Centar\u00a0za\u00a0anarhisti\u010dke\u00a0studije poziva\u00a0na\u00a0tribinu \u201eBorba\u00a0protiv\u00a0ratova\u00a0\u2013\u00a0anarhisti\u010dko\u00a0stajali\u0161te\u00a0i\u00a0praksa\u201c koja \u0107e se odr\u017eati u subotu, 24. 2. 2024. u 18 sati u dvorani D-1 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Gost tribine je Federico Ferretti (Talijanska anarhisti\u010dka federacija), a moderator je Franko Burolo (Centar za anarhisti\u010dke studije).<\/p>\n\n\n\n
Svijet se suo\u010dava s velikim i sve ve\u0107im brojem oru\u017eanih konflikata koji su naizgled lokalni, ali su po svojim deklariranim i nedeklariranim akterima te svojim direktnim i indirektnim posljedicama zapravo svjetski ratovi. \u010covje\u010danstvo se danas zapravo nalazi u stanju svjetskog rata koji nije progla\u0161en kao svjetski rat. Trenutno su, zbog odre\u0111enih geopoliti\u010dkih i ekonomskih interesa, medijski najvidljiviji ukrajinsko-ruski i palestinsko-izraelski rat, ali istodobno se diljem svijeta, u Africi, Aziji i Ju\u017enoj Americi, vode brojni drugi ratovi o kojima se rijetko i povr\u0161no izvje\u0161tava, tako da ih je lako ignorirati, \u0161to se na Zapadu, uklju\u010duju\u0107i Europu, zapravo i \u010dini. A statisti\u010dki podaci su zastra\u0161uju\u0107i: vi\u0161e od dvije milijarde ljudi \u017eivi na podru\u010djima obuhva\u0107enima ratnim sukobima koji nose tragi\u010dne brojke u pogledu poginulih, ranjenih, izbjeglih i na druge na\u010dine unesre\u0107enih. Primjerice, rat u Ukrajini dosad je rezultirao s pola milijuna \u017ertava (ubijenih i ranjenih), a rat oko podru\u010dja Gaze ve\u0107 je sada progla\u0161en najsmrtonosnijim u recentnoj povijesti jer u njemu dnevno gine oko 250 ljudi. Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n
Kao i obi\u010dno, globalno i lokalno vladaju\u0107e ekonomsko-politi\u010dke elite, koje su stvarni uzro\u010dnici konflikata i ratova, umjesto zaustavljanja krvoproli\u0107a, pronalaze opravdanja za nastavak neprijateljstava i sukoba te kao lijek nude samo dodatnu gorku pilulu \u0161ovinizma i svrstavanje u neki od suprotstavljenih (geo)politi\u010dkih tabora. Time zapravo pripremaju radni\u010dku klasu, odnosno sve marginalizirane, obespravljene i potla\u010dene za jo\u0161 jedno klanje, na koje treba \u0161utke pristati, da bi se skupim obrambenim ugovorima i vojnim sporazumima nezamisliva financijska sredstva prelila u d\u017eepove vojnih industrijalaca. Recimo, dosad je ameri\u010dko ministarstvo obrane odobrilo u prora\u010dunu vi\u0161e od 100 milijardi dolara za vojnu pomo\u0107 Ukrajini, a ruski se ratni izdaci procjenjuju na sli\u010dan iznos. Cijena izrade jednostavne topni\u010dke granate iznosi 8000 eura, ruskog T-90 tenka \u010detiri milijuna eura, ameri\u010dkog baca\u010da raketa HIMARS 18 milijuna eura, a Patriot baterija protuzra\u010dne obrane ko\u0161ta 400 milijuna eura. Cijena spa\u0161avanja jednog ljudskog \u017eivota ugro\u017eenog gla\u0111u i siroma\u0161tvom neizmjerno je manja, ali ipak ljudi svakodnevno umiru zbog nedostatka osnovnih \u017eivotnih potrep\u0161tina i od lako izlje\u010divih bolesti.
Dok ratovi sve ja\u010de bjesne, vladaju\u0107a klasa, zbog vlastitih interesa i sasvim opipljive koristi, pronalazi za njih izgovore i opravdanja. U kapitalisti\u010dkom sustavu, kojem slu\u017ee i dr\u017eave, rat je zapravo sjajan biznis, unosan posao, a u toj ra\u010dunici najjeftiniji je element, ako je uop\u0107e va\u017ean, ljudski \u017eivot. Nasuprot tome, anarhisti zagovaraju i prakticiraju antimilitarizam, koji nije samo apstraktna eti\u010dka vrijednost, nego i konkretna praksa suprotstavljanja ratovima, ratnoj industriji, vojskama i sistemu koji ih producira. Protiv smrti i razaranja, koje dr\u017eave i kapitalizam siju po cijelome svijetu, potrebno je ne samo izra\u017eavati svoju indignaciju, nego i nalaziti na\u010dine kojima bi se sabotirala ratna politi\u010dko-ekonomska ma\u0161inerija. Pred rastu\u0107im barbarstvom, antimilitarizam i internacionalizam su neophodni.
Godine 1915., u vrijeme 1. svjetskog rata, iza\u0161ao je Me\u0111unarodni anarhisti\u010dki manifest protiv rata, me\u0111u \u010dijim potpisnicima nalazimo imena utjecajnih anarhista poput Emme Goldman, Alexandra Berkmana, Errica Malateste, Aleksandra \u0160apira i dr. Oni su korijene ratova prona\u0161li u postojanju dr\u017eave kao takve, u njoj inherentnom nasilju. Osudili su ratovanje me\u0111u narodima i pozvali na me\u0111unarodnu borbu potla\u010denih i izrabljenih protiv izrabljiva\u010da i tla\u010ditelja u svakoj zemlji.
Anarhisti\u010dko stajali\u0161te o uzrocima i posljedicama ratova te anarhisti\u010dki inspiriran antimilitarizam razvija se od samih po\u010detaka anarhizma. Prva razmi\u0161ljanja nalazimo ve\u0107 u 19. stolje\u0107u, u knjigama Pierre-Josepha Proudhona, a takva su razmi\u0161ljanja dalje razvijali Mihail Bakunjin, Lav Tolstoj, Elis\u00e9e Reclus i drugi, preko gore spomenutih potpisnika antiratnog manifesta u vrijeme Prvog svjetskog rata, do dana\u0161njih teoreti\u010dara i aktivista organiziranih u grupe koje se protive militarizmu \u010dak i u podru\u010djima u kojima se trenutno vode krvavi ratovi. Jedan primjer toga predstavljaju i antimilitaristi\u010dka nastojanja Talijanske anarhisti\u010dke federacije, koja je nedavno i sama objavila antimilitaristi\u010dki manifest u ovom vremenu rastu\u0107e ratohu\u0161ka\u010dke atmosfere u kojoj \u017eivimo zadnjih nekoliko godina (https:\/\/128bit.noblogs.org\/post\/2022\/09\/02\/za-novi-anarhisticki-manifest-protiv-rata\/<\/a>).
O tome i o drugim pitanjima vezanima za ratove i anarhizam bit \u0107e rije\u010di na ovoj tribini na koju su pozvani svi koji su spremni da otvoreno razmi\u0161ljaju i raspravljaju.
Gost tribine, Federico Ferreti iz Talijanske anarhisti\u010dke federacije, ina\u010de je redoviti profesor geografije na Fakultetu za edukacijske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Bologni. Doktorat znanosti stekao je 2011. godine na sveu\u010dili\u0161tima u Bologni i Parizu (Paris 1 Panth\u00e9on-Sorbonne) s disertacijom o konceptima Zapada i Europe u djelu geografa i anarhista Elis\u00e9ea Reclusa, nakon \u010dega je deset godina radio kao istra\u017eiva\u010d i predava\u010d na sveu\u010dili\u0161tima u Francuskoj, \u0160vicarskoj, Brazilu i Irskoj. Do sada je objavio petnaest autorskih i uredni\u010dkih knjiga te brojne znanstvene \u010dlanke u glavnim me\u0111unarodnim geografskim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n