{"id":40193,"date":"2024-03-25T22:16:28","date_gmt":"2024-03-25T22:16:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40193"},"modified":"2024-03-25T22:16:28","modified_gmt":"2024-03-25T22:16:28","slug":"stefan-hertmans-uspon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40193","title":{"rendered":"Stefan Hertmans, \u201eUspon\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Jezik izvornika: nizozemski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Romana Pere\u010dinec<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 392<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: velja\u010da 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: De Opgang<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u0160to biste u\u010dinili kad biste saznali da je ku\u0107a u kojoj ste proveli dobar dio svojega \u017eivota tijekom Drugog svjetskog rata bila dom zagri\u017eenog visokopozicioniranog \u010dasnika SS-a? Kad bi, toliko godina poslije, dobro vam znane prostorije po\u010dele pohoditi sablasti biv\u0161ih stanara, a ku\u0107a u kojoj ste neko\u0107 \u017eivjeli i voljeli stala otkrivati svoje jezive tajne?<\/p>\n\n\n\n<p>Proslavljeni belgijski pisac Stefan Hertmans u\u010dinio je ono u \u010demu je najbolji: ba\u0161 kao i u svjetskim uspje\u0161nicama <em>Obra\u0107enica<\/em> i <em>Slikar i rat<\/em>, povukao je nit pri\u010de i odlu\u010dio slijediti je, kamo god ga je trebala odvesti. I ba\u0161 zbog toga, <em>Uspon<\/em> je toliko sretan susret detektivske potrage, mo\u0107ne spisateljske ma\u0161te i autobiografije, tako zadivljuju\u0107i portret jednog interijera u kojem pro\u0161lost i sada\u0161njost odjekuju jednako sna\u017eno.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok poku\u0161ava odgovoriti na pitanje tko se doista krije iza slike fanati\u010dnog flamanskog nacionalista i zloglasnog sljedbenika Tre\u0107eg Reicha Willema Verhulsta, pod Hertmansovim se perom iz zaborava pomalja ne\u0161to kudikamo vrednije: slika njegove supruge Mientje i njezine gotovo neobja\u0161njive ljubavi, koju Willemu ne\u0107e uskratiti nikada, premda \u0107e uvijek osu\u0111ivati njegova djela.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010citaju\u0107i dnevnike i strastvena pisma, sakupljaju\u0107i sje\u0107anja onih kojima je bra\u010dni par Verhulst promijenio \u017eivote u dobru i zlu, Hertmansov pripovjeda\u010d u <em>Usponu <\/em>svojom se i njihovom nekada\u0161njom ku\u0107om uspinje od podruma do tavana, od najmra\u010dnijih dubina do najsjajnijih visina ljudske du\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Uspon<\/em> je sjajna dokudrama majstora koji je kao i u prethodnim romanima <em>Slikar i rat<\/em> i <em>Obra\u0107enica<\/em> u zlato stopio \u010dinjenice, fikciju i autobiografiju.\u201d \u2013 <em>Humo<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU svakom od romana svoje povijesne trilogije Stefan Hertmans polazi od ku\u0107e s fascinantnom pro\u0161lo\u0161\u0107u te se koristi autenti\u010dnim dokumentima da bi ispripovijedao Veliku povijest. Zatim slijedi potraga za istinom koja propituje dana\u0161nje vrijeme. Rezultat je veoma uspjelo ponovno osmi\u0161ljavanje \u017eanra za koji se mislilo da je otpisan: povijesnog romana.\u201d \u2013 <em>De Standaard<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSna\u017ean i human podsjetnik da su u\u017easi pro\u0161log stolje\u0107a neiscrpno fascinantni te da odjekuju i danas.\u201d \u2013 <em>The Observer<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cStefan Hertmans ne istra\u017euje samo pro\u0161lost biv\u0161eg esesovca nego i pro\u0161lost ku\u0107e i njezinih stanara. Tijekom te potrage nailazi na razne \u010dinjenice koje se ti\u010du va\u017enih povijesnih doga\u0111aja. Sve to \u010dini na intrigantan na\u010din koji pobu\u0111uje na\u0161u ma\u0161tu, a pri\u010da nas u potpunosti obuzima.\u201d \u2013 <em>JAN Magazine<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cHertmans je \u010das hladni registrator, \u010das domi\u0161ljati romansijer koji nam nehajnom bravurom do\u010darava doga\u0111aje, uvjerljivi pripovjeda\u010d koji poznaje sve tajne znata.\u201d \u2013 <em>De Morgen<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSamosvjesna mje\u0161avina arhivskog rada i umjetni\u010dke slobode\u2026 sumorno uvjerljiv.\u201d \u2013 <em>Mail on Sunday<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/uspon.html\">https:\/\/fraktura.hr\/uspon.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40194,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-40193","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/uspon.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":40193,"position":0},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55028","url_meta":{"origin":40193,"position":1},"title":"Drago Roksandi\u0107\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107,\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nedavno je predstavljena knjiga Drage Roksandi\u0107a\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107a\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c o Hvarskoj konferenciji kulturnih radnika Dalmacije 18. i 19. prosinca 1943. godine, objavljena u izdanju Biblioteke VeDRA u Splitu. Op\u0161irnije: https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/cetvrtak-predstavlja-se-knjiga-kulturni-front-na-hvaru-1943 https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split-i-zupanija\/split\/bila-je-to-intelektualna-reprezentacija-dalmacije-u-splitu-predstavljena-knjiga-o-hvarskoj-konferenciji-iz-1943-1563178 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-kojoj-biste-politickoj-stranci-danas-nasli-ljude-koji-bi-zivot-bili-spremni-dati-za-svoja-uvjerenja-1973514","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 3x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":40193,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":40193,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":40193,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":40193,"position":5},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40193"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40195,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40193\/revisions\/40195"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}