{"id":39644,"date":"2024-02-16T22:10:57","date_gmt":"2024-02-16T22:10:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39644"},"modified":"2024-02-16T22:10:57","modified_gmt":"2024-02-16T22:10:57","slug":"chris-hedges-rat-je-najvece-zlo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39644","title":{"rendered":"Chris Hedges, \u201eRat je najve\u0107e zlo\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>S engleskoga prevela: Karmela Cindri\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Kad pi\u0161e protiv rata, Chris Hedges zna o \u010demu pi\u0161e jer je bio na licu mjesta, na prvim linijama fronta, i jer je razgovarao s mnogim pre\u017eivjelima, mu\u0161karcima i \u017eenama, te\u0161ko osaka\u0107enima fizi\u010dki i psihi\u010dki. Nemilosrdno, argumentima koje je te\u0161ko osporiti, li\u0161ava \u010ditatelja bilo kakve romanti\u010darske predod\u017ebe o tome \u0161to rat u svojoj su\u0161tini uistinu jest: odvratna klaonica u kojoj se ljudska bi\u0107a me\u0111usobno ubijaju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eChris Hedges sastavio je vrsnu kompilaciju reporterskih uvida i analiza. Dokazao se kao nezamjenjiv izvor spoznaja, i kroz svoju iznimnu karijeru hrabrog novinara, i u svojim pronicavim komentarima svjetskih doga\u0111aja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0NOAM CHOMSKY<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Proveo sam dosta vremena s masovnim ubojicama, gospodarima rata i vo\u0111ama \u201eodreda smrti\u201c. Neki su psihopati koji u\u017eivaju u sadisti\u010dkim postupcima, mu\u010denjima i ubojstvima. Ali drugi, mo\u017eda i ve\u0107ina, ubijanje smatraju poslom, profesijom, ne\u010dim dobrim za karijeru i status. U\u017eivaju igrati se Boga. U\u017eivaju u hipermaskulinom svijetu nasilja u kojem su plja\u010dka, kra\u0111a i silovanja bonus na pla\u0107u. Ponosno usavr\u0161avaju tehnike ubijanja kako bi oduzeli \u0161to vi\u0161e \u017eivota, uglavnom potpuno neosjetljivi na u\u017eas i okrutnosti koje nanose. A kada ne ubijaju, ponekad znaju biti zavodljivo \u0161armantni i velikodu\u0161ni. Neki su solidni o\u010devi i romanti\u010dni supruzi i ljubavnici. Neki obo\u017eavaju svoje ku\u0107ne ljubimce.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to me najvi\u0161e uznemiruje nije demonizirana, jednostavna karikatura masovnog ubojice. Najvi\u0161e me uznemiruje ljudsko bi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Chris Hedges (1956.) izvje\u0161tavao je dvadeset godina iz ratova na Bliskom istoku, u Africi i na Balkanu, od toga petnaest godina za New York Times, za \u0161to je ovjen\u010dan Pulitzerovom nagradom. Napisao je petnaest knjiga uklju\u010duju\u0107i War is a Force that Gives Us Meaning, What Every Person Should Know About War i, najnovije, Our Class: Trauma and Transformation in an American Prison. Na hrvatski jezik prevedena je njegova knjiga Carstvo opsjena \u2013 kraj pismenosti i trijumf spektakla.\u00a0Dijelovi ove knjige preuzeti su iz njegovih tekstova o ratu, prvenstveno s Thruthdiga i ScheerPosta, koje je napisao tijekom posljednja dva desetlje\u0107a, kao i iz brojnih razgovora i predavanja. Svakog ponedjeljka pi\u0161e kolumnu za ScheerPost i vodi emisiju The Chris Hedges Report na televiziji The Real News. Magistrirao je teologiju na Harvardu i predavao na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia University, Sveu\u010dili\u0161tu New York, Sveu\u010dili\u0161tu Princeton i Sveu\u010dili\u0161tu Toronto. Od 2010. predaje studentima koji poha\u0111aju dopisni studij Sveu\u010dili\u0161ta Rutgers u zatvorskom sustavu dr\u017eave New Jersey. Mo\u017eete ga potra\u017eiti na chrishedges.substack.com.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=473&amp;tag=Rat%20je%20najve%C4%87e%20zlo&amp;type=4\">http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=473&amp;tag=Rat%20je%20najve%C4%87e%20zlo&amp;type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39645,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39644","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/hedges_rat-je-najvece-zlo.png?fit=546%2C648&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":39644,"position":0},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":39644,"position":1},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55080,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080","url_meta":{"origin":39644,"position":2},"title":"Stig Dagerman, &#8220;Njema\u010dka jesen&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac Stig Dagerman odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 Njema\u010dka jesen \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":39644,"position":3},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54406","url_meta":{"origin":39644,"position":4},"title":"NOVOSTI: Razgovor s Mojcom Pi\u0161kor o zvuku i glazbi u logoru Jasenovac","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kulturne Novosti 28\/6\/2026. Pi\u0161e: Branimira Lazarin Mojca Pi\u0161kor: Glazba i zvuk neodvojivi su od dehumanizacije Etnomuzikologinja Mojca Pi\u0161kor sa zagreba\u010dkog Instituta za etnologiju i folkloristiku otvorila je novu perspektivu u doma\u0107oj historiografiji. Nedavno je u mati\u010dnoj instituciji predstavila svoje dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje pod naslovom \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Novosti-Piskor.png?fit=1200%2C561&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":39644,"position":5},"title":"Ante Tomi\u0107, &#8220;Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39644","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39644"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39644\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39646,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39644\/revisions\/39646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}