{"id":39723,"date":"2024-02-21T15:11:54","date_gmt":"2024-02-21T15:11:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39723"},"modified":"2024-05-27T20:54:55","modified_gmt":"2024-05-27T20:54:55","slug":"duro-grlica-odesa-1917-iz-hrvatske-perspektive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39723","title":{"rendered":"\u0110uro Grlica, \u201eOdesa 1917. iz hrvatske perspektive\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Nakladnik: Matica hrvatska Bizovac<\/p>\n\n\n\n

02\/2024.<\/p>\n\n\n\n

140 str.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Znanstvena studija “Odesa 1917. iz hrvatske perspektive” djelo je \u0110ure (Georgea) Veljka Grlice<\/strong>, hrvatskog povjesni\u010dara koji je cijeli radni vijek proveo u emigraciji. U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama radio je kao asistent na Indiana University u Bloomingtonu, a od 1960-ih kao bibliotekar na Harvardu, potom u Kanadi u Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti, a od kraja 1970-ih u ameri\u010dkom istra\u017eiva\u010dkom institutu u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n

Djelo je prvi put objavljeno na hrvatskom jeziku u \u010dasopisu Danica tiskanom u Chicagu, a kako autor navodi u uvodnoj bilje\u0161ci, publicirano je u seriji u razdoblju od listopada 1984. do srpnja 1985. godine. Na engleskom jeziku djelo je publicirano 1997. godine u znanstvenom \u010dasopisu Journal of Croatian studies.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj i kvalitetu ove studije, poznate hrvatskim povjesni\u010darima, prepoznao je ogranak Matice hrvatske u Bizovcu<\/strong>, rodnom mjestu \u0110ure Grlice te njemu u \u010dast tiska ovo djelo prevedeno s engleskog jezika. U ovom izdanju isti\u010de se izuzetno kvalitetan prijevod te priklju\u010dene dokumentarne fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata, izvorno objavljene u zagreba\u010dkom Ilustrovanom listu. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iako je od prve objave u emigraciji pro\u0161lo gotovo 40 godina, studija “Odesa 1917. iz hrvatske perspektive” zna\u010dajan je historiografski rad. \u0110uro Grlica, koriste\u0107i kao okosnicu rada interpelaciju prava\u0161koga zastupnika dr. Aleksandra Horvata o stradavanjima, to\u010dnije mu\u010denjima i ubijanjima austrougarskih ratnih zarobljenika, Hrvata i Slovenaca, koji su u carskoj Rusiji tijekom Prvoga svjetskoga rata u velikom broju protivno svojoj volji predani Srpskom dobrovolja\u010dkom korpusu. Te mu\u010dne doga\u0111aje iz “Kanatnog zavoda” spominje i Miroslav Krle\u017ea.  Iako slu\u017ebeni podaci navode broj od 13 ubijenih, stvaran i to\u010dan broj stradalih vojnika te \u010dasnika u tim doga\u0111ajima danas nije poznat.<\/p>\n\n\n\n

Studija “Odesa 1917. godine iz hrvatske perspektive” predstavlja zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji prvenstveno o problematici hrvatskih zarobljenika iz razdoblja Prvoga svjetskog rata te u \u0161iroj slici politi\u010dku situaciju i promjene na podru\u010dju hrvatskih zemalja. Autor je pristupio temi iz vi\u0161e aspekata; povijesti diplomacije, hrvatske emigracije te hrvatske i europske politi\u010dke povijesti kroz koje tuma\u010di i problematiku rje\u0161avanja hrvatskog pitanja.<\/p>\n\n\n\n

\u0110uro Grlica je analizom i usporedbom bibliografije te objavljenih izvora pristupio istra\u017eivanju kompleksnih doga\u0111aja koji su se odvijali od 1915. do 1918. godine na studiozan na\u010din koji je razumljiv stru\u010dnjacima, prvenstveno povjesni\u010darima, ali je isto tako razumljiv i interesantan \u0161irokom krugu \u010ditatelja. <\/p>\n\n\n\n

(iz pogovora) dr. sc. Marko Vuki\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u0110uro George Grlica<\/strong> ro\u0111en je u Bizovcu 1929. Knji\u017eni\u010dar po struci, studirao je na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Grazu, Indiani (Bloomington), Alberti i Londonu. Magistrirao je bibliotekarstvo na Sveu\u010dili\u0161tu Indiane (1963.) i povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Alberti, s temom The Problem of Croatia, 1914\u20131918. Stekao je preliminarne uvjete za svoj doktorat te radi na disertaciji pod naslovom “The Debates on the Future of Croatia in the Croatian Parliament, 1914\u20131918”.<\/p>\n\n\n\n

Radio je kao profesionalni knji\u017eni\u010dar na Harvardskom sveu\u010dili\u0161tu (Widener [Central] Library), Cambridgeu (1963.\u20131966.), Knji\u017enici Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti u Edmontonu (1966.\u20131973. i 1977.) i, od 1977. do 1994., na institutu Battelle-Europe, Centre de Recherche de Gen\u00e8ve u \u017denevi, gdje je kao ravnatelj knji\u017enice i arhiva oti\u0161ao u mirovinu 1994.<\/p>\n\n\n\n

Objavio je oko 20 \u010dlanaka u periodicima Journal of Croatian Studies, The South Slav Journal, Hrvatska revija, Croatia Press i Studia Croatica. \u010clan je nekoliko stru\u010dnih i dru\u0161tvenih organizacija te je sudjelovao na vi\u0161e me\u0111unarodnih znanstvenih skupova.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/16627\/odesa-1917-iz-hrvatske-perspektive<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Odjeci:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/788\/tragicna-iskustva-hrvata-u-odesi-36431\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39724,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39723","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Odesa-scaled.jpg?fit=2560%2C1106&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":39723,"position":0},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":39723,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":39723,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":39723,"position":3},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":39723,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":39723,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39723","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39723"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41043,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39723\/revisions\/41043"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}