{"id":39530,"date":"2024-02-06T21:58:19","date_gmt":"2024-02-06T21:58:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39530"},"modified":"2024-02-06T21:58:19","modified_gmt":"2024-02-06T21:58:19","slug":"milan-ristovic-putovanje-karla-bluma-kroz-balkan-1942-1943-prilog-za-istoriju-porajmosa-karl-blums-journey-through-the-balkans-1942-1943-a-contribution-to-the-h","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39530","title":{"rendered":"Milan Ristovi\u0107, \u201ePutovanje Karla Bluma kroz Balkan 1942\u20131943. Prilog za istoriju Porajmosa \/ Karl Blum\u2019s Journey through the Balkans, 1942\u20131943: A Contribution to the History of Pharrajmos\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Istori\u010dar dr Milan Ristovi\u0107 je rade\u0107i \u201cistoriju slu\u010daja\u201d i tragaju\u0107i po nema\u010dkim i na\u0161im arhivama uradio rekonstrukciju stradanja 34 Roma na Balkanu u njihovoj neverovatnoj odiseji koja se na kraju zavr\u0161ava tragedijom. Traganje za slobodom usred ratnog vihora je osnova ove neobi\u010dne pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n<p>Karl Blum, nema\u010dki Ciganin sa porodicom i prijateljima odlu\u010duje da krenu kao artisti na Balkan usred Drugog svetskog rata 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Njihovo putovanje od Nema\u010dke do Turske, preko Slovenije, Hrvatske u ratnim godinama 1942. i 1943. bilo je neuobi\u010dajen i rizi\u010dan poduhvat, prekinut hap\u0161enjem u Skoplju, prebacivanjem u Ni\u0161, zatim u Beograd, u logor Dedinje (Banjica). Odatle, i transporta do kona\u010dnog odredi\u0161ta, Au\u0161vica, bili su predmet istrage, prepiske raznih segmenata nema\u010dkog okupacionog sistema na Balkanu, Srbiji, ali i onih u Berlinu. Birokratsko-policijska ma\u0161inerija nacisti\u010dke dr\u017eave poku\u0161avala je da utvrdi ne samo njihov pravi identitet, ve\u0107 i na\u010dine i puteve i kako su zaobilazili prepreke i prekr\u0161ili stroge zabrane, da bi, bez odgovaraju\u0107ih dokumenata, krenuli preko nema\u010dke granice, usput uspevaju\u0107i da dobiju nema\u010dka dokumenta (paso\u0161e) u konzulatima u Italiji, Rumuniji \u2013 koja su im \u201edizala grani\u010dne rampe\u201d na Balkanu. Mo\u017ee se samo pretpostaviti, da su \u010dak i njihovi priru\u010dni papiri \u2013 razne propusnice koje su u isle\u0111ivanju pominjali \u2013 na granicama nema\u010dkih balkanskih vazala, svojim pe\u010datima i jezikom, imali gotovo magi\u010dnu mo\u0107 za grani\u010dnu policiju i carinike koji se nisu, uprkos sumnjivoj slici koju je karavan artista u ratnom vremenu ostavljao, usu\u0111ivali da sumnjaju u validnost bilo kojeg nema\u010dkog dokumenta.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Karla Bluma i \u010dlanove njegove porodi\u010dne trupe, ro\u0111ake, sinove, snahe, unuke, ulazak na logorsku kapiju Au\u0161vica u leto 1943. bilo je zatvaranje kruga ratnog putovanja po Balkanu, ali i po\u010detak njihove nove odiseje po sistemu nacisti\u010dkih logora smrti. Sa\u010duvana, dostupna dokumentacija omogu\u0107ila je barem delimi\u010dno pra\u0107enje njihovog daljeg kretanja po ovom \u201eparalelnom svetu\u201d patnje i umiranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa njima u Au\u0161vic odlaze vozom iz Beograda njihova troja cirkuskih kola i sve njihove li\u010dne stvari, kao i novac koji su zaradili na ovom putovanju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Milan Ristovi\u0107<\/strong> redovni je profesor Op\u0161te savremene istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Osnovne oblasti istra\u017eivanja: istorija Jugoisto\u010dne Evrope u 20. veku, dru\u0161tvena istorija Srbije, istorija Holokausta u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavni je urednik Godi\u0161njaka za dru\u0161tvenu istoriju i predsednik Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju. Pored drugih naslova, objavio je monografije: Nema\u010dki \u2019novi poredak\u2019 i Jugoisto\u010dna Evropa 1940\/41\u20131944\/45. Planovi o budu\u0107nosti i praksa (1991); U potrazi za uto\u010di\u0161tem. Jugoslovenski Jevreji u bekstvu od holokausta 1941\u20131945. (1998); A Long Journey Home. Greek Refugee Children in Yugoslavia (1948\u20131960) (2000); Istorija privatnog \u017eivota u Srbiji (sa M. Popovi\u0107em i M. Timotijevi\u0107em) (2012); Schwarze Peter und die R\u00e4uber vom Balkan. Themen \u00fcber den Balkan und Serbien in deutschen satirischen Zeitschriften 1903\u20131918. (2013); Mussolini ante portas. Italijanski fa\u0161izam i jugoslovensko susedstvo (1919\u20131925) (2021).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/cigoja.rs\/prodavnica\/istorija\/putovanje-karla-bluma-kroz-balkan-1942-1943-prilog-za-istoriju-porajmosa\/\">https:\/\/cigoja.rs\/prodavnica\/istorija\/putovanje-karla-bluma-kroz-balkan-1942-1943-prilog-za-istoriju-porajmosa\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39531,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39530","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Putovanje-Karla-Bluma.png?fit=768%2C1217&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":39530,"position":0},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":39530,"position":1},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":39530,"position":2},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":39530,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":39530,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":39530,"position":5},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39530"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39532,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39530\/revisions\/39532"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}