Nakon izdanja izdava\u010dke ku\u0107e Fraktura iz Zapre\u0161i\u0107a 2023. godine, izdanje knjige Dejana Jovi\u0107a \u201eUvod u Jugoslaviju\u201c objavila je 2024. godine i izdava\u010dka ku\u0107a Akademska knjiga iz Novog Sada.<\/p>\n\n\n\n
Malo koji doga\u0111aj u povesti je do\u017eiveo tako raznolika, protivre\u010dna i suprotstavljena tuma\u010denja kao raspad Jugoslavije. Potpuno odsustvo konsenzusa, nau\u010dnog, publicisti\u010dkog, \u017eurnalisti\u010dkog i kolokvijalnog, svakodnevnog, jednako prevladava i kada je re\u010d o samoj jugoslovenskoj dr\u017eavi u odnosu na koje se grade novi nacionalni identiteti dr\u017eava naslednica. Knjiga Dejana Jovi\u0107a Uvod u Jugoslaviju<\/em> u tu polemiku, u tu kakofoniju narativa, u tu nepotrebnu strast, u taj (zapravo) politi\u010dki sukob unosi smirenost Argumenta. Utoliko je Jovi\u0107ev Uvod u Jugoslaviju<\/em> svojevrsni reset dosada\u0161njih interpretacija, nadajmo se i reset percepcija jednog va\u017enog poglavlja povesti (post) jugoslovenskih naroda. Ova knjiga, pisana pre svega za nove generacije, ro\u0111ene nakon raspada Jugoslavije, obja\u0161njava \u0161ta je bila i \u0161ta je htela biti Jugoslavija \u2013 u \u010demu je uspela a u \u010demu nije. Ona nudi uverljiv odgovor i na pitanje \u2013 za\u0161to se dogodio njen raspad, odnosno nestanak. Time otvara prostor za nova istra\u017eivanja, temeljena na arhivskom gradivu kao i na \u010dvrstoj i uverljivoj metodologiji nau\u010dnog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Dejan Jovi\u0107<\/strong> profesor je politologije na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu i naslovni profesor Fakulteta politi\u010dkih nauka u Beogradu. Od 2013. do 2021. bio je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa Politi\u010dka<\/em> misao<\/em>, a od osnivanja 2018. glavni je urednik Tragova, <\/em>\u010dasopisa za srpske i hrvatske teme. Ro\u0111en je 1968. u Samoboru. Diplomirao je u Zagrebu, magistrirao u Ljubljani i Manchesteru, a doktorirao u Londonu na London School of Economics and Political Science 1999. Potom je bio stipendist Jean Monnet Fellow u Europskom sveu\u010dili\u0161nom institute u Firenci (2000). Od 2000. do 2010. radio je na Sveu\u010dili\u0161tu Stirling u \u0160kotskoj, gdje je predavao politologiju i bio osniva\u010d i direktor Centra za istra\u017eivanje europskog susjedstva. Od 2009. je profesor na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, najprije izvanredni (od 2009) pa redovni (od 2014), a od 2020. i redovni u trajnom izboru. Od 2019. je znanstveni savjetnik u trajnom izboru iz podru\u010dja politologije. Bio je glavni analiti\u010dar u Uredu predsjednika Republike od 2010. do 2014. Autor je knjiga Jugoslavija: dr\u017eava koja je odumrla <\/em>(Prometej, Zagreb, 2003; Samizdat\/ Fabrika knjiga, Beograd, 2003; Purdue University Press, Lafayette, 2009) te Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj <\/em>(Fraktura, Zapre\u0161i\u0107, 2017. i 2018). Uredio je i priredio pet zbornika iz podru\u010dja politologije. Bio je voditelj Odsjeka za me\u0111unarodnu politiku na zagreba\u010dkom Fakultetu politi\u010dkih znanosti (2012\u20132016) i predsjednik Upravnog vije\u0107a Instituta za razvoj i me\u0111unarodne odnose u Zagrebu. Jedan je od urednika serije knjiga o jugoisto\u010dnoj Europi pri Central European University Pressu. Redovni je \u010dlan Europske akademije znanosti i umjetnosti te Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Predsjednik je Savjeta Srpskog narodnog vije\u0107a i predsjednik Upravnog odbora Foruma za vanjsku politiku.<\/p>\n\n\n\n Godina izdanja: 2024<\/p>\n\n\n\n Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n Broj stranica: 491<\/p>\n\n\n\n Pro\u010ditaj odlomak:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n