{"id":4035,"date":"2017-04-28T08:50:33","date_gmt":"2017-04-28T08:50:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4035"},"modified":"2017-04-28T08:53:27","modified_gmt":"2017-04-28T08:53:27","slug":"prvomajski-zbor-zbor-crvene-rijeke-27-4-%e2%88%9230-5-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4035","title":{"rendered":"Prvomajski zbor: Zbor Crvene Rijeke (27.4.\u221230.5.2017.)"},"content":{"rendered":"

Uz izlo\u017ebe “\u017denski antifa\u0161isti\u010dki Zagreb” i “Crvena Rijeka” te projekciju filma “Oklopnja\u010da Potemkin”, na panelima o razli\u010ditim povijesnim i suvremenim temama sudjeluju Barbara Blasin, Rastko Mo\u010dnik, Boris Buden, Maja Breznik, Hrvoje \u0160tefan, Vesna Vukovi\u0107, Sre\u0107ko Pulig, Milan Rakita i niz gostiju iz inozemstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Samoupravna interesna zajednica<\/p>\n

 <\/p>\n

ZBOR CRVENE RIJEKE<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prema me\u0111unarodnom borbenom stvarala\u0161tvu<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvomajski zbor 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

27.4.\u221230.5.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/g-siz.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na tragu pro\u0161logodi\u0161njeg Prvomajskog zbora, ove godine jo\u0161 ambicioznije nastavljamo razvijati platformu koja propituje rastu\u0107e strukturno nasilje u na\u0161im dru\u0161tvima i na\u010dine otpora takvom nepovoljnom razvoju doga\u0111aja. Programatski ne razdvajaju\u0107i umjetni\u010dku od teorijske produkcije, a njih pak od politi\u010dkog anga\u017emana, ustrajemo na aktualizaciji revolucionarnih praksi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Krenemo li od politi\u010dkog konteksta, uvi\u0111amo da u dr\u017eavama koje vlastite \u201cnacionalne projekte\u201d stavljaju u sredi\u0161te svih sfera, od ekonomije do umjetnosti \u2013 samo zato da ih ne bi realizirale \u2013 frustracije nezadovoljne ve\u0107ine stanovni\u0161tva rastu. Identitetsko nasilje poprima oblike nove fa\u0161istoidnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gdje su u svemu tome subjekti promjene na\u0161ega doba? Imaju li svoje organizacije? \u0160to se danas doga\u0111a u poduze\u0107ima i ustanovama, napose onima u kulturi, u kojima rade \u201csretnici\u201d koji su jo\u0161 zaposleni? Kakve to veze ima s politi\u010dkim strankama, nevladinim organizacijama i sindikatima? Je li rje\u0161enje u zajedni\u010dkom uli\u010dnom aktivizmu? Zakriva li sama komunisti\u010dka ideja mnogo skromniji zahtjev za ponovnim dosizanjem socijalizma? Gdje je pobunjeni narod i tko u njegovo ime i na koji na\u010din govori? Tko su danas komunisti?<\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u0161i protivnici su depolitizacija, misticizam, instrumentalni um, populizam i etnocentrizam. No, ako su sve to simptomi jednog vremena, kako zahvatiti dublje u promjenu prirode dru\u0161tvenih odnosa? Politizacijom radni\u010dkih zahtjeva, sindikalnom i civilnom borbom, to sigurno. Ali revolucionarna vremena nisu se libila niti postavljanja problema, niti mijenjanja \u201ckaraktera naroda\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prikaz naroda na djelu te\u0161ka je i velika zada\u0107a. U trenucima erupcije kolektiva ili trenucima deklariranja volje naroda, sveukupni referencijalni okviri dru\u0161tva i kulture dovode se u pitanje. Doga\u0111aju se transformacije normativnih zna\u010denja. A one mijenjaju i ustaljeni jezik, strukture govornih akata, forme komunikacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mi nismo prevodioci narodnog glasa, a jo\u0161 manje smo samo kulturni radnici, zatvoreni u dodijeljeo nam polje tzv. nadgradnje. Ne treba izbjegavati uklju\u010divanje u debatu na kratki rok nerje\u0161ivih politi\u010dkih kontadikcija i iz njih proiza\u0161lih antagonizama. Otvaranje zajedni\u010dkog prostora i vremena politi\u010dkim, ekonomskim, umjetni\u010dkim i teorijskim praksama, koje nisu orijentirane na profit, umjetni\u010dke zaklade banaka, politiku vladaju\u0107ih oligarhija, zadatak je ove platforme. Zajedni\u010dkom proizvodnjom otvaramo budu\u0107i komunisti\u010dki prostor.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rje\u0161enje, koje bi stvari zahvatilo u korijenu, bilo bi u me\u0111unarodnom povezivanju na osnovama suvremenom trenutku suobra\u017eene antifa\u0161isti\u010dke, antiimperijalisti\u010dke i antikolonijalne borbe. Jugoslavenski narodi jednom su ve\u0107 uspjeli u tome naumu, kada su osnivanjem AVNOJ-a svoju budu\u0107nost povezali ne uz jezik, dr\u017eavljanske tradicije, pa \u010dak niti uz kulturne identitete, ve\u0107 samo uz pobjedu nad fa\u0161izmom i izgradnju socijalizma.<\/p>\n

 
\nPROGRAM<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

OTVORENJE
\n\u2014petak 28.4.
\nVije\u0107nica Grada Rijeke, Korzo 16
\nOtvorenje Zbora crvene Rijeke
\n10:30
\nObra\u0107anje organizatora:
\nNemanja Cvijanovi\u0107, Sre\u0107ko Pulig, Mirna Gurdon<\/p>\n

 
\nPANELI<\/p>\n

 
\nPANEL 1
\nGranice analogija me\u0111u fa\u0161izmima
\n11:00\u201413:00
\nDizajnerica i aktivistica Barbara Blasin predstavit \u0107e antifa\u0161isti\u010dki \u017eenski pokret izme\u0111u svjetskih ratova u Zagrebu, u svojim razli\u010ditim varijantama i u borbi protiv razli\u010ditih vrsta tada narastaju\u0107e fa\u0161izacije. Sociolog Rastko Mo\u010dnik govorit \u0107e o razlici izme\u0111u povijesnih fa\u0161izama i dana\u0161njeg neo i postfa\u0161izma, kako u Evropi, tako i posebno u jugoslavenskim dr\u017eavama. Filozof Boris Buden pita se je li fa\u0161izam jo\u0161 uvijek upotrebljiv termin za nove u\u017ease koji nam se globalno doga\u0111aju, i koji su mogu\u0107i dometi suvremenog antifa\u0161izma u nas. Sociologinja Maja Breznik ponudit \u0107e nam svoje vi\u0111enje suvremenih oblika nadni\u010darskog ropstva u zemljama EU s naglaskom na Sloveniju, kao novim oblicima fa\u0161izacije, uz podsje\u0107anje da je fa\u0161izam poznavao ropski rad.
\nModerator: Sre\u0107ko Pulig<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

PANEL 2
\nGdje su danas komunisti?
\n14:00\u201416:00
\nHrvoje \u0160tefan govoriti \u0107e o tome da je antikapitalisti\u010dka ljevica danas bez vizije alternative kapitalizmu i poku\u0161ati objasniti za\u0161to se ona nevoljko prihva\u0107a izazova razrade takve vizije. O oblicima politi\u010dkog organiziranja na suvremenoj ljevici u Hrvatskoj, kao svjedok i sau\u010desnik, govoriti \u0107e Sre\u0107ko Pulig iz Zagreba. Umjetnik i aktivist Christian Costa iz Napulja, objasnit \u0107e nam kako se umjetni\u010dke vrijednosti transformiraju u one politi\u010dke, te na koji na\u010din su centralne talijanske regije, mjesta najja\u010de komunisti\u010dke partije u zapadnoj Evropi, postale upori\u0161te lijevog centra. Za\u0161to su tradicionalne komunisti\u010dke i op\u0107enito lijeve partije danas nemogu\u0107e, tj. nepotrebne, i koje su im alternative, iznijet \u0107e svoja razmi\u0161ljanja i iskustva Sezgin Boynik. Zakriva li zazivanje komunisti\u010dke alternative puno skromniji cilj mogu\u0107eg ponovnog dosizanja socijalizma, pita se sociolog Rastko Mo\u010dnik.
\nModerator: Boris Buden<\/p>\n

 
\n\u2014subota 29.4.
\nHrvatski kulturni dom na Su\u0161aku (pozornica),
\nStrossmayerova 1<\/p>\n

 
\nPANEL 3
\n10:30\u201413:00<\/p>\n

 
\nPobunjeni narod 1
\nMinna Henriksson predstavit \u0107e svoje projekte, vezane za \u017eilavu rezistenciju fa\u0161izma i antikomunizma u Finskoj, te oblike otpora tim praksama. Kustosica Vesna Vukovi\u0107 iz Zagreba govorit \u0107e o aktivnostima i promjenama u recepciji grupe Zemlja, od njenog osnutka, izme\u0111u dva rata, do danas. Publicist Sre\u0107ko Pulig upoznat \u0107e nas s konceptima samoupravljanja i kulture, analiziraju\u0107i polemi\u010dke teze Predraga Matvejevi\u0107a, koje je on objavljivao sredinom sedamdesetih godina u Jugoslaviji, kada se samoupravljanje bli\u017eilo svome kraju. Sociolog Milan Rakita problematizirat \u0107e povijesne geneze diskursa historijskog revizionizma kao ideolo\u0161ke forme konkretnih ekonomsko-politi\u010dkih interesa vladaju\u0107ih klasa u dru\u0161tvima zemalja-sljednica SFRJ i EU.<\/p>\n

 
\nPobunjeni narod 2
\nSezgin Boynik upoznat \u0107e nas s radom ljudi okupljenih oko helsin\u0161kog me\u0111unarodnog \u010dasopisa i platforme Rab-Rab, a David Munoz i Giovanna Esposito Yussif govorit \u0107e o radu Alberta H\u00edjara Serrana, meksi\u010dkog teoreti\u010dara i konceptualnog umjetnika, koji je inzistirao na va\u017enosti teorije za revolucionarni pokret u Srednjoj Americi. \u0160to nam zna\u010di naslije\u0111e ruskih formalista, posebno dvije knjige Viktora \u0160klovskog o Oktobarskoj revoluciji, te kakav je bio odnos izme\u0111u formalista i futurista, govoriti \u0107e Ilya Orlov iz Rusije i Sezgin Boynik iz Finske.<\/p>\n

 <\/p>\n

INTERVENCIJE I AKCIJE U JAVNIM PROSTORIMA
\n\u2014\u010detvrtak 27.4. Korzo
\nPotencijali za borbeno stvarala\u0161tvo
\nRena Raedle & Vladan Jeremi\u0107 \u0107e postaviti svoje umjetni\u010dko-politi\u010dke transparente
\n\u2014\u010detvrtak 27.4.
\nIzlog Gradske vje\u0107nice, Korzo 16
\nMarina Naprushkina \u0107e predstaviti svoje
\nilustrirane novine
\n\u2014petak 28.4.\u201430.5. Korzo
\nZIP Grupa \u0107e po\u010deti s postavljanjem
\nskulpture\/pozornice ispred zgrade Radio Rijeke
\n(Mali Salon)
\n\u2014subota 29.4. Titov Trg
\n12:00\u201423:00
\nScenografija za aplauz!
\nNemanja Cvijanovi\u0107 postavit \u0107e skulpturu od redarskih ograda kao scenografiju za pozornicu koncerta Tr\u017ea\u0161kog partizanskog pevskog zbora Pinko Toma\u017ei\u010d<\/p>\n

 
\nIZLO\u017dBE<\/p>\n

 
\n\u2014petak 28.4.\u201415.5.
\nStudio Kamov, Kri\u017eani\u0107eva 6a \/I
\notvorenje izlo\u017ebe\u201418:00
\n\u017denski antifa\u0161isti\u010dki Zagreb
\nDokumentaristi\u010dka izlo\u017eba
\nKustosica: Barbara Blasin<\/p>\n

 
\n\u2014petak 28.4.\u2014 7.5.
\nGalerija SIZ u Galeriji Kortil, Strossmayerova 1
\notvorenje izlo\u017ebe\u201419:00
\nCrvena Rijeka
\nKustoski kolektiv Prvomajskog zbora
\nAutori: Rena Raedle i Vladan Jeremi\u0107, Rene Gabri i Ayreen Anastas, Minna Henriksson, Ilya Orlov, Nemanja Cvijanovi\u0107, ZIP Grupa, Filip Jovanovski, Marina Naprushkina<\/p>\n

 
\n\u2014subota 29.4.
\nStudio Kamov, Kri\u017eani\u0107eva 6a \/I
\nrazgovor i vodstvo kroz izlo\u017ebu\u201411:00
\nCentar za \u017eenske studije Zagreb
\nuz suradnju Centra za \u017eenske studije Rijeka<\/p>\n

 
\n\u2014utorak 9.5.\u201416.6.
\nGalerija SIZ u Galeriji Kortil, Strossmayerova 1
\notvorenje izlo\u017ebe\u201419:30
\nIzlo\u017eba borbenih radova
\nKustoski kolektiv Prvomajskog zbora
\nAutori: ZIP Grupa<\/p>\n

 
\nPERFORMANS<\/p>\n

 
\n\u2014nedjelja 30.4.
\nGalerija SIZ u Galeriji Kortil, Strossmayerova 1
\npo\u010detak performansa\u2014 19:00
\nIl rimmel dell\u2019Europa
\nkolektiv Et l\u2019Europe alors<\/p>\n

 
\nGLAZBA<\/p>\n

 
\n\u2014subota 29.4.
\nTitov trg (ili u slu\u010daju ki\u0161e Art kino Croatia)
\npo\u010detak koncerta\u201419:00
\nTr\u017ea\u0161ki partizanski pevski zbor
\nPinko Toma\u017ei\u010d<\/p>\n

 
\nFILM<\/p>\n

 
\n\u2014subota 29.4.
\nArt Kino Croatia, Kre\u0161imirova 2
\npo\u010detak prikazivanja\u201421:00
\nOklopnja\u010da Potemkin
\nSergej M. Ejzen\u0161tejn, Sovjetski savez, 1925.
\nOdabrao: Ibro Hasanovi\u0107<\/p>\n

 
\nProgram su sufinancirali:
\nGrad Rijeka, Rijeka 2020 d.o.o., Primorsko-goranska \u017eupanija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Clubture<\/p>\n

 
\nMedijska podr\u0161ka: Novi list<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4036,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4035","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/zcrijeke2017_3_1_web33-1.png?fit=495%2C625&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":4035,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":4035,"position":1},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":4035,"position":2},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":4035,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":4035,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":4035,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4035"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4035\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4035\/revisions\/4039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}