{"id":40136,"date":"2024-03-21T22:52:17","date_gmt":"2024-03-21T22:52:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=40136"},"modified":"2024-03-21T22:52:17","modified_gmt":"2024-03-21T22:52:17","slug":"tribina-litterarum-translatio-zrinka-blazevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40136","title":{"rendered":"Tribina Litterarum translatio: Zrinka Bla\u017eevi\u0107"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca organizira tribinu Litterarum translatio sa sugovornicom Zrinkom Bla\u017eevi\u0107 koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 25. o\u017eujka 2024. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). <\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Za\u0161to bi itko hrvatske autore prevodio na hrvatski? Ima i toga. U najrje\u0111oj prevodila\u010dkoj kombinaciji na\u0161a se \u010dlanica Zrinka Bla\u017eevi\u0107 snalazi kao riba u vodi, cvijet na livadi, povjesni\u010darka u arhivu: doma\u0107e nam pisce prevodi na hrvatski, skrbi za va\u017ean dio nacionalne kulture, koji bi naciji ina\u010de bio slabo dostupan, jer je nastao na latinskom jeziku. U prijevodima Vitezovi\u0107a, Crijevi\u0107a i drugih hrvatskih latinista, Zrinka Bla\u017eevi\u0107 spaja historiografske, filolo\u0161ke i pjesni\u010dke interese na radost sviju nas, ljubitelja stiha i povijesti. Sa svestranom znanstvenicom, povjesni\u010darkom i latinisticom, omiljenom profesoricom i nagra\u0111enom prevoditeljicom razgovarat \u0107emo o poeziji i povijesti, o preklapanju knji\u017eevnog i historiografskog pjevanja i pripovijedanja, o heksametrima latinskim i hrvatskim, o sjeci\u0161tima prevodila\u010dkog, znanstvenog i nastavnog rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor \u0107e voditi Snje\u017eana Husi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Tribina \u0107e se snimati i, ako ne mo\u017eete do\u0107i, mo\u0107i \u0107ete naknadno pogledati snimku na na\u0161em kanalu na YouTubeu.<\/p>\n\n\n\n<p>Radujemo se va\u0161em dolasku!<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e o sugovornici:<\/p>\n\n\n\n<p>Zrinka Bla\u017eevi\u0107 (Zagreb, 1972) redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Prevodi hrvatske ranonovovjekovne latiniste. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, me\u0111u kojima je za hrvatsku kulturu najva\u017eniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (O\u017eivljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovi\u0107a (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vran\u010di\u0107a, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i \u0110ure Baglivija. U\u017ea su joj prevodila\u010dka specijalizacija metri\u010dki prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovi\u0107eva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo i njegovih pjesni\u010dkih poslanica, prepjevala je i najve\u0107i dio pjesni\u010dkoga opusa ponajboljeg hrvatskog latinisti\u010dkog pjesnika Ilije Crijevi\u0107a, kao i dubrova\u010dkih latinista Didaka Pira, Rajmunda Kuni\u0107a, \u0110ura Feri\u0107a, Ignjata \u0110ur\u0111evi\u0107a i Bara Bo\u0161kovi\u0107a. Dobitnica je Nagrade \u201cJosip Tabak\u201d za najbolji prijevod poezije, za Dva stolje\u0107a uplakane Hrvatske Pavla Rittera Vitezovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Program financijski podr\u017eavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.dhkp.hr\/home\/objava\/67832\">https:\/\/www.dhkp.hr\/home\/objava\/67832<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/tribina-litterarum-translatio-66234\/66234\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/tribina-litterarum-translatio-66234\/66234<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":40137,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-40136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Tribina-1.jpg?fit=2048%2C782&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":46472,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46472","url_meta":{"origin":40136,"position":0},"title":"Kliofest 2025: Okrugli stol \u201eNepomirljive suprotnosti? Nacionalna, transnacionalna i globalna povijest\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2025.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 15. svibnja 2025. Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Pozornica I. 11.00-12.45 Okrugli stol Nepomirljive suprotnosti? Nacionalna, transnacionalna i globalna povijest Moderator: Branimir Jankovi\u0107 Sudjeluju: Michael Antolovi\u0107, Zrinka Bla\u017eevi\u0107, Nikola Toma\u0161egovi\u0107","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Nepomirljive-suprotnosti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Nepomirljive-suprotnosti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Nepomirljive-suprotnosti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Nepomirljive-suprotnosti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Nepomirljive-suprotnosti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":40136,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":40136,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige: &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)&#8221; Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":40136,"position":3},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":40136,"position":4},"title":"Okrugli stol &#8220;Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":40136,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40136"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40138,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40136\/revisions\/40138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}