{"id":40387,"date":"2024-04-10T21:13:04","date_gmt":"2024-04-10T21:13:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40387"},"modified":"2024-04-10T21:13:04","modified_gmt":"2024-04-10T21:13:04","slug":"balkanska-ruta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40387","title":{"rendered":"Balkanska ruta"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojmovnik\u00a0<em>Balkanska ruta<\/em>\u00a0nastoji aktualnom re\u017eimu migracija oblikovanom proskribiranim i kriminaliziranim migrantskim kretanjima kroz Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i zemlje okru\u017eja, pristupiti putem klju\u010dnih pojmova. Abecednim rasporedom tekstova, uputnicama i drugim formalnim i sadr\u017eajnim zna\u010dajkama, on nasljeduje \u017eanrovska obilje\u017eja leksikona. Istodobno, on je zbog relativne opse\u017enosti u elaboraciji pojmova, otvorenosti prema njihovom preispitivanju te odricanja od neutralnosti, bli\u017ei zbirci ili zborniku etnografski utemeljenih znanstvenih tekstova. Osim kao zbornik, ovaj se pojmovnik mo\u017ee \u010ditati i kao autorska knjiga s dvadeset i tri me\u0111usobno eksplicitno (uputnicama) i implicitno (perspektivama, temama, primjerima) \u010dvrsto povezana poglavlja koja se mogu, ali i ne moraju \u010ditati u slijedu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojmovnik&nbsp;<em>Balkanska ruta&nbsp;<\/em>kolektivno je djelo nastalo u okviru \u010detverogodi\u0161njeg znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta&nbsp;<em>Europski re\u017eim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika<\/em>&nbsp;(ERIM, 2020-2024) koji je okupio suradnike i suradnice iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, s razli\u010ditih institucija (Institut za etnologiju i folkloristiku, Etnografski institut SANU, Fakultet za socijalni rad u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i iz vi\u0161e znanstvenih disciplina, povezane interesom za etnografska istra\u017eivanja re\u017eima migracija te anga\u017eirane i kriti\u010dke perspektive i formate.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga u cjelini poziva na preispitivanje, dekonstrukciju i eksploraciju procesa, pojava i aspekata migracija koje se u doma\u0107oj i inozemnoj literaturi o migracijama \u010desto zanemaruju ili se istra\u017euju iz nerijetko su\u017eene perspektive. Primjerice, tekstovi se bave problemom autonomije nasuprot pretpostavljene omnipotentne dr\u017eavne kontrole, temporalnom dimenzijom, strategijama djelovanja aktera kao slobodnih pojedinaca koji su (samo) dijelom ograni\u010deni dr\u017eavnim praksama i sl. Konceptualni uvidi dopunjeni su pa\u017eljivo odabranim primjerima iz prakse, odnosno empirijskim materijalima koji pozivaju na \u0161ire i kompleksnije promi\u0161ljanje migracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">dr. sc. Vedrana Bari\u010devi\u0107, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pojmovnik donosi novi zamah raspravama o migracijama, ozna\u010duju\u0107i klju\u010dne pojmove kojima bi se te rasprave mogle i trebale voditi te nazna\u010duju\u0107i sna\u017enu potrebu kriti\u010dkog i politi\u010dkog \u010ditanja svakodnevnog jezika i znanstvenog aparata. Smje\u0161ten tematski na periferiju Europske unije, razra\u0111uje mogu\u0107nosti istra\u017eivanja migracija na takozvanoj balkanskoj ruti, ali ih i povezuje s pitanjima reprodukcije nejednakosti i hijerarhija u politi\u010dkom diskursu globalnih migracija i izbjegli\u0161tva. Radi se o jedinstvenom spoju kriti\u010dkog i znanstvenog, esejisti\u010dkog i poetskog kojim se zahvatila i postoje\u0107a znanstvena produkcija o temama&nbsp; iz ovog podru\u010dja. Nude\u0107i iscrpnu bazu krosreferenci i unutra\u0161njih poveznica koje podupiru logi\u010dku, semanti\u010dku i sadr\u017eajnu strukturu, pojmovnik se \u010dita i kao vodi\u010d kroz diskurzivni labirint iregulariziranih migracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">dr. sc. Sanja Potkonjak, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/mail.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=485&amp;tag=Balkanska%20ruta&amp;type=4\">https:\/\/mail.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=485&amp;tag=Balkanska%20ruta&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40388,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-40387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/balkanska-ruta.png?fit=397%2C595&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":40387,"position":0},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":40387,"position":1},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55238","url_meta":{"origin":40387,"position":2},"title":"Poziv za radove: &#8220;South East Europe as a site of theory, method and political imagination&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Radna skupina za jugoisto\u010dnu Europu (SEE Working Group) pri British International Studies Association (BISA) najavila je petu godi\u0161nju radionicu Worlding from South East Europe, Remaking International Relations. Radionica polazi od pitanja \u0161to se mijenja kada se jugoisto\u010dna Europa ne promatra samo kao regija koju treba tuma\u010diti kroz ustaljene kategorije me\u0111unarodnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":50664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50664","url_meta":{"origin":40387,"position":3},"title":"Portal Historiografija.hr u novoj 2026. godini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"Portal Historiografija.hr \u017eeli svim autorima, suradnicima i \u010ditateljima sretnu i uspje\u0161nu 2026. godinu, uz zahvalu na dosada\u0161njem pra\u0107enju, slanju obavijesti i pisanju tekstova. Nastavit \u0107emo i dalje prenositi \u0161to vi\u0161e obavijesti o hrvatskoj historiografiji u svom njezinom pluralitetu, neovisno o uredni\u010dkim preferencijama i komentarima, otvaraju\u0107i prostor za polemiku i dijalog,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Historiografija-hr-naslovnica.webp?fit=860%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55856,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55856","url_meta":{"origin":40387,"position":4},"title":"Promocija monografije \u2018Knjiga o mljekaricama\u2019","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Umjetni\u010dka organizacija Otvoreni likovni pogon, Tr\u017enice Zagreb i Muzej grada Zagreba najavljuju javno predstavljanje \u2018Knjige o mljekaricama\u2019 u subotu, 17. listopada 2026, u sklopu dva povezana doga\u0111anja: od 13 sati u Mlije\u010dnoj hali Tr\u017enice Dolac te od 16 sati u Muzeju grada Zagreba. Uz razgovor s mljekaricama te autorskim i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":40387,"position":5},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40387"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40387\/revisions\/40389"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}