Nakladnik: Matica hrvatska Bizovac<\/p>\n\n\n\n
02\/2024.<\/p>\n\n\n\n
140 str.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvena studija “Odesa 1917. iz hrvatske perspektive” djelo je \u0110ure (Georgea) Veljka Grlice<\/strong>, hrvatskog povjesni\u010dara koji je cijeli radni vijek proveo u emigraciji. U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama radio je kao asistent na Indiana University u Bloomingtonu, a od 1960-ih kao bibliotekar na Harvardu, potom u Kanadi u Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti, a od kraja 1970-ih u ameri\u010dkom istra\u017eiva\u010dkom institutu u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n Djelo je prvi put objavljeno na hrvatskom jeziku u \u010dasopisu Danica tiskanom u Chicagu, a kako autor navodi u uvodnoj bilje\u0161ci, publicirano je u seriji u razdoblju od listopada 1984. do srpnja 1985. godine. Na engleskom jeziku djelo je publicirano 1997. godine u znanstvenom \u010dasopisu Journal of Croatian studies.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010daj i kvalitetu ove studije, poznate hrvatskim povjesni\u010darima, prepoznao je ogranak Matice hrvatske u Bizovcu<\/strong>, rodnom mjestu \u0110ure Grlice te njemu u \u010dast tiska ovo djelo prevedeno s engleskog jezika. U ovom izdanju isti\u010de se izuzetno kvalitetan prijevod te priklju\u010dene dokumentarne fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata, izvorno objavljene u zagreba\u010dkom Ilustrovanom listu. <\/p>\n\n\n\n Iako je od prve objave u emigraciji pro\u0161lo gotovo 40 godina, studija “Odesa 1917. iz hrvatske perspektive” zna\u010dajan je historiografski rad. \u0110uro Grlica, koriste\u0107i kao okosnicu rada interpelaciju prava\u0161koga zastupnika dr. Aleksandra Horvata o stradavanjima, to\u010dnije mu\u010denjima i ubijanjima austrougarskih ratnih zarobljenika, Hrvata i Slovenaca, koji su u carskoj Rusiji tijekom Prvoga svjetskoga rata u velikom broju protivno svojoj volji predani Srpskom dobrovolja\u010dkom korpusu. Te mu\u010dne doga\u0111aje iz “Kanatnog zavoda” spominje i Miroslav Krle\u017ea. Iako slu\u017ebeni podaci navode broj od 13 ubijenih, stvaran i to\u010dan broj stradalih vojnika te \u010dasnika u tim doga\u0111ajima danas nije poznat.<\/p>\n\n\n\n Studija “Odesa 1917. godine iz hrvatske perspektive” predstavlja zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji prvenstveno o problematici hrvatskih zarobljenika iz razdoblja Prvoga svjetskog rata te u \u0161iroj slici politi\u010dku situaciju i promjene na podru\u010dju hrvatskih zemalja. Autor je pristupio temi iz vi\u0161e aspekata; povijesti diplomacije, hrvatske emigracije te hrvatske i europske politi\u010dke povijesti kroz koje tuma\u010di i problematiku rje\u0161avanja hrvatskog pitanja.<\/p>\n\n\n\n \u0110uro Grlica je analizom i usporedbom bibliografije te objavljenih izvora pristupio istra\u017eivanju kompleksnih doga\u0111aja koji su se odvijali od 1915. do 1918. godine na studiozan na\u010din koji je razumljiv stru\u010dnjacima, prvenstveno povjesni\u010darima, ali je isto tako razumljiv i interesantan \u0161irokom krugu \u010ditatelja. <\/p>\n\n\n\n (iz pogovora) dr. sc. Marko Vuki\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110uro George Grlica<\/strong> ro\u0111en je u Bizovcu 1929. Knji\u017eni\u010dar po struci, studirao je na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Grazu, Indiani (Bloomington), Alberti i Londonu. Magistrirao je bibliotekarstvo na Sveu\u010dili\u0161tu Indiane (1963.) i povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Alberti, s temom The Problem of Croatia, 1914\u20131918. Stekao je preliminarne uvjete za svoj doktorat te radi na disertaciji pod naslovom “The Debates on the Future of Croatia in the Croatian Parliament, 1914\u20131918”.<\/p>\n\n\n\n Radio je kao profesionalni knji\u017eni\u010dar na Harvardskom sveu\u010dili\u0161tu (Widener [Central] Library), Cambridgeu (1963.\u20131966.), Knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti u Edmontonu (1966.\u20131973. i 1977.) i, od 1977. do 1994., na institutu Battelle-Europe, Centre de Recherche de Gen\u00e8ve u \u017denevi, gdje je kao ravnatelj knji\u017enice i arhiva oti\u0161ao u mirovinu 1994.<\/p>\n\n\n\n Objavio je oko 20 \u010dlanaka u periodicima Journal of Croatian Studies, The South Slav Journal, Hrvatska revija, Croatia Press i Studia Croatica. \u010clan je nekoliko stru\u010dnih i dru\u0161tvenih organizacija te je sudjelovao na vi\u0161e me\u0111unarodnih znanstvenih skupova.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n