{"id":39620,"date":"2024-02-14T22:13:25","date_gmt":"2024-02-14T22:13:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39620"},"modified":"2024-02-14T22:13:25","modified_gmt":"2024-02-14T22:13:25","slug":"boris-havel-arapsko-izraelski-sukob-religija-politika-i-povijest-svete-zemlje-drugo-izdanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39620","title":{"rendered":"Boris Havel, \u201eArapsko-izraelski sukob. Religija, politika i povijest Svete zemlje\u201c (drugo izdanje)"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga Borisa Havela \u201eArapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje\u201c predstavlja interdisciplinarnu studiju u kojoj su s aspekta politologije, povijesti i teologije obra\u0111eni pozadina, razvoj i trenuta\u010dne politi\u010dke prilike na dijelu Bliskog istoka koji \u017didovi, kr\u0161\u0107ani i muslimani nazivaju Svetom zemljom.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovome djelu po prvi put na hrvatskom jeziku arapsko-izraelski sukob prikazuje se onako kako ga vide sami akteri. U njihovoj percepciji povijest i teologija igraju presudnu ulogu. Autor zato opse\u017eno prenosi povijest \u017eidovskog naroda, od Abrahama, preko starozavjetnih proroka i kraljeva, prilika iz vremena Drugoga hrama, nastanka kr\u0161\u0107anstva, \u017eidovskih ustanaka protiv Rimljana i izgona iz zemlje do povratka na Cion i uspostave Dr\u017eave Izraela.<\/p>\n\n\n\n<p>Potom na temelju primarnih izvora opisuje nastanak islama, prva desetlje\u0107a njegova \u0161irenja tijekom kojih je kanonizirano muslimansko vi\u0111enje \u017didova i kr\u0161\u0107ana te muslimansko-\u017eidovske odnose kasnijih razdoblja, do pojave cionizma i dalje. Bez izbjegavanja konfliktnih i kontroverznih tema, Havel \u010ditljivim stilom i zanimljivim opisima povezuje povijesno sje\u0107anje, teolo\u0161ke percepcije i politi\u010dke programe aktera bliskoisto\u010dnih previranja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 639<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Boris Havel (Sarajevo, 1966.), hrvatski politolog, povjesni\u010dar i prevoditelj, stru\u010dnjak za Bliski Istok. Podrijetlom iz BiH sin je Ane Havel jednog od utemeljitelja HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ujak mu je Tomislav Vidovi\u0107 hrvatski disident i politi\u010dki zatvorenik iz Sarajeva. Havel je docent na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, a do 2016. bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Sudski je tuma\u010d za engleski, hebrejski i \u0161vedski jezik.<\/p>\n\n\n\n<p>Doktorirao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2012. na temi Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba. Na Hebrejskom sveu\u010dili\u0161tu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a na sveu\u010dili\u0161tu Livets Ord koje je podru\u017enica ameri\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta Oral Roberts University u Uppsali diplomirao je me\u0111unarodne odnose i povijest. Studirao je i na Uppsala sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavio je vi\u0161e znanstvenih i stru\u010dnih \u010dlanaka vezanih uz Bliski istok, kao i tri autorske knjige:<\/p>\n\n\n\n<p>Bosnisk-svensk, svensk-bosnisk ordbok (Bo\u0161nja\u010dko-\u0161vedski, \u0161vedsko-bo\u0161nja\u010dki rje\u010dnik), Stockholm: Sveriges Utbildningsradio AB, 1995.<\/p>\n\n\n\n<p>Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.<\/p>\n\n\n\n<p>Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Dr\u017eave, Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2015.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/boris-havel\/24071-arapsko-izraelski-sukob.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/boris-havel\/24071-arapsko-izraelski-sukob.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39621,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/arapsko-izraelski-sukob.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":39620,"position":0},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":39620,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":39620,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":39620,"position":3},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53227","url_meta":{"origin":39620,"position":4},"title":"Gostuju\u0107a predavanja Paula A. Rahea u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Profesor Paul A. Rahe s Hillsdale Collegea u Michiganu (Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave) odr\u017eao je sredinom svibnja 2026. na Hrvatskom institutu za povijest predavanje \"The American Revolution: Historiographical Approaches, Contemporary Directions, and Research Methodologies\", na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje \u201cPost 1945 Reinterpretations of History; Cold War vs. Contemporary US Training\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":39620,"position":5},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39622,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620\/revisions\/39622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}