{"id":40258,"date":"2024-04-02T21:47:22","date_gmt":"2024-04-02T21:47:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40258"},"modified":"2024-04-02T21:47:22","modified_gmt":"2024-04-02T21:47:22","slug":"predstavljanje-knjige-jadrana-jeica-fecit-in-agram-u-varazdinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40258","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Jadrana Jei\u0107a \u201eFecit in Agram\u201c u Vara\u017edinu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>ustanova: <\/strong>GMV Stari grad, \u0160etali\u0161te J. J. Strossmayera 1<br><strong>datum:<\/strong> 03.04.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U sklopu <em><strong>Srijede u Muzeju<\/strong><\/em> u Starom gradu predstavlja se knjiga <strong>Jadrana Jei\u0107a \u201eFecit in Agram\u201c,<\/strong> o povijesti zagreba\u010dkog kordofonog glazbalarstva 19. stolje\u0107a. Jadran Jei\u0107 knji\u017eni\u010dar je u NSK-u u Zagrebu, glazbenik, istra\u017eiva\u010d i promicatelj hrvatske tradicijske glazbene ba\u0161tine, a knjiga je rezultat njegovih vi\u0161egodi\u0161njih arhivskih i terenskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Osim Franje Kuha\u010da, ovom temom u Hrvatskoj nitko se nije sustavnije bavio, pa knjiga predstavlja prvi cjelovit pregled glazbalarskog obrta trzala\u010dkih glazbala u 19. stolje\u0107u, posebno tambura, gitara i mandolina. U njoj se iznosi mno\u0161tvo dosad nepoznatih podataka o cehovima, samoukim graditeljima, izu\u010denim majstorima glazbalarima, zanatskim udru\u017eenjima, koncertima, ali i o cijenama i vrstama glazbala, uz slikovne i tekstualne opise, na\u010dine uga\u0111anja i tonske opsege instrumenata koji se \u010duvaju u hrvatskim (i svjetskim) muzejima i privatnim zbirkama. U knjizi je objavljena i najstarija poznata gitara zagreba\u010dkoga graditelja Franje Finka iz 1829., koju \u010duva Gradski muzej Vara\u017edin, a veliko poglavlje posve\u0107eno je trgovini glazbalima Tomay i Tkal\u010di\u0107, \u010diji su vlasnici bra\u0107a Tomay ro\u0111eni Vara\u017edinci. Iako je naglasak knjige na Zagrebu u 19. stolje\u0107u, ona je relevantna za \u0161iri prostor, pa tako i za vara\u017edinsku povijest i glazbenu ba\u0161tinu, te predstavlja nemjerljiv doprinos glazbenoj publicistici.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U predstavljanju sudjeluju: urednik prof. dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107 iz nakladni\u010dke ku\u0107e Srednja Europa d. o. o., u kojoj je knjiga objavljena, recenzentice dr. sc. Lidija Bajuk i dr. sc. Vilena Vrbani\u0107 te autor knjige. U popratnom programu nastupit \u0107e nekoliko vrsnih glazbenika na povijesnim glazbalima: Zlatko Josip Grgi\u0107, Noami Konforta, Elizabeta Skobe Barbir, Lidija Bajuk i Jadran Jei\u0107. Dio programa je i prigodna izlo\u017eba glazbala razli\u010ditih zagreba\u010dkih glazbalara, nastala kao rezultat dugogodi\u0161njeg istra\u017eivanja i suradnje Vilene Vrbani\u0107 i Jadrana Jei\u0107a, s povijesnim pregledom zagreba\u010dkog kordofonog glazbalarstva kroz pri\u010du o glazbalarskim tvornicama, radionicama, obrtima i trgovinama 19. stolje\u0107a. Izlo\u017eba je u Starom gradu GMV-a postavljena za razgled do 28. travnja, a kustosica u GMV-u Jelena Ran\u010di\u0107 dopunila ju je gra\u0111om iz fundusa Gradskog muzeja Vara\u017edin, koja ukazuje na \u0161iri utjecaj zagreba\u010dkih glazbalara i njihove veze s Vara\u017edinom.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Program po\u010dinje u 19 sati. Ulaz je besplatan. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koncertni program:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ivan Padovec (1800. \u20131873.): Poloneza u A-duru<\/p>\n\n\n\n<p>Izvodi: Zlatko Josip Grgi\u0107 na gitari Franza Finka iz 1851.<\/p>\n\n\n\n<p>Antun Schwarz (1823. \u20131891.): \u010cetvrta fantazija iz Vijenca hrvatskih melodija<\/p>\n\n\n\n<p>Izvodi: Noami Konforta na violini Ivana Weisera iz 1883.<\/p>\n\n\n\n<p>Pajo Kolari\u0107 (1821. \u20131876.): Miruj, miruj, srce moje<\/p>\n\n\n\n<p>Izvode: Elizabeta Skobe Barbir, klavir<\/p>\n\n\n\n<p>Jadran Jei\u0107, glas i tambura bra\u010d Terezije Kova\u010di\u0107 iz 1894.\u20131914.<\/p>\n\n\n\n<p>Branko Mihaljevi\u0107 (1931.\u20132005.) \u2013 Drago Britvi\u0107 (1935. \u20132005.): Golubovi<\/p>\n\n\n\n<p>Izvode: Lidija Bajuk, glas i gitara<\/p>\n\n\n\n<p>Jadran Jei\u0107, glas i bisernica Gutschy-Luki\u0107 sustava oko 1935.<\/p>\n\n\n\n<p>Obrada: Lidija Bajuk i Jadran Jei\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/jadran-jeic-%e2%80%9efecit-in-agram%e2%80%9c-_-povijest-zagrebackog-glazbalarstva,20503.html?t=o\">https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/jadran-jeic-%e2%80%9efecit-in-agram%e2%80%9c-_-povijest-zagrebackog-glazbalarstva,20503.html?t=o<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"a7QxYvyVAG\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/dogadaji\/predstavljanje-knjige-fecit-in-agram-povijest-zagrebackog-glazbalarstva-jadrana-jeica-2\/\">PREDSTAVLJANJE KNJIGE \u201eFecit in Agram-povijest zagreba\u010dkog glazbalarstva\u201c, Jadrana Jei\u0107a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;PREDSTAVLJANJE KNJIGE \u201eFecit in Agram-povijest zagreba\u010dkog glazbalarstva\u201c, Jadrana Jei\u0107a&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/dogadaji\/predstavljanje-knjige-fecit-in-agram-povijest-zagrebackog-glazbalarstva-jadrana-jeica-2\/embed\/#?secret=a7QxYvyVAG\" data-secret=\"a7QxYvyVAG\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40259,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Fecit-in-Agram.jpg?fit=880%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":40258,"position":0},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":40258,"position":1},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, &#8220;Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":40258,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":40258,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":40258,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":40258,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40258"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40260,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258\/revisions\/40260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40259"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}