U izdanju \u0160kolske knjige objavljena je 2024. studija Mirjane Kasapovi\u0107 u kojoj je pro\u0161irila i razradila svoj \u010dlanak \u201eZbogom postjugoslavenstvu!\u201c iz 2023. godine koji je izazvao brojne polemi\u010dke reakcije.<\/p>\n\n\n\n
Jugoslavija je bila najneuspje\u0161nija europska dr\u017eava 20. stolje\u0107a. Nema dr\u017eave u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do sije\u010dnja 1992., dva puta nastala i dva se puta raspala u morima krvi svojih stanovnika \u2014 u svjetskim, me\u0111udr\u017eavnim i gra\u0111anskim ratovima svojih “ju\u017enoslavenskih plemena” i svojih “bratskih naroda i narodnosti”. Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47 godina \u2014 zajedno su opstale manje od prosje\u010dnoga \u017eivotnog vijeka europskih gra\u0111ana. Isprobani su svi ekonomski i politi\u010dki aran\u017emani da se ta dr\u017eava o\u010duva: bila je kapitalisti\u010dka i socijalisti\u010dka, monarhijska i republikanska, unitaristi\u010dka i federalisti\u010dka, pluralisti\u010dka i monisti\u010dka, kraljeva desni\u010darska i mar\u0161alova ljevi\u010darska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ni\u0161ta nije pomoglo.<\/p>\n\n\n\n
Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n
Lijevi akademski, politi\u010dki, kulturni i medijski tabor pokazuje za\u010du\u0111uju\u0107u otpornost i ravnodu\u0161nost na spoznaje inozemnih znanstvenih istra\u017eiva\u010da ratnih i poslijeratnih masovnih zlo\u010dina jugoslavenske vlasti, agresivne jugoslavenske vanjske politike prema susjednim dr\u017eavama u poslijeratnim godinama, protusemitskoga karaktera pokreta nesvrstanih zemalja u kojemu je Jugoslavija imala va\u017enu ili \u010dak klju\u010dnu ulogu, autokratske prirode gotovo svih njegovih \u010dlanica zbog koje su postale popri\u0161tima politi\u010dkoga nasilja najgorih vrsta, uklju\u010duju\u0107i “poslijekolonijalne genocide”, dramati\u010dnih oblika gu\u0161enja ljudskih i gra\u0111anskih prava i sloboda u zemlji, represivnih politika re\u017eima, nevjerojatnih razmjera kulta li\u010dnosti. Jedan od izraza politi\u010dkoga mitologiziranja Jugoslavije \u010dine i postjugoslavenske studije kao izrazi nastojanja da se o\u010duvaju ime i sje\u0107anje na biv\u0161u dr\u017eavu i da se, \u0161tovi\u0161e, s njome postupa kao s politi\u010dkom i kulturnom \u010dinjenicom.
O autorici:
Mirjana Kasapovi\u0107 umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i vi\u0161e od stotinu znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njema\u010dkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, \u0160vicarskoj, Poljskoj, Ma\u0111arskoj i drugim zemljama. Me\u0111u recentnijim izdanjima autorica je knjige Bosna i Hercegovina 1990. \u2013 2020. \u2013 rat, dr\u017eava i demokracija<\/em> (\u0160kolska knjiga, 2020.). Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno dru\u0161tvo i nestabilna dr\u017eava<\/em> (2005.) i Politi\u010dki sustav i politika Izraela<\/em> (2010.) dobila je godi\u0161nje nagrade za znanost Republike Hrvatske.
Prevela je devet politolo\u0161kih knjiga i vi\u0161e \u010dlanaka s njema\u010dkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stru\u010dnih, publicisti\u010dkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politolo\u0161kih biblioteka “Politi\u010dka misao” i “Politi\u010dke analize” te \u010dasopisa Anali Hrvatskog politolo\u0161kog dru\u0161tva<\/em> i Politi\u010dke analize<\/em>. \u010clanica je Hrvatskoga politolo\u0161kog dru\u0161tva i Dru\u0161tva hrvatskih humboldtovaca.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n