{"id":39799,"date":"2024-02-23T19:31:49","date_gmt":"2024-02-23T19:31:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39799"},"modified":"2024-02-23T19:37:37","modified_gmt":"2024-02-23T19:37:37","slug":"veze-suda-i-povijesti-4-sudenja-vjesticama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39799","title":{"rendered":"Veze suda i povijesti (4): Su\u0111enja vje\u0161ticama"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prethodnom nastavku spomenuli smo Ginzburgovo referiranje na problematiku su\u0111enja vje\u0161ticama u knjizi <em>The Judge and the Historian<\/em>. Rije\u010d je dakako o jednoj od sredi\u0161njih tema u historiografiji. I ne samo to. Radi se o povijesnoj temi s ponajvi\u0161e pozivanja na nju u mnogim podru\u010djima \u2013 od niza struka do javnog govora (dovoljno je podsjetiti na epizodu \u201eVje\u0161tica iz Rija\u201c iz 1990-ih).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U knji\u017eevnosti je rije\u010d o brojnim djelima po\u010dev\u0161i primjerice od Zagorkine <em>Gri\u010dke vje\u0161tice<\/em> (1912-1913) sve do recentnih romana Venka Andonovskog <em>Vje\u0161tica<\/em> (2016), \u017delimira Peri\u0161a <em>Mladenka kostonoga<\/em> (2020) ili pak Ivane \u0160ojat <em>Rogus<\/em> (2023).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O problematici vje\u0161tica pisano je primjerice iz marksisti\u010dke i feministi\u010dke perspektive (Silvia Federici, <em>Kaliban i ve\u0161tica: \u017eene, telo i prvobitna akumulacija<\/em>, Beograd 2013), psihoanaliti\u010dke (Nata\u0161a Polgar, <em>Vje\u0161tica na kau\u010du: psihoanaliti\u010dki ogledi o su\u0111enjima vje\u0161ticama u Hrvatskoj<\/em>, Zagreb 2021), etnolo\u0161ke (Zoran \u010ci\u010da, <em>Vilenica i vilenjak. Sudbina jednog pretkr\u0161\u0107anskog kulta u doba progona vje\u0161tica<\/em>, Zagreb 2002; Luka \u0160e\u0161o, <em>\u017divjeti s nadnaravnim bi\u0107ima. Vukodlaci, vile i vje\u0161tice hrvatskih tradicijskih vjerovanja<\/em>, Zagreb 2016).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz obimne povijesno-kulturolo\u0161ke i publicisti\u010dke literature mogu\u0107e je spomenuti <em>Izprave o progonu vje\u0161ticah u Hrvatskoj<\/em> (priob\u0107io Ivan Tkal\u010di\u0107, Zagreb 1892), <em>Progon vje\u0161tica u Turopolju: kulturno-historijski prikaz<\/em> Emilija Laszowskog (Zagreb 1914) ili recentni naslov Jasne Babi\u0107 <em>Vje\u0161tice oko Velikog Gradi\u0161\u0107a<\/em> (Zagreb 2015), kao i zbornik <em>Coprni\u010dki ceh<\/em> (Sveti Ivan Zelina 2017), a da o nepreglednom broju \u010dlanaka u \u010dasopisima i zbornicima i ne govorimo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju \u0107emo me\u0111utim izdvojiti osebujno djelo velikog francuskog romanti\u010darskog povjesni\u010dara iz 19. stolje\u0107a Julesa Micheleta <em>Vje\u0161tica<\/em> (Beograd 1986; Zagreb 2003; 2004), koji pokazuje jasne simpatije prema vje\u0161ticama kao pripadnicama puka koji se buni, na \u010dijoj je on strani cijelim svojim historiografskim opusom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inovativna historijska djela temeljena na inkvizicijskim zapisima bit \u0107e tema sljede\u0107eg nastavka.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Aq5hJY503C\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630\">Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630&#038;embed=true#?secret=Aq5hJY503C\" data-secret=\"Aq5hJY503C\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-39799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Vjestica.jpg?fit=300%2C430&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":39799,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":39799,"position":1},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":39799,"position":2},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55235,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55235","url_meta":{"origin":39799,"position":3},"title":"Otvorene prijave za Akademiju tranzicijske pravde u Puli (SENSE Centar)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"SENSE Centar za tranzicijsku pravdu otvorio je prijave za Akademiju tranzicijske pravde koja \u0107e se odr\u017eati od \u010detvrtka, 8. do nedjelje, 11. listopada 2026. u Puli. Akademija je namijenjena mladima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koji se zanimaju za teme tranzicijske pravde i naslje\u0111a Ha\u0161kog tribunala, posebice onima\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Sense.jpg?fit=446%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":39799,"position":4},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":39799,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39799"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39804,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39799\/revisions\/39804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}