cijeli svijet obilje\u017eio je atentat u Sarajevu kao prijelomni doga\u0111aj modernoga svijeta, kao pucanj koji je izmijenio svijet. Atentat izveden pokraj dana\u0161njeg Latinskog mosta, samo nekoliko stotina metara od sarajevske Gradske vije\u0107nice, povukao je svijet u Prvi svjetski rat, sukob do tada nezapam\u0107enih razmjera u kojemu je \u017eivot izgubilo vi\u0161e od devet milijuna vojnika zara\u0107enih strana. I danas, 110 godina nakon Sarajevskog atentata, u Bosni i Hercegovini, ali i u svjetskoj historiografiji su podijeljena mi\u0161ljenja o sarajevskim atentatorima, Gavrilu Principu, ulozi Kraljevine Srbije u atentatu i doga\u0111ajima koji su prethodili Prvom svjetskom ratu. \u010cini se da pri\u010da o Principu i atentatu nikada ne\u0107e biti ispri\u010dana do kraja. Pfefferovo svjedo\u010danstvo o njegovoj istrazi, utemeljeno na dokumentima koje je prikupio tijekom istrage, na izravnom doticaju s izvr\u0161iteljima atentata neposredno nakon izvr\u0161enog \u010dina te na sje\u0107anjima, \u010dini se neprocjenjivo i danas. Ali napominjemo da i prema ovom izvoru treba kriti\u010dki postupati.”<\/p>\n\n\n\n
Potrebno je napomenuti da osim uvodne studije koja opisuje li\u010dnost Lea Pfeffera i okolnosti u kojima je knjiga nastala na kraju pretiska Pfefferove knjige u pogovoru se nalaze dva zna\u010dajna rada: prvi, koji ukratko pokazuje kako se anglosaksonska i europska historiografija bavila s fenomenom Sarajevskog atentata poslije Drugog svjetskog rata, iz pera dr. sc. Tihomira Raj\u010di\u0107a i drugi, rad mr. sc. Nikole Milovan\u010deva o i danas nerazja\u0161njenoj pozadini Sarajevskog atentata i Prvog svjetskog rata pri \u010demu se navode razli\u010dite kontroverze, ali i nova otkri\u0107a. Ovi radovi jasno pokazuju koliko su i danas stvari nejasne, odnosno neotkrivene i nakon 110. godina od atentata.<\/p>\n\n\n\n
Recenzent predgovora odnosno uvodne studije knjige dr. sc. Franko Miro\u0161evi\u0107 je istaknuo: “Rad koji je pred mnom predstavlja jo\u0161 jedan vrijedan doprinos historiografiji vezanoj za po\u010detak Prvog svjetskog rata. Ovog puta te\u017ei\u0161te je stavljeno na historiografiju i lik suca Lea Pfeffera. Autor je kvalitetno istra\u017eio problematiku, pohvalno je da je koristio najnovije rezultate historiografije (Adnan Jahi\u0107,\u00a0 Tomasz Jacek Lis, Christopher Clark i mnogi drugi) i bez sumnje \u0107e u budu\u0107nosti predstavljati jo\u0161 jedan dio mozaika historiografije nastale povodom Sarajevskog atentata i Prvog svjetskog rata. Sam zaklju\u010dak rada gdje je autor podvukao i naglasio u \u010demu se sastoji zna\u010daj Pfefferove knjige, kontekst u kojem je nastala i koliko je ona, ali i njezina kritika va\u017ena u razumijevanju problematike vezane za po\u010detak Prvog svjetskog rata zna\u010dajan je doprinos historiografiji Sarajevskog atentata.”<\/p>\n\n\n\n