{"id":40258,"date":"2024-04-02T21:47:22","date_gmt":"2024-04-02T21:47:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40258"},"modified":"2024-04-02T21:47:22","modified_gmt":"2024-04-02T21:47:22","slug":"predstavljanje-knjige-jadrana-jeica-fecit-in-agram-u-varazdinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40258","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Jadrana Jei\u0107a \u201eFecit in Agram\u201c u Vara\u017edinu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>ustanova: <\/strong>GMV Stari grad, \u0160etali\u0161te J. J. Strossmayera 1<br><strong>datum:<\/strong> 03.04.2024.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U sklopu <em><strong>Srijede u Muzeju<\/strong><\/em> u Starom gradu predstavlja se knjiga <strong>Jadrana Jei\u0107a \u201eFecit in Agram\u201c,<\/strong> o povijesti zagreba\u010dkog kordofonog glazbalarstva 19. stolje\u0107a. Jadran Jei\u0107 knji\u017eni\u010dar je u NSK-u u Zagrebu, glazbenik, istra\u017eiva\u010d i promicatelj hrvatske tradicijske glazbene ba\u0161tine, a knjiga je rezultat njegovih vi\u0161egodi\u0161njih arhivskih i terenskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Osim Franje Kuha\u010da, ovom temom u Hrvatskoj nitko se nije sustavnije bavio, pa knjiga predstavlja prvi cjelovit pregled glazbalarskog obrta trzala\u010dkih glazbala u 19. stolje\u0107u, posebno tambura, gitara i mandolina. U njoj se iznosi mno\u0161tvo dosad nepoznatih podataka o cehovima, samoukim graditeljima, izu\u010denim majstorima glazbalarima, zanatskim udru\u017eenjima, koncertima, ali i o cijenama i vrstama glazbala, uz slikovne i tekstualne opise, na\u010dine uga\u0111anja i tonske opsege instrumenata koji se \u010duvaju u hrvatskim (i svjetskim) muzejima i privatnim zbirkama. U knjizi je objavljena i najstarija poznata gitara zagreba\u010dkoga graditelja Franje Finka iz 1829., koju \u010duva Gradski muzej Vara\u017edin, a veliko poglavlje posve\u0107eno je trgovini glazbalima Tomay i Tkal\u010di\u0107, \u010diji su vlasnici bra\u0107a Tomay ro\u0111eni Vara\u017edinci. Iako je naglasak knjige na Zagrebu u 19. stolje\u0107u, ona je relevantna za \u0161iri prostor, pa tako i za vara\u017edinsku povijest i glazbenu ba\u0161tinu, te predstavlja nemjerljiv doprinos glazbenoj publicistici.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U predstavljanju sudjeluju: urednik prof. dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107 iz nakladni\u010dke ku\u0107e Srednja Europa d. o. o., u kojoj je knjiga objavljena, recenzentice dr. sc. Lidija Bajuk i dr. sc. Vilena Vrbani\u0107 te autor knjige. U popratnom programu nastupit \u0107e nekoliko vrsnih glazbenika na povijesnim glazbalima: Zlatko Josip Grgi\u0107, Noami Konforta, Elizabeta Skobe Barbir, Lidija Bajuk i Jadran Jei\u0107. Dio programa je i prigodna izlo\u017eba glazbala razli\u010ditih zagreba\u010dkih glazbalara, nastala kao rezultat dugogodi\u0161njeg istra\u017eivanja i suradnje Vilene Vrbani\u0107 i Jadrana Jei\u0107a, s povijesnim pregledom zagreba\u010dkog kordofonog glazbalarstva kroz pri\u010du o glazbalarskim tvornicama, radionicama, obrtima i trgovinama 19. stolje\u0107a. Izlo\u017eba je u Starom gradu GMV-a postavljena za razgled do 28. travnja, a kustosica u GMV-u Jelena Ran\u010di\u0107 dopunila ju je gra\u0111om iz fundusa Gradskog muzeja Vara\u017edin, koja ukazuje na \u0161iri utjecaj zagreba\u010dkih glazbalara i njihove veze s Vara\u017edinom.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Program po\u010dinje u 19 sati. Ulaz je besplatan. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koncertni program:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ivan Padovec (1800. \u20131873.): Poloneza u A-duru<\/p>\n\n\n\n<p>Izvodi: Zlatko Josip Grgi\u0107 na gitari Franza Finka iz 1851.<\/p>\n\n\n\n<p>Antun Schwarz (1823. \u20131891.): \u010cetvrta fantazija iz Vijenca hrvatskih melodija<\/p>\n\n\n\n<p>Izvodi: Noami Konforta na violini Ivana Weisera iz 1883.<\/p>\n\n\n\n<p>Pajo Kolari\u0107 (1821. \u20131876.): Miruj, miruj, srce moje<\/p>\n\n\n\n<p>Izvode: Elizabeta Skobe Barbir, klavir<\/p>\n\n\n\n<p>Jadran Jei\u0107, glas i tambura bra\u010d Terezije Kova\u010di\u0107 iz 1894.\u20131914.<\/p>\n\n\n\n<p>Branko Mihaljevi\u0107 (1931.\u20132005.) \u2013 Drago Britvi\u0107 (1935. \u20132005.): Golubovi<\/p>\n\n\n\n<p>Izvode: Lidija Bajuk, glas i gitara<\/p>\n\n\n\n<p>Jadran Jei\u0107, glas i bisernica Gutschy-Luki\u0107 sustava oko 1935.<\/p>\n\n\n\n<p>Obrada: Lidija Bajuk i Jadran Jei\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/jadran-jeic-%e2%80%9efecit-in-agram%e2%80%9c-_-povijest-zagrebackog-glazbalarstva,20503.html?t=o\">https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/jadran-jeic-%e2%80%9efecit-in-agram%e2%80%9c-_-povijest-zagrebackog-glazbalarstva,20503.html?t=o<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"a7QxYvyVAG\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/dogadaji\/predstavljanje-knjige-fecit-in-agram-povijest-zagrebackog-glazbalarstva-jadrana-jeica-2\/\">PREDSTAVLJANJE KNJIGE \u201eFecit in Agram-povijest zagreba\u010dkog glazbalarstva\u201c, Jadrana Jei\u0107a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;PREDSTAVLJANJE KNJIGE \u201eFecit in Agram-povijest zagreba\u010dkog glazbalarstva\u201c, Jadrana Jei\u0107a&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/dogadaji\/predstavljanje-knjige-fecit-in-agram-povijest-zagrebackog-glazbalarstva-jadrana-jeica-2\/embed\/#?secret=a7QxYvyVAG\" data-secret=\"a7QxYvyVAG\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40259,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Fecit-in-Agram.jpg?fit=880%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":40258,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":40258,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":40258,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":40258,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":40258,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":40258,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40258"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40260,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40258\/revisions\/40260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40259"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}