{"id":40387,"date":"2024-04-10T21:13:04","date_gmt":"2024-04-10T21:13:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40387"},"modified":"2024-04-10T21:13:04","modified_gmt":"2024-04-10T21:13:04","slug":"balkanska-ruta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40387","title":{"rendered":"Balkanska ruta"},"content":{"rendered":"\n<p>Pojmovnik\u00a0<em>Balkanska ruta<\/em>\u00a0nastoji aktualnom re\u017eimu migracija oblikovanom proskribiranim i kriminaliziranim migrantskim kretanjima kroz Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i zemlje okru\u017eja, pristupiti putem klju\u010dnih pojmova. Abecednim rasporedom tekstova, uputnicama i drugim formalnim i sadr\u017eajnim zna\u010dajkama, on nasljeduje \u017eanrovska obilje\u017eja leksikona. Istodobno, on je zbog relativne opse\u017enosti u elaboraciji pojmova, otvorenosti prema njihovom preispitivanju te odricanja od neutralnosti, bli\u017ei zbirci ili zborniku etnografski utemeljenih znanstvenih tekstova. Osim kao zbornik, ovaj se pojmovnik mo\u017ee \u010ditati i kao autorska knjiga s dvadeset i tri me\u0111usobno eksplicitno (uputnicama) i implicitno (perspektivama, temama, primjerima) \u010dvrsto povezana poglavlja koja se mogu, ali i ne moraju \u010ditati u slijedu.<\/p>\n\n\n\n<p>Pojmovnik&nbsp;<em>Balkanska ruta&nbsp;<\/em>kolektivno je djelo nastalo u okviru \u010detverogodi\u0161njeg znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta&nbsp;<em>Europski re\u017eim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika<\/em>&nbsp;(ERIM, 2020-2024) koji je okupio suradnike i suradnice iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, s razli\u010ditih institucija (Institut za etnologiju i folkloristiku, Etnografski institut SANU, Fakultet za socijalni rad u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i iz vi\u0161e znanstvenih disciplina, povezane interesom za etnografska istra\u017eivanja re\u017eima migracija te anga\u017eirane i kriti\u010dke perspektive i formate.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga u cjelini poziva na preispitivanje, dekonstrukciju i eksploraciju procesa, pojava i aspekata migracija koje se u doma\u0107oj i inozemnoj literaturi o migracijama \u010desto zanemaruju ili se istra\u017euju iz nerijetko su\u017eene perspektive. Primjerice, tekstovi se bave problemom autonomije nasuprot pretpostavljene omnipotentne dr\u017eavne kontrole, temporalnom dimenzijom, strategijama djelovanja aktera kao slobodnih pojedinaca koji su (samo) dijelom ograni\u010deni dr\u017eavnim praksama i sl. Konceptualni uvidi dopunjeni su pa\u017eljivo odabranim primjerima iz prakse, odnosno empirijskim materijalima koji pozivaju na \u0161ire i kompleksnije promi\u0161ljanje migracija.<\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Vedrana Bari\u010devi\u0107, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>Pojmovnik donosi novi zamah raspravama o migracijama, ozna\u010duju\u0107i klju\u010dne pojmove kojima bi se te rasprave mogle i trebale voditi te nazna\u010duju\u0107i sna\u017enu potrebu kriti\u010dkog i politi\u010dkog \u010ditanja svakodnevnog jezika i znanstvenog aparata. Smje\u0161ten tematski na periferiju Europske unije, razra\u0111uje mogu\u0107nosti istra\u017eivanja migracija na takozvanoj balkanskoj ruti, ali ih i povezuje s pitanjima reprodukcije nejednakosti i hijerarhija u politi\u010dkom diskursu globalnih migracija i izbjegli\u0161tva. Radi se o jedinstvenom spoju kriti\u010dkog i znanstvenog, esejisti\u010dkog i poetskog kojim se zahvatila i postoje\u0107a znanstvena produkcija o temama&nbsp; iz ovog podru\u010dja. Nude\u0107i iscrpnu bazu krosreferenci i unutra\u0161njih poveznica koje podupiru logi\u010dku, semanti\u010dku i sadr\u017eajnu strukturu, pojmovnik se \u010dita i kao vodi\u010d kroz diskurzivni labirint iregulariziranih migracija.<\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Sanja Potkonjak, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mail.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=485&amp;tag=Balkanska%20ruta&amp;type=4\">https:\/\/mail.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=485&amp;tag=Balkanska%20ruta&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40388,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-40387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/balkanska-ruta.png?fit=397%2C595&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":50664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50664","url_meta":{"origin":40387,"position":0},"title":"Portal Historiografija.hr u novoj 2026. godini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"Portal Historiografija.hr \u017eeli svim autorima, suradnicima i \u010ditateljima sretnu i uspje\u0161nu 2026. godinu, uz zahvalu na dosada\u0161njem pra\u0107enju, slanju obavijesti i pisanju tekstova. Nastavit \u0107emo i dalje prenositi \u0161to vi\u0161e obavijesti o hrvatskoj historiografiji u svom njezinom pluralitetu, neovisno o uredni\u010dkim preferencijama i komentarima, otvaraju\u0107i prostor za polemiku i dijalog,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":40387,"position":1},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":40387,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":40387,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53212,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53212","url_meta":{"origin":40387,"position":4},"title":"Kliofest 2026: Odr\u017eana promocija knjige &#8220;Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d Milana Durmana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg, 13. izdanja Kliofesta \u2013 festivala povijesti, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu odr\u017eana je 8. svibnja 2026. promocija knjige \u201cMilan Durman. Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d. O knjizi su govorili Nikola Vukobratovi\u0107, Enis Zebi\u0107, \u010cedomir Vi\u0161nji\u0107 i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, otvaraju\u0107i teme relevantnosti izabranih tekstova, njihova zna\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":40387,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40387"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387\/revisions\/40389"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}