{"id":4023,"date":"2017-04-28T08:13:06","date_gmt":"2017-04-28T08:13:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4023"},"modified":"2017-04-28T08:14:34","modified_gmt":"2017-04-28T08:14:34","slug":"knjiga-grade-od-protomodernizacije-do-modernizacije-skolstva-u-hrvatskoj-i-zakonodavni-okvir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4023","title":{"rendered":"Knjiga gra\u0111e \u201cOd protomodernizacije do modernizacije \u0161kolstva u Hrvatskoj I.: Zakonodavni okvir\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Objavljena je prva iz serije knjiga gra\u0111e o povijesti modernog \u0161kolstva u Hrvatskoj dostupna u elektroni\u010dkom obliku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Od protomodernizacije do modernizacije<\/em> \u0161kolstva u Hrvatskoj I.: Zakonodavni okvir<\/strong> (prir. I. Horbec, M. Matasovi\u0107, V. \u0160voger), Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\nModernizacija \u0161kolstva kao dr\u017eavnoga sustava ne mo\u017ee se objasniti bez poznavanja \u0161kolskih reformi na razini cijele Monarhije jer su gotovo svi reformski zahvati u Hrvatskoj bili uz manje ili ve\u0107e modifikacije preslika reformskih zahvata iniciranih iz sredi\u0161ta Monarhije. Stoga \u0107e ovaj svezak obuhva\u0107ati glavne zakonske akte koji su pru\u017eili zakonski temelj oblikovanju \u0161kolskoga sustava uz komparativnu analizu \u0161kolstva u Monarhiji te usporedbu s austrijskim i ma\u0111arskim \u0161kolskim zakonodavstvom. S obzirom da je pitanje \u0161kolstva tijekom 18. i 19. stolje\u0107a bila \u010desta tema rasprava, me\u0111u gra\u0111u ovoga sveska bit \u0107e uvr\u0161teni i jo\u0161 neobjavljeni idejni prijedlozi reformi koji nisu provedeni u praksi, ali su dali va\u017ean poticaj reformskim zahvatima. Od zna\u010dajnijih reformskih dokumenata koji \u0107e biti prevedeni i analizirani u ovome svesku svakako valja spomenuti Ratio educationis totiusque Rei Literariae per Regnum Hungariae et Provincias eidem adnexas (1777.), prvi sveobuhvatni normativni akt na polju \u0161kolstva u Zemljama Krune Svetoga Stjepana koji je obilje\u017eio formiranje dr\u017eavnoga \u0161kolstva na civilnim prostorima isto\u010dnoga dijela Habsbur\u0161ke Monarhije i koji \u0107e u ovome djelu prvi puta biti detaljnije obra\u0111en na hrvatskome jeziku. Nadalje, ovaj \u0107e svezak obuhvatiti i prijevod Op\u0107ega \u0161kolskoga reda (Allgemeine Schulordnung, 1774.) koji je prethodio Ratio educationis te se primijenjivao u zapadnome dijelu Habsbur\u0161ke Monarhije i u Vojnoj krajini, ali i niz reformskih dokumenata klju\u010dnih razdoblja koja su definirali povijest \u0161kolstva \u2013 osobito razdoblja 1848.-1849. i razdoblja Ma\u017eurani\u0107eve reforme \u0161kolstva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Detaljnije informacije:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/histedu.isp.hr\/grada-za-povijest-skolstva\/\">http:\/\/histedu.isp.hr\/grada-za-povijest-skolstva\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4024,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-4023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/Naslovna_knjiga1.jpg?fit=564%2C752&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":4023,"position":0},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":4023,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":4023,"position":2},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":4023,"position":3},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":4023,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":4023,"position":5},"title":"Promocija knjige &#8220;Dotr\u0161\u010dina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4023"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4028,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4023\/revisions\/4028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4024"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}