{"id":39534,"date":"2024-02-06T22:17:04","date_gmt":"2024-02-06T22:17:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39534"},"modified":"2024-02-06T22:17:04","modified_gmt":"2024-02-06T22:17:04","slug":"abdulrazak-gurnah-raj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39534","title":{"rendered":"Abdulrazak Gurnah, \u201eRaj\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Mo\u0107no ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za knji\u017eevnost istodobno je kronika odrastanja afri\u010dkog dje\u010daka, tragi\u010dna ljubavna pri\u010da i pri\u010da o surovoj europskoj kolonizaciji isto\u010dne Afrike.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to ga je otac zalo\u017eio za otplatu duga, dvanaestogodi\u0161nji Yusuf izba\u010den je iz svog jednostavnog seoskog \u017eivota u slo\u017eenost pretkolonijalne urbane isto\u010dne Afrike.<\/p>\n\n\n\n<p>Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati za\u0161to ide sa stricem Azizom ili za\u0161to je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vra\u0107a. Putem ga \u010dekaju univerzalna isku\u0161enja adolescencije, ali i sna\u017ena dru\u0161tvena previranja, zajednice u ratu, trgova\u010dke ekspedicije koje polaze po zlu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Raj<\/em> je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, pri\u010da o odrastanju dje\u010daka u afri\u010dkom dru\u0161tvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Raj<em> je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje \u017eivopisan fizi\u010dki svijet, a istodobno ga nadilazi i pose\u017ee u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastra\u0161uju\u0107i, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan.<\/em><strong> <\/strong><strong>Barry Unsworth<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Gurnah svoj svijet priziva poeti\u010dnom prozom koja je \u010dista i lucidna \u2013 mali raj sam po sebi\u2026 Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni.<\/em><strong> <\/strong><strong>The Guardian<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Evokativan portret Afrike na rubu promjene\u2026 Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dje\u010daka, tako i za cijeli kontinent.<\/em><strong> <\/strong><strong>The New York Times Book Review<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Zamr\u0161ene pustolovine s putovanja, dru\u0161tveni dokumentarac, politi\u010dka optu\u017enica i ljubavna pri\u010da osu\u0111ena na propast\u2026 <\/em>Raj <em>pr\u0161ti neo\u010dekivanim. U njemu nam se zadivljuju\u0107e vra\u0107a uni\u0161teni svijet. <\/em><strong>The Sunday Times<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Gurnah majstorski isprepli\u0107e Yusufovu pri\u010du s ve\u0107im povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to rasko\u0161nim, zavodljivim jezikom koji u\u017eiva u vlastitoj mo\u0107i pripovijedanja.<\/em><strong> The Los Angeles Times<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Abdulrazak&nbsp;Gurnah<\/strong> britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en je 1948. na Zanzibaru, u dana\u0161njoj Tanzaniji. Nakon politi\u010dkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, oti\u0161ao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjo\u0161kolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafri\u010dke proze na Sveu\u010dili\u0161tu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah pi\u0161e na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji <em>Naknadni \u017eivoti<\/em> (2020.). Romanom <em>Raj <\/em>(1994.) u\u0161ao je u finale nagrada <em>Booker,<\/em> <em>Whitbread<\/em> i <em>Writers\u2019 Guild<\/em>. Osim romana, pi\u0161e kratke pri\u010de, eseje i knji\u017eevnu kritiku te u knji\u017eevnom \u010dasopisu <em>Wasafiri <\/em>sura\u0111uje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je \u010dlanom <em>Royal Society of Literature<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Profil<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 224<\/p>\n\n\n\n<p>Godina objavljivanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevodi: Mihaela Velina<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"u9jdTLkLLq\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/raj-3\/\">Raj<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Raj&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/raj-3\/embed\/#?secret=IpELkkz6lC#?secret=u9jdTLkLLq\" data-secret=\"u9jdTLkLLq\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39535,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-39534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Raj.jpg?fit=1351%2C1688&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":39534,"position":0},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":39534,"position":1},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":39534,"position":2},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":39534,"position":3},"title":"Slavko Janevski, &#8220;Deponij&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":39534,"position":4},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":39534,"position":5},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39534"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39536,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534\/revisions\/39536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}