{"id":39906,"date":"2024-03-01T23:24:35","date_gmt":"2024-03-01T23:24:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39906"},"modified":"2024-03-01T23:24:35","modified_gmt":"2024-03-01T23:24:35","slug":"predstavljanje-knjige-kristine-peternai-andric-i-ivane-zuzul-neposlusne-u-osijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39906","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Kristine Peternai Andri\u0107 i Ivane \u017du\u017eul \u201eNeposlu\u0161ne\u201c u Osijeku"},"content":{"rendered":"\n<p>U srijedu,\u00a0<strong>6. o\u017eujka 2024. u 17 sati\u00a0<\/strong>odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Kristine Peternai Andri\u0107 i Ivane \u017du\u017eul,\u00a0<em>Neposlu\u0161ne\u00a0<\/em>(MeandarMedia, 2023.) O knjizi \u0107e govoriti povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107, sociologinja Anita Dremel i autorice. Predstavljanje se zbiva u okviru aktivnosti Povjerenstva za rodnu ravnopravnost UNIOS i projekta UNIGEM.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljanje \u0107e biti u&nbsp;<strong>maloj sve\u010danoj dvorani (Lorenza J\u00e4gera 9, I. kat, dvorana 39)<\/strong>&nbsp;Filozofskog fakulteta u Osijeku. Svi ste pozvani!<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga sadr\u017ei sljede\u0107a poglavlja:<\/p>\n\n\n\n<p>O izma\u0161tanim starim \u010dangrizavim curama (Dragojla Jarnevi\u0107: Dnevnik; Dezs\u0151 Kosztol\u00e1nyi: \u0160eva); Izme\u0111u sjena roda, ljubavi i braka. (Adela Mil\u010dinovi\u0107: Nedina ljubav, Bez sre\u0107e, Sjena, Autobiografija); O imenima ili o crvenoj zastavi, nepotkupljivosti i bacanju na posao krikom fanatika. (Marija Juri\u0107 Zagorka: \u0160to je moja krivnja, Pravo i du\u017enos); Biti vi\u0161ak \u2013 o usidjeli\u0161tvu. (Ivo Andri\u0107: Gospo\u0111ica); Transgresija kao preduvjet \u017eene (Ivan Vidi\u0107: Groznica); Pri\u010da o invaliditetu (Olja Lozica: Vincent)<\/p>\n\n\n\n<p>O knjizi su recenzenti napisali:<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov knjige&nbsp;<em>Neposlu\u0161ne<\/em>&nbsp;ne opisuje samo knji\u017eevne junakinje koje se na razli\u010dite na\u010dine, bilo pregovaranjem, subverzijom ili otvorenom pobunom, bore protiv \u010dvrstih okvira rodnih regulacija, nego i autorice, i sve znanstvenice koje politi\u010dkim i eti\u010dkim \u010ditanjima knji\u017eevnih tekstova donose interpretativne pomake u \u010dvrstim paradigmama uvrije\u017eenog akademskog znanja. Uvidom u metode i alate rodnih teorija, studija invaliditeta, postklasi\u010dne naratologije te feminizma, Kristina Peternai Andri\u0107 i Ivana \u017du\u017eul uvjerljivo pokazuju da su na\u010dini prikazivanja rodnog identiteta nu\u017eno proturje\u010dne prakse koje se u interpretiranim knji\u017eevnim tekstovima, u razdoblju od tridesetih godina 19. stolje\u0107a do suvremenosti, manifestiraju kao nikad dovr\u0161iva igra. Slo\u017eena \u010ditanja knji\u017eevnih tekstova, izvedena pitko i zarazno, i sama posti\u017eu eti\u010dke i politi\u010dke u\u010dinke koje analiziraju.&nbsp;<em>Neposlu\u0161ne<\/em>&nbsp;su stoga va\u017ean doprinos prou\u010davanju novije hrvatske knji\u017eevnosti u svjetlu suvremenih knji\u017eevnih i kulturnih teorija, osobito teorija roda. (Lana Molvarec)<\/p>\n\n\n\n<p>U studiji Kristine Peternai Andri\u0107 i Ivane \u017du\u017eul pitanja identiteta i reprezentacije, koja se u prou\u010davanju knji\u017eevnosti zadnjih desetlje\u0107a sveudilj postavljaju a da pritom odgovori na njih svejednako ustrajno izmi\u010du, shva\u0107ena su kao hermeneuti\u010dka perspektiva koja poti\u010de \u010ditanje a ne kao preskriptivni heuristi\u010dki kalup koji kontrolira zna\u010denja. Kako im je polazi\u0161te moderno shva\u0107anje knji\u017eevnog pisanja kao prikazivanja neprikazivog, \u0161to podrazumijeva na\u010delno odbijanje bilo kakve jednoobraznosti prikaza i svakog oblika interpretativnog esencijalizma, na nizu u svakom pogledu raznorodnih primjera pokazuju kako ne samo sve identitete, pa posljedi\u010dno i svaku reprezentaciju, nego osobito iskustvo \u010ditateljskog tuma\u010denja, presudno odre\u0111uje ambivalentnost denotacije i kontingencija konotacija, vi\u0161estrukost aspekata i fragmentiranost smisla, te naro\u010dito neraspletiva ispremre\u017eenost (auto)referencijalnih odnosa. Zahvaljuju\u0107i jasnoj svijesti o procesualnoj (a ne proceduralnoj) prirodi teksta, koji nastaje trajnom povratnom spregom pisanja i \u010ditanja (a ne jednozna\u010dnim kauzalnim slijedom), neposlu\u0161nima se pokazuju kako pomnom analizom izdvojeni pripovijedanjem uobli\u010deni likovi, sa sve pripadnim diskurzivnim rodnim mjestima, tako i same autorice. (Tomislav Brlek)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-filozofski-fakultet-osijek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"9kbWUyym3z\"><a href=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/predstavljanje-knjige-neposlusne-kristine-peternai-andric-i-ivane-zuzul-2\/\">Predstavljanje knjige Neposlu\u0161ne Kristine Peternai Andri\u0107 i Ivane \u017du\u017eul<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje knjige Neposlu\u0161ne Kristine Peternai Andri\u0107 i Ivane \u017du\u017eul&#8221; &#8212; Filozofski fakultet Osijek\" src=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/predstavljanje-knjige-neposlusne-kristine-peternai-andric-i-ivane-zuzul-2\/embed\/#?secret=PJqKjd0J1m#?secret=9kbWUyym3z\" data-secret=\"9kbWUyym3z\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39907,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-39906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/NeposlusIOEne-promocija-Osijek.jpeg?fit=1536%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":39906,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":39906,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":39906,"position":2},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":39906,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":39906,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":39906,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39908,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39906\/revisions\/39908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}