{"id":40178,"date":"2024-03-22T21:17:47","date_gmt":"2024-03-22T21:17:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40178"},"modified":"2024-03-22T21:17:47","modified_gmt":"2024-03-22T21:17:47","slug":"studentska-rijec-tribina-filozofija-i-rod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40178","title":{"rendered":"Studentska rije\u010d: Tribina \u201eFilozofija i rod\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, 28.03.2024. u 19 sati u Gradskoj knji\u017enici u Zagrebu (Star\u010devi\u0107ev trg 6), Galerija Kupola, 3. kat<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Filozofija uvijek podrazumijeva dva naizgled suprotstavljena momenta &#8211; onaj vje\u010dni, izvanvremenski, i onaj povijesni. Kao \u0161to najtvr\u0111i idealizam nikada nije u potpunosti o\u010di\u0161\u0107en od povijesnog naslje\u0111a, tako i najradikalniji oblici historizma i materijalizma postaju isprazni i neutemeljeni ako ih se poku\u0161a apstrahirati od onog vje\u010dnog, transcendentalnog i apriornog. Povijest nedvojbeno filozofiji daje njezin pojmovni materijal, odnosno, Hegelovim rije\u010dima, filozofija je duh vremena izra\u017een u pojmovima.<br><br>Tako i pitanje roda danas vi\u0161e nije neko svjetovno i filozofije nedostojno, nego aktualno dru\u0161tveno-politi\u010dko i filozofsko pitanje koje gotovo bez iznimke, o kojem god da se mjestu, vremenu i diskursu radi, ne prolazi bez kontroverzi. Na prvoj tribini u drugoj sezoni \u0107e se stoga poku\u0161ati obuhvatiti \u0161to vi\u0161e \u0161kakljivih, a relevantnih i bitnih pitanja o ovoj temi. (L. M.)<br><br>Go\u0161\u0107a: prof. dr. sc. <strong>Ankica \u010cakardi\u0107<\/strong><br>Urednik i voditelj:\u00a0<strong>Luka Mayer<\/strong>, student Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu<br><br><strong>Ankica \u010cakardi\u0107<\/strong> doktorirala je 2008. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 2007. do 2010. predavala je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje je bila predstojnica Katedre za kulturalnu teoriju i diskursne studije. Od 2010. zaposlena je kao docentica, a od 2020. kao izvanredna profesorica i predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Tu ostvaruje interese za socijalnu i politi\u010dku filozofiju s naglaskom na marksizam, suvremenu filozofiju, filozofiju roda te feministi\u010dku i luksemburgijansku kritiku politi\u010dke ekonomije.<br>\u00a0<br>Program je nastao u suradnji <strong>Knji\u017enica grada Zagreba &#8211; Gradske knji\u017enice<\/strong> i <strong>Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong>, a pokrenut je s ciljem da se studentskoj populaciji omogu\u0107i javno propitivanje tema koje ih zaokupljaju, u razgovoru sa sugovornicima koje sami odaberu, u prostoru Gradske knji\u017enice, kao i u <em>online<\/em> dostupnoj snimci tribine.<br>\u00a0<br>Va\u0161e nam je mi\u0161ljenje va\u017eno, zato molimo odvojite trenutak za kratku anketu: <a href=\"https:\/\/tinyurl.com\/yc5phm4n\">https:\/\/tinyurl.com\/yc5phm4n<\/a>!<br>E-po\u0161ta: <a href=\"mailto:studentska.rijec@kgz.hr\">studentska.rijec@kgz.hr<\/a><br>\u00a0<br>Uredni\u0161tvo tribine: Sara D\u017eapo, Ivana Fi\u0161trek<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/studentska-rijec-filozofija-i-rod\/65273\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/studentska-rijec-filozofija-i-rod\/65273<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40179,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/srijec.jpg?fit=300%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":40178,"position":0},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":40178,"position":1},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":40178,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":39630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630","url_meta":{"origin":40178,"position":3},"title":"Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2024.","format":false,"excerpt":"Iako povjesni\u010dar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu \u2013 u engleskom prijevodu - \u00a0\u201eThe Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice\u201c. U njoj Ginzburg preko problematike su\u0111enja vje\u0161ticama u 16. i 17. stolje\u0107u oponira njemu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Ginzburg.jpg?fit=464%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":40178,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":40178,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40178"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40178\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40180,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40178\/revisions\/40180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}