{"id":39620,"date":"2024-02-14T22:13:25","date_gmt":"2024-02-14T22:13:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39620"},"modified":"2024-02-14T22:13:25","modified_gmt":"2024-02-14T22:13:25","slug":"boris-havel-arapsko-izraelski-sukob-religija-politika-i-povijest-svete-zemlje-drugo-izdanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39620","title":{"rendered":"Boris Havel, \u201eArapsko-izraelski sukob. Religija, politika i povijest Svete zemlje\u201c (drugo izdanje)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga Borisa Havela \u201eArapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje\u201c predstavlja interdisciplinarnu studiju u kojoj su s aspekta politologije, povijesti i teologije obra\u0111eni pozadina, razvoj i trenuta\u010dne politi\u010dke prilike na dijelu Bliskog istoka koji \u017didovi, kr\u0161\u0107ani i muslimani nazivaju Svetom zemljom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovome djelu po prvi put na hrvatskom jeziku arapsko-izraelski sukob prikazuje se onako kako ga vide sami akteri. U njihovoj percepciji povijest i teologija igraju presudnu ulogu. Autor zato opse\u017eno prenosi povijest \u017eidovskog naroda, od Abrahama, preko starozavjetnih proroka i kraljeva, prilika iz vremena Drugoga hrama, nastanka kr\u0161\u0107anstva, \u017eidovskih ustanaka protiv Rimljana i izgona iz zemlje do povratka na Cion i uspostave Dr\u017eave Izraela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potom na temelju primarnih izvora opisuje nastanak islama, prva desetlje\u0107a njegova \u0161irenja tijekom kojih je kanonizirano muslimansko vi\u0111enje \u017didova i kr\u0161\u0107ana te muslimansko-\u017eidovske odnose kasnijih razdoblja, do pojave cionizma i dalje. Bez izbjegavanja konfliktnih i kontroverznih tema, Havel \u010ditljivim stilom i zanimljivim opisima povezuje povijesno sje\u0107anje, teolo\u0161ke percepcije i politi\u010dke programe aktera bliskoisto\u010dnih previranja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 639<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Boris Havel (Sarajevo, 1966.), hrvatski politolog, povjesni\u010dar i prevoditelj, stru\u010dnjak za Bliski Istok. Podrijetlom iz BiH sin je Ane Havel jednog od utemeljitelja HDZ-a Bosne i Hercegovine. Ujak mu je Tomislav Vidovi\u0107 hrvatski disident i politi\u010dki zatvorenik iz Sarajeva. Havel je docent na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, a do 2016. bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Sudski je tuma\u010d za engleski, hebrejski i \u0161vedski jezik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Doktorirao je na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2012. na temi Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba. Na Hebrejskom sveu\u010dili\u0161tu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a na sveu\u010dili\u0161tu Livets Ord koje je podru\u017enica ameri\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta Oral Roberts University u Uppsali diplomirao je me\u0111unarodne odnose i povijest. Studirao je i na Uppsala sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavio je vi\u0161e znanstvenih i stru\u010dnih \u010dlanaka vezanih uz Bliski istok, kao i tri autorske knjige:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosnisk-svensk, svensk-bosnisk ordbok (Bo\u0161nja\u010dko-\u0161vedski, \u0161vedsko-bo\u0161nja\u010dki rje\u010dnik), Stockholm: Sveriges Utbildningsradio AB, 1995.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Zagreb: Naklada Ljevak, 2013.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Dr\u017eave, Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2015.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/boris-havel\/24071-arapsko-izraelski-sukob.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/boris-havel\/24071-arapsko-izraelski-sukob.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39621,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/arapsko-izraelski-sukob.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":39620,"position":0},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55389,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55389","url_meta":{"origin":39620,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Petra Seletkovi\u0107a: \u201ePodru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije od Moha\u010dke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Javno predavanje, organizirano u sklopu obilje\u017eavanja 30 godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, odr\u017eat \u0107e se u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod 25. rujna 2026. (petak) u 11:00 sati. Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine, podru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije \u2013 odnosno ve\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":39620,"position":2},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":39620,"position":3},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":39620,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723","url_meta":{"origin":39620,"position":5},"title":"Predavanje Damira Agi\u010di\u0107a \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odjeljenje humanisti\u010dkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suorganizaciji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju organizira javno predavanje prof. dr. Damira Agi\u010di\u0107a pod naslovom \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c. U lipnju 1986. u Zagrebu su se sastali istaknuti povjesni\u010dari iz svih dijelova zemlje kako bi na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39622,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39620\/revisions\/39622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}