{"id":40331,"date":"2024-04-06T21:36:55","date_gmt":"2024-04-06T21:36:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40331"},"modified":"2024-04-06T21:36:55","modified_gmt":"2024-04-06T21:36:55","slug":"12-ciklus-otvorenog-cetvrtka-ima-li-povijesti-bez-ustasa-i-partizana-biti-povjesnicar-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40331","title":{"rendered":"12. ciklus Otvorenog \u010detvrtka: Ima li povijesti bez usta\u0161a i partizana? Biti povjesni\u010dar u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, <strong>11. travnja 2024.<\/strong>, odr\u017eat \u0107e se osmo popularno-znanstveno doga\u0111anje u sklopu 12. ciklusa Otvorenog \u010detvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&amp;JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno<em> Ima li povijesti bez usta\u0161a i partizana? Biti povjesni\u010dar u Hrvatskoj<\/em>, koje \u0107e odr\u017eati <strong>izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Predavanje \u0107e se odr\u017eati u <strong>u\u010dionici 54<\/strong> na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza J\u00e4gera 9) s po\u010detkom u <strong>18 sati<\/strong> te je otvoreno za javnost. Predavanje \u0107e se prenositi i preko <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=v67OTbVIvYo\">YouTube-kanala Otvorenog \u010detvrtka<\/a>, pri \u010demu \u0107e biti omogu\u0107eno sudjelovanje u raspravi putem <em>chata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O PREDAVANJU:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eA u Saboru jutros isti debilizam, \u010diji je stari bija Usta\u0161a, a \u010diji partizan\u201c, \u017eale se TBF-ovci u pjesmi \u201eSmak svita\u201c. Na\u017ealost, \u201edebilizam\u201c koji spominju nije prisutan samo u Saboru nego i u cijelom dru\u0161tvu, i to svakodnevno posljednjih tridesetak godina. Ponekad se stje\u010de dojam da je hrvatsko dru\u0161tvo optere\u0107enije pro\u0161lo\u0161\u0107u nego budu\u0107no\u0161\u0107u, tj. da nas vi\u0161e dijele stavovi o doga\u0111ajima na koje nemamo utjecaja nego o doga\u0111ajima koji su tek pred nama i na koje aktivno mo\u017eemo utjecati. Pro\u0161lost ne samo da nas optere\u0107uje nego nas i dijeli. Pritom treba naglasiti da jako mali broj ljudi raspola\u017ee znanstveno utemeljenim povijesnim \u010dinjenicama, \u0161to ve\u0107inu ne sprje\u010dava da u duhu pjesme Hladnog piva imaju stav (i kad nemaju pojma). Biti povjesni\u010dar u takvom dru\u0161tvu veliki je izazov. Nekada s pozitivnim, nekada s negativnim posljedicama. Ispravljati dru\u0161tveno prihva\u0107ene, ali povijesno neutemeljene narative, davati doprinos izgradnji boljeg, demokrati\u010dnijeg i tolerantnijeg dru\u0161tva, poticati (mlade) ljude na dijalog i ukazivati da neistomi\u0161ljenik nije sinonim za neprijatelja trebala bi biti ne samo prava nego i obaveze hrvatskih povjesni\u010dara. Unato\u010d, ili usprkos brojnim neugodnostima, pa i otvorenim prijetnjama. O svojoj karijeri povjesni\u010dara, ali i dru\u0161tveno anga\u017eiranog intelektualca te o na\u010dinima kako bi se po njegovu mi\u0161ljenju hrvatsko dru\u0161tvo trebalo suo\u010davati s vlastitom (posebno mra\u010dnom) pro\u0161lo\u0161\u0107u govorit \u0107e profesor Hrvoje Klasi\u0107 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O PREDAVA\u010cU:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hrvoje Klasi\u0107 ro\u0111en je 6. 12. 1972. u Sisku gdje zavr\u0161ava osnovnu i srednju \u0161kolu. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu obranio je magistarski rad \u201eDru\u0161tveno-politi\u010dke promjene u Sisku 1970-1972.\u201c i disertaciju pod naslovom \u201e1968. u Jugoslaviji. Dru\u0161tveno-politi\u010dke promjene u Jugoslaviji u kontekstu svjetskih zbivanja\u201c. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisa\u010dkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za povijest. Predaje predmete vezane uz svjetsku povijest 20. stolje\u0107a. Hrvoje Klasi\u0107 dobitnik je Godi\u0161nje nagrade Dru\u0161tva sveu\u010dili\u0161nih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2006.), Godi\u0161nje nagrade Grada Siska za knjigu <em>Hrvatsko prolje\u0107e u Sisku<\/em> (2006.), nagrade \u201eSvetozar Pribi\u010devi\u0107\u201c za unapre\u0111enje hrvatsko-srpskih odnosa (2017.), Priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava \u201eKrunoslav Suki\u0107\u201c (2019.) te Godi\u0161nje nagrade Grada Zagreba (2022.). Autor je dokumentarnih serija \u201eHrvatsko prolje\u0107e\u201c (2010.) i \u201eNezavisna Dr\u017eava Hrvatska\u201c (2020.), nastalih u produkciji Hrvatske radiotelevizije te serije \u201ePartizani\u201c (2024.) u produkciji Al Jazeere. Autor je knjiga <em>Hrvatsko prolje\u0107e u Sisku<\/em> (2006.), <em>Jugoslavija i svijet 1968.<\/em> (2012.), <em>Bijelo na crno. Lekcije iz pro\u0161losti za budu\u0107nost<\/em> (2019.), <em>Mika \u0160piljak \u2013 revolucionar i dr\u017eavnik<\/em> (2019.) i <em>Crveno na crno<\/em> (2021.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-filozofski-fakultet-osijek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"0wnaBpHzRg\"><a href=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/12-ciklus-otvorenog-cetvrtka-ima-li-povijesti-bez-ustasa-i-partizana-biti-povjesnicar-u-hrvatskoj\/\">12. ciklus Otvorenog \u010detvrtka: Ima li povijesti bez usta\u0161a i partizana? Biti povjesni\u010dar u Hrvatskoj<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;12. ciklus Otvorenog \u010detvrtka: Ima li povijesti bez usta\u0161a i partizana? Biti povjesni\u010dar u Hrvatskoj&#8221; &#8212; Filozofski fakultet Osijek\" src=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/12-ciklus-otvorenog-cetvrtka-ima-li-povijesti-bez-ustasa-i-partizana-biti-povjesnicar-u-hrvatskoj\/embed\/#?secret=Jxbd8YSTDr#?secret=0wnaBpHzRg\" data-secret=\"0wnaBpHzRg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40332,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Hrvoje-Klasic-Otvoreni-cetvrtak.png?fit=1086%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":40331,"position":0},"title":"Doga\u0111anje &#8220;Nigerija u gostima&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":40331,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53220,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53220","url_meta":{"origin":40331,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Tri","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva na jo\u0161 jednu filmsku ve\u010der, u suradnji sa Klubom studenata etnologije i kulturne antropologije KSEKA, ovog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 19:30h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dvorani D4. Ovaj put se bavimo doma\u0107om suvremenom povije\u0161\u0107u, temom koja nam je gotovo svima\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":40331,"position":3},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":40331,"position":4},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":40331,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40331"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40333,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40331\/revisions\/40333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}