Na portalu Arhivanalitika.hr objavljen je 7. velja\u010de 2024. tekst povjesni\u010dara Stipe Kljai\u0107a \u201eZa\u0161to je hrvatsko dru\u0161tvo ekonomski lijevo\u201c, koji mo\u017eemo gledati i kao uklju\u010divanje povjesni\u010dara u veliku polemiku o \u201eegalitarnom sindromu\u201c \u0161to su ju proteklih godina vodili sociolozi i o kojoj smo vi\u0161ekratno obavje\u0161tavali na portalu Historiografija.hr.<\/p>\n\n\n\n
Stipe Kljai\u0107<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je hrvatsko dru\u0161tvo ekonomski lijevo<\/strong><\/p>\n\n\n\n Arhivanalitika.hr<\/p>\n\n\n\n Objavljeno 07\/02\/2024<\/p>\n\n\n\n Poticaj za pisanje ove naslovne teme dao mi je intervju urednika ovog portala kojeg je vodio sa sociologom Ivanom Buri\u0107om 7. studenog 2023. godine. Posebno se izdvaja jedna od Buri\u0107evih zaklju\u010dnih napomena: \u201e\u2026ve\u0107ina istra\u017eivanja ukazuje kako je prema ekonomskim stavovima hrvatsko dru\u0161tvo mnogo bli\u017ee lijevim pozicijama, dok protr\u017ei\u0161ne stavove, u osjetnoj mjeri, zastupa manjina. Prema tome, ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana, bez obzira jesu li po drugim kriterijima pozicionirani vi\u0161e lijevo ili desno, (post)moderno ili tradicionalno, u znatno ve\u0107oj mjeri pristaje uz ekonomske vrijednosti dr\u017eavnog paternalizma-protekcionizma pa se onda name\u0107e i pitanje je li uop\u0107e mogu\u0107a u\u010dinkovitija politi\u010dka promocija drugog vrijednosnog tipa<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n Na ovom portalu se dodirivao pred nekoliko godina sli\u010dnih pitanja i Vuk Vukovi\u0107. U raspravi o prenagla\u0161enom egalitaristi\u010dkom mentalitetu hrvatskog dru\u0161tva obja\u0161njavao je to korelacijom s dru\u0161tveno dominantnima lijevim ekonomskim pogledima. Sociolozi su tako\u0111er vodili u proteklom desetlje\u0107u jednu \u0161iru raspravu o duboko usa\u0111enom egalitarizmu u hrvatskom dru\u0161tvu referiraju\u0107i se na opus sociologa Josipa \u017dupanova (Dolenec, \u0160irini\u0107, \u0160tulhofer, Buri\u0107).<\/p>\n\n\n\n Premda smo se mi odlu\u010dili na privatno vlasni\u0161tvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na \u010distu s tim kategorijama. Dana\u0161nje protivljenje kapitalizmu, poduzetni\u0161tvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uop\u0107e privatnom vlasni\u0161tvu i dru\u0161tvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slu\u010dajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Mnogi su sociolozi, ekonomisti, povjesni\u010dari, pravnici u hrvatskoj modernoj pro\u0161losti poku\u0161ali odgonetnuti razloge zaostajanja hrvatskog naroda na periferiji europske ekonomske modernizacije.<\/p>\n\n\n\n Mene je sve ovo nagnalo da poku\u0161am iznijeti neke odgovore za\u0161to recentna sociolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazuju gornje rezultate. Posebno upada u o\u010di i Buri\u0107eva impresija da je lijeva ekonomska misao toliko ukorijenjena da prakti\u010dki ne ostavlja prostora promjeni paradigme; hrvatsko dru\u0161tvo ne mo\u017ee iza\u0107i iz determinizma lijevog ekonomskog gledanja, tako se barem doimaju Buri\u0107evi zaklju\u010dci. Odgovor na ovo komplicirano pitanje nipo\u0161to nije jednostavan, ali poku\u0161at \u0107u dati neke sugestije za\u0161to hrvatsko dru\u0161tvo zauzima takve ekonomske stavove uzimaju\u0107i pone\u0161to druga\u010diji pristup od Buri\u0107eva sociolo\u0161kog pristupa.<\/p>\n\n\n\n Cijeli \u010dlanak dostupan je na sljede\u0107oj poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n