{"id":39534,"date":"2024-02-06T22:17:04","date_gmt":"2024-02-06T22:17:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39534"},"modified":"2024-02-06T22:17:04","modified_gmt":"2024-02-06T22:17:04","slug":"abdulrazak-gurnah-raj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39534","title":{"rendered":"Abdulrazak Gurnah, \u201eRaj\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Mo\u0107no ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za knji\u017eevnost istodobno je kronika odrastanja afri\u010dkog dje\u010daka, tragi\u010dna ljubavna pri\u010da i pri\u010da o surovoj europskoj kolonizaciji isto\u010dne Afrike.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to ga je otac zalo\u017eio za otplatu duga, dvanaestogodi\u0161nji Yusuf izba\u010den je iz svog jednostavnog seoskog \u017eivota u slo\u017eenost pretkolonijalne urbane isto\u010dne Afrike.<\/p>\n\n\n\n<p>Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati za\u0161to ide sa stricem Azizom ili za\u0161to je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vra\u0107a. Putem ga \u010dekaju univerzalna isku\u0161enja adolescencije, ali i sna\u017ena dru\u0161tvena previranja, zajednice u ratu, trgova\u010dke ekspedicije koje polaze po zlu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Raj<\/em> je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, pri\u010da o odrastanju dje\u010daka u afri\u010dkom dru\u0161tvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Raj<em> je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje \u017eivopisan fizi\u010dki svijet, a istodobno ga nadilazi i pose\u017ee u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastra\u0161uju\u0107i, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan.<\/em><strong> <\/strong><strong>Barry Unsworth<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Gurnah svoj svijet priziva poeti\u010dnom prozom koja je \u010dista i lucidna \u2013 mali raj sam po sebi\u2026 Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni.<\/em><strong> <\/strong><strong>The Guardian<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Evokativan portret Afrike na rubu promjene\u2026 Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dje\u010daka, tako i za cijeli kontinent.<\/em><strong> <\/strong><strong>The New York Times Book Review<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Zamr\u0161ene pustolovine s putovanja, dru\u0161tveni dokumentarac, politi\u010dka optu\u017enica i ljubavna pri\u010da osu\u0111ena na propast\u2026 <\/em>Raj <em>pr\u0161ti neo\u010dekivanim. U njemu nam se zadivljuju\u0107e vra\u0107a uni\u0161teni svijet. <\/em><strong>The Sunday Times<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Gurnah majstorski isprepli\u0107e Yusufovu pri\u010du s ve\u0107im povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to rasko\u0161nim, zavodljivim jezikom koji u\u017eiva u vlastitoj mo\u0107i pripovijedanja.<\/em><strong> The Los Angeles Times<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Abdulrazak&nbsp;Gurnah<\/strong> britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en je 1948. na Zanzibaru, u dana\u0161njoj Tanzaniji. Nakon politi\u010dkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, oti\u0161ao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjo\u0161kolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafri\u010dke proze na Sveu\u010dili\u0161tu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah pi\u0161e na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n<p>Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji <em>Naknadni \u017eivoti<\/em> (2020.). Romanom <em>Raj <\/em>(1994.) u\u0161ao je u finale nagrada <em>Booker,<\/em> <em>Whitbread<\/em> i <em>Writers\u2019 Guild<\/em>. Osim romana, pi\u0161e kratke pri\u010de, eseje i knji\u017eevnu kritiku te u knji\u017eevnom \u010dasopisu <em>Wasafiri <\/em>sura\u0111uje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je \u010dlanom <em>Royal Society of Literature<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Profil<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 224<\/p>\n\n\n\n<p>Godina objavljivanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevodi: Mihaela Velina<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"u9jdTLkLLq\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/raj-3\/\">Raj<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Raj&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/raj-3\/embed\/#?secret=IpELkkz6lC#?secret=u9jdTLkLLq\" data-secret=\"u9jdTLkLLq\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39535,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-39534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Raj.jpg?fit=1351%2C1688&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":39534,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":39534,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":39534,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":39534,"position":3},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":39534,"position":4},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":39534,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39534"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39536,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39534\/revisions\/39536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}