{"id":39444,"date":"2024-01-31T21:40:45","date_gmt":"2024-01-31T21:40:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39444"},"modified":"2024-02-01T07:28:37","modified_gmt":"2024-02-01T07:28:37","slug":"sergej-filipovic-misljenje-azoo-a-nije-smjelo-dovesti-do-povlacenja-zabrane-udzbenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39444","title":{"rendered":"Sergej Filipovi\u0107: Mi\u0161ljenje AZOO-a nije smjelo dovesti do povla\u010denja\/zabrane ud\u017ebenika"},"content":{"rendered":"\n

Polemika koja se nastavlja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> povu\u010den\/zabranjen, na portalu Historiografija.hr rasplamsala se rasprava o tom potezu. Namjerno koristim oba izraza, i povu\u010den i zabranjen. Naime, kolega Branko Kasalo je u svom (ina\u010de korektnom) prilogu polemici (iako se s ve\u0107inom njegovih zaklju\u010daka ne sla\u017eem) naveo kako ud\u017ebenik nije zabranjen, ve\u0107 samo nije odobreni materijal za rad u nastavi. U redu, ud\u017ebenik mo\u017eda de iure<\/em> nije zabranjen, ali de facto<\/em> jest jer je prakti\u010dki jedina funkcija \u0161kolskog ud\u017ebenika njegovo kori\u0161tenje u \u0161koli, za \u0161to navedeni ud\u017ebenik vi\u0161e nema dozvolu. Stoga smatram da je navedeni izraz \u201ezabranjen\u201c kori\u0161ten itekako opravdano.<\/p>\n\n\n\n

Uz ve\u0107 spomenutog kolegu Kasala, od mog prethodnog priloga polemici[1]<\/a>, i kolega Hamer\u0161ak, na \u010dija sam se prva dva priloga o\u010ditovao u svom drugom prilogu polemici, objavio je i tre\u0107i dio svog osvrta na ud\u017ebenik. Jo\u0161 jednom pozdravljam konstruktivnu raspravu, iako se oko nekih stvari ne sla\u017eemo, oko nekih se mo\u017eemo slo\u017eiti. U svezi primjedbi navedenih u ovome dijelu osvrta, uo\u010davam da se ve\u0107ina odnosi na odre\u0111ena pojednostavljenja. Na\u017ealost, izme\u0111u ostaloga, ista su nu\u017ena jer nam u\u010denici, zbog vi\u0161e razloga o kojima sad ne\u0107u, sve lo\u0161ije \u010ditaju. Upravo je i to jedan od onih didakti\u010dko-metodi\u010dkih aspekata koji se \u010desto zanemaruju, a u nastavi su izuzetno va\u017eni. Naime, ne mo\u017eemo istom razinom slo\u017eenosti pisati u historiografskim djelima i ud\u017ebenicima za srednjo\u0161kolce.  Primjerice, kori\u0161tenje izraza \u201ekonvencija\u201c koji predla\u017ee kolega Hamer\u0161ak za dogovor da se za po\u010detak suvremenog doba uzima 1918. godina potpuno je neprimjeren jeziku srednjo\u0161kolskog ud\u017ebenika i te\u0161ko bi ga itko tko je malo vi\u0161e upoznat s metodikom nastave povijesti mogao predlo\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

Vrijednim smatram i prilog kolege Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a koji je na osnovu svog osobnog iskustva potvrdio moj stav o korisnosti upotrebe govora predsjednika Tu\u0111mana o NDH kao izvora za bolje razumijevanje tada\u0161nje napete situacije.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 \u0107u jednom ponoviti ono \u0161to je meni posebno zasmetalo u ovoj pri\u010di oko povla\u010denja\/zabrane ud\u017ebenika. To nije upozoravanje na odre\u0111ene gre\u0161ke (koje je sasvim u redu jer gre\u0161ke treba ispraviti), ve\u0107 hajka na ud\u017ebenik kroz koju se sve one koji su na neki na\u010din sudjelovali u izradi i odobravanju ud\u017ebenika svrstava u nekakve \u201einteresne skupine” ili \u201ekartele” koji za cilj valjda imaju manipulaciju u\u010denicima radi ne znam kakvih skrivenih ciljeva. \u010citati i slu\u0161ati takve izjave za mene je bilo otkri\u0107e jer zaista nisam znao da sam \u010dlan ikakvih interesnih skupina ili kartela, kao ni da imam nekakvu skrivenu agendu. Navedena se kritika ne odnosi na osvrte kolege Hamer\u0161aka (iako je ponekad neku izjavu koristio izvan konteksta, primjerice moju da kao recenzent nisam stru\u010dan za recenziranje razdoblja NDH u kontekstu problematike Mile Budaka naveo je bez ovog dijela u kojem spominjem NDH pa se moglo shvatiti da sam kao recenzent op\u0107enito nestru\u010dan) ili osvrt kolege Kasala, ve\u0107 na onaj diskurs koji je na\u017ealost u javnosti puno \u010de\u0161\u0107i od zdrave polemike koja se promovira na portalu Historiografija.hr. Na takav na\u010din ne \u017eelim komunicirati, stoga se na takve priloge ne\u0107u ni osvrtati.<\/p>\n\n\n\n

Druga stvar koja mi smeta izdvajanje je samo ovog ud\u017ebenika kao jedinog s gre\u0161kama, dok zapravo prakti\u010dki svi ud\u017ebenici obiluju gre\u0161kama, \u0161to sam i potkrijepio jasnim primjerima u svom prvom prilogu polemici[2]<\/a>. Ipak, unato\u010d dokazima koje sam predstavio ostali ud\u017ebenici su ostali izvan rasprave, dok su autori, recenzenti i svi na neki na\u010din vezani uz ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> prikazani ili kao nesposobni ili kao ljudi skrivenih namjera. Re\u0107i da i drugi ud\u017ebenici obiluju gre\u0161kama nije opravdanje za gre\u0161ke u ud\u017ebeniku, ali jednak tretman svih ud\u017ebenika, kao i osoba vezanih uz te ud\u017ebenike bio bi korektan.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161ljenje AZOO-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

No, da se vratim na sredi\u0161nju to\u010dku ovog osvrta, nakon gotovo dva mjeseca od povla\u010denja\/zabrane ud\u017ebenika, pojavilo se i Stru\u010dno mi\u0161ljenje Agencije za odgoj i obrazovanje[3]<\/a> na osnovu kojeg je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs donio odluku o brisanju spomenutog ud\u017ebenika iz Kataloga odobrenih ud\u017ebenika. Mi\u0161ljenje potpisuje mr. sc. Marijana Marinovi\u0107, vi\u0161a savjetnica u AZOO-u. Navedeno mi\u0161ljenje obiluje prepisanim dijelovima teksta iz Kurikuluma \u010dime bi se trebalo dokazati da analizirani ud\u017ebenik navodno ne prati Kurikulum, no u tom se ne uspijeva jer se u sr\u017ei teksta ne nalaze gotovo nikakvi smisleni argumenti zbog kojih bi ud\u017ebenik trebao biti negativno ocijenjen. Umjesto toga Marinovi\u0107 iznosi niz svojih stavova kojima zadire u autonomiju autora, pokazuje nepoznavanje Kurikuluma, ispravlja to\u010dne podatke iz ud\u017ebenika svojim neto\u010dnim navodima te donosi zaklju\u010dak koji uop\u0107e nije na tragu onoga o \u010demu je u glavnom dijelu navedenog dokumenta pisala. Kako je Marinovi\u0107 navela mnogo toga, a neki su prigovori u potpunosti besmisleni (\u0161to se mo\u017ee vidjeti iz samog teksta Mi\u0161ljenja), u nastavku ne navodim apsolutno sve prigovore ud\u017ebeniku zbog kojih je dobio negativno mi\u0161ljenje, ali ih navodim veliku ve\u0107inu, prvo iz metodi\u010dke perspektive, a zatim i iz one faktografske. Radi lak\u0161eg snala\u017eenja, naslovio sam probleme na koje Marinovi\u0107 upozorava, zatim naveo njezine konkretne prigovore, a nakon toga i dao protuargumente i postavio potencijalna protupitanja. Na kraju se osvr\u0107em na zaklju\u010dak donesen u Mi\u0161ljenju.<\/p>\n\n\n\n

Metodi\u010dka pitanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvo se posve\u0107ujem prigovorima koji se ti\u010du metodi\u010dkog dijela ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n

1. Problem uvodnog poglavlja ud\u017ebenika<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eUvodnik ud\u017ebenika pod naslovom Izazovi prou\u010davanja suvremene povijesti<\/em> (str. 7-10) sadr\u017ei pet fotografija i jedan slikovni prikaz uz koje se nalaze komentari i pitanjima[4]<\/a> za u\u010denike te sredi\u0161nji tekst. U sredi\u0161njem tekstu autori obja\u0161njavaju s kojim izazovima se suo\u010davaju znanstvenici povjesni\u010dari i drugi (producenti filmova, novinari i pisci na internetu) pi\u0161u\u0107i svoja djela, tj. njihove perspektive i povijesne interpretacije. Obja\u0161njava se kako \u0107e se u\u010denici postavili[5]<\/a> pri pou\u010davanju pojedinih interpretacija (autori ih ovdje nazivaju i sekundarnim povijesnim izvorima), nagla\u0161ava se va\u017enost toga na koji na\u010din pojedini autori uklju\u010duju primarne povijesne izvore, tj. povijesna vrela u svoje istra\u017eivanje. Nadalje, govori se o svjedo\u010danstvima \u017eivih svjedoka doga\u0111aja i njihovoj pouzdanosti, te kako takvo povijesno vrelo uvrstiti u interpretaciju. Na kraju uvodnog dijela obja\u0161njava se \u0161to su osjetljive i kontroverzne teme.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Morao sam ovaj odlomak pro\u010ditati vi\u0161e puta kako bih poku\u0161ao shvatiti \u0161to je u njemu sporno. Smatra li gospo\u0111a Marinovi\u0107 da u\u010denici ne trebaju biti svjesni toga kako nastaju povijesna djela? Pritom Marinovi\u0107 izostavlja dio teksta ud\u017ebenika koji dodatno poja\u0161njava ono \u0161to autori u ud\u017ebeniku navode, a to je da se interpretacije povjesni\u010dara mogu razlikovati ovisno o razli\u010ditim \u010dimbenicima. Smatra li Marinovi\u0107 i da u\u010denike ne treba upozoriti da se povijesne izvore, kao i literaturu treba kriti\u010dki analizirati? I dalje mi nije jasno koji je konkretan problem u onome \u0161to su autori napisali. A koliko je bitno da se razumiju perspektiva, izvori i kriti\u010dko odno\u0161enje prema istima vidljivo je iz tekstova koji su nastali u odre\u0111enim medijima nakon \u0161to je ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4 <\/em>povu\u010den\/zabranjen.<\/p>\n\n\n\n

2. Problem kori\u0161tenja sekundarnih povijesnih izvora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKoncept rada s povijesnim izvorima ili vrelima<\/em>, o kojima se u slu\u017ebenom dokumentu govori[6]<\/a>, odnosi se na materijalne ili pisane ostatke iz pro\u0161losti koji sadr\u017ee podatke o \u017eivotu i djelovanju ljudi u minulim stolje\u0107ima i tisu\u0107lje\u0107ima tj. primarne povijesne izvore. U njima se nalaze tragovi sveukupne \u010dovjekove djelatnosti koji vode do saznanja o aktivnosti i me\u0111usobnim odnosima ljudi na razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota. Iz njih povijesna znanost crpi gra\u0111u za rekonstrukciju povijesnih doga\u0111aja, pa su povijesni izvori ili vrela osnovica i nezamjenjivo polazi\u0161te znanstvenih istra\u017eivanja\u2026\u201c. Nadalje, Marinovi\u0107 navodi:<\/p>\n\n\n\n

\u201eDaljnja analiza pojedinih poglavlja ud\u017ebenika pokazala je da autori u pojedinim temama u ud\u017ebeniku pristupaju uvo\u0111enju sekundarnih povijesnih izvora tj. interpretacija znanstvenika iako one kurikulumom nisu propisane\u2026.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107 ovdje jako lijepo obja\u0161njava \u0161to su to primarni povijesni izvori te \u010ditateljima sad sigurno izgleda da autori i recenzenti ud\u017ebenika nemaju pojma ni o \u010demu kad koriste te sekundarne izvore, a jo\u0161 se i ne dr\u017ee odrednica Kurikuluma. Ipak, istina je potpuno suprotna. Iako bi bilo o\u010dekivano da voditeljica Radne skupine koja je napravila Kurikulum za nastavni predmet Povijest<\/em> (2019.) zna \u0161to se u navedenome Kurikulumu nalazi, \u010dini se da ona to ne zna. Naime, Kurikulum ne razlikuje primarne i sekundarne povijesne izvore, ve\u0107 se kod tehni\u010dkog koncepta Rad s povijesnim izvorima<\/em> navodi sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKoraci u u\u010denju tog koncepta za u\u010denike podrazumijevaju kori\u0161tenje razli\u010ditih vrsta povijesnih izvora, razumijevanje zna\u010denja izvora u prou\u010davanju pro\u0161losti te oblikovanje odgovora koji uklju\u010duju podatke iz izvora. U\u010denici u\u010de analizirati i vrednovati izvore, postavljaju pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka te o autoru, njegovim gledi\u0161tima i namjerama\u2026\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, u Kurikulumu ne postoji podjela na primarne i sekundarne povijesne izvore, ve\u0107 se spominju samo povijesni izvori. S druge strane, itekako se spominje analiza i vrednovanje izvora, autori istih te njihova gledi\u0161ta i namjere,  a na \u0161to autori upozoravaju u uvodnom poglavlju ud\u017ebenika koje Marinovi\u0107 kritizira.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, tvrdnja Marinovi\u0107  da uvo\u0111enje sekundarnih izvora nije propisano Kurikulumom je to\u010dna, ali to\u010dna samo zato \u0161to Kurikulum, kao \u0161to sam ve\u0107 naveo, ne razlikuje primarne i sekundarne povijesne izvore. Isto tako to\u010dna bi bila tvrdnja da je Marinovi\u0107 navela da se ud\u017ebeniku uvode primarni izvori, a to Kurikulumom nije propisano. Drugim rije\u010dima, ud\u017ebenik je povu\u010den\/zabranjen jer se ne dr\u017ei Kurikuluma, a ni sam Kurikulum se ne dr\u017ei onoga \u0161to Marinovi\u0107 navodi da je u Kurikulumu.<\/p>\n\n\n\n

Uzmimo sad u obzir da je Marinovi\u0107 u pravu (a nije) i da se u Kurikulumu koncept Rad s povijesnim izvorima<\/em> zaista odnosi na primarne povijesne izvore (a ne odnosi se) i da je zbog toga Marinovi\u0107 pravilno zaklju\u010dila da ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> ne slijedi propisani Kurikulum te ga stoga treba zabraniti. \u0160to \u0107emo onda s ud\u017ebenikom Povijest 4<\/em>? U prethodnoj analizi, samo jednog poglavlja navedenog ud\u017ebenika, pokazao sam da se u istome prete\u017eito koriste upravo sekundarni povijesni izvori. Stoga imam pitanje za gospo\u0111u Marinovi\u0107, ho\u0107e li i za ovaj ud\u017ebenik napisati negativno mi\u0161ljenje? Naravno, moje je mi\u0161ljenje da je kori\u0161tenje sekundarnih povijesnih izvora sasvim legitimno, iako preferiram kori\u0161tenje primarnih povijesnih izvora.<\/p>\n\n\n\n

3. Problem kori\u0161tenja koncepta Povijesna perspektiva<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU slu\u017ebenom dokumentu se zatim obja\u0161njava koncept povijesne perspektive<\/em>. Poput povjesni\u010dara i u\u010denici moraju promatrati ljude u pro\u0161losti i njihovo djelovanje u kontekstu razdoblja u kojem su \u017eivjeli, a ne im pridavati vrijednosti i vjerovanja dana\u0161njice. Dakle, povijesna perspektiva o kojoj se govori u slu\u017ebenom dokumentu, odnosi se na ljude u pro\u0161losti, sudionike doga\u0111aja o kojem se govori, na identifikaciju njihovih vrijednosti, vjerovanja i prakse, a ne na perspektivu povjesni\u010dara i drugih koji pi\u0161u povijesna djela. Kurikulum ne govori o tome da treba prou\u010davati kako perspektiva autora utje\u010de na njegovu interpretaciju tj. historiografsko djelo ili dokumentarni film i sl.\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da u ovom dijelu svog mi\u0161ljenja Marinovi\u0107 opet kritizira uvodno poglavlje ud\u017ebenika. I opet, kao i kod primarnih povijesnih izvora, ni\u0161ta u napisanome u svezi koncepta povijesne perspektive nije sporno. Ili? Marinovi\u0107 prigodno izostavlja dio odlomka iz Kurikuluma, a koji se upravo ti\u010de koncepta Povijesna perspektiva<\/em>, i glasi:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa vi\u0161oj razini \u0161kolovanja u\u010denik \u0107e mo\u0107i objasniti utjecaj sada\u0161njosti na tuma\u010denje doga\u0111aja u pro\u0161losti te kakvu su va\u017enost odre\u0111ena pojava ili proces imali za ljude u pro\u0161losti, a kakvu za nas danas\u201c.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da se Kurikulum ti\u010de osnovnih \u0161kola i gimnazija, ne pripada li \u010detvrti razred gimnazije vi\u0161oj razini \u0161kolovanja u\u010denika? Dakle, Marinovi\u0107 kritizira neuskla\u0111enost ud\u017ebenika s Kurikulumom, a pri tome se sama ne dr\u017ei toga istoga Kurikuluma, dok je ud\u017ebenik ra\u0111en upravo u skladu s njim.<\/p>\n\n\n\n

4. Problem sugestivnih pitanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU ud\u017ebeniku su veliki problem i pojedina pitanja za u\u010denike uz druge primarne izvore npr:<\/p>\n\n\n\n

Jesu li atomske bombe ba\u010dene na Japan bile nu\u017ene ili su slu\u017eile kao upozorenje Sovjetima?<\/p>\n\n\n\n

Kako ocijeniti Josipa Broza Tita \u2013 kao revolucionara, diktatora ili velikog dr\u017eavnika?<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo li NDH smatrati samo kvislin\u0161kom tvorevinom ili je pak ostvarenje \u017eelje Hrvata za dr\u017eavom?<\/p>\n\n\n\n

To su sugestivna pitanja. Naime, ovakva pitanja se ne postavljaju u\u010deniku ako \u017eelimo razvijati kriti\u010dko i kreativno mi\u0161ljenje i aktivno u\u010denje. Sugestivnim pitanjima se odgovor pretpostavlja, sugerira i time se ograni\u010dava u\u010denika, name\u0107e mu se odre\u0111eni stav te mu se uskra\u0107uje sloboda mi\u0161ljenja. Uz to, prvo pitanje jesu li atomske bombe ba\u010dene na Japan bile nu\u017ene je necivilizacijsko pitanje i nedopustivo u bilo kojem ud\u017ebeniku\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Sla\u017eem se s Marinovi\u0107 da sugestivna pitanja treba izbjegavati, no problemati\u010dno u ovoj analizi je upravo to \u0161to primjeri koje Marinovi\u0107 navodi nisu primjeri sugestivnih pitanja.<\/p>\n\n\n\n

Prvo spomenuto pitanje, \u201eJesu li atomske bombe ba\u010dene na Japan bile nu\u017ene ili su slu\u017eile kao upozorenje Sovjetima?\u201c, u lo\u0161ijoj varijanti pripada skupini disjunktivnih pitanja u kojima se nude dva odgovora od kojih je jedan to\u010dan, odnosno u povoljnijoj varijanti se mo\u017ee shvatiti i kao problemsko pitanje o kojemu u\u010denici trebaju razmisliti. Ne vidim po \u010demu je pitanje necivilizacijsko te bih tu volio dodatno poja\u0161njenje. Necivilizacijski bi bilo zastupati stav da treba bacati atomske bombe, a nije necivilizacijski postaviti pitanje je li bomba ba\u010dena zbog odre\u0111enih politi\u010dkih razloga.<\/p>\n\n\n\n

Drugo i tre\u0107e pitanje su problemska pitanja koja su itekako po\u017eeljna \u017eelimo li kod u\u010denika stvarati kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Zaista, kako ocijeniti Josipa Broza Tita? Je li bio ratni zlo\u010dinac? Je li bio uspje\u0161an politi\u010dar? Upravo su to pitanja oko kojih se vode brojne polemike kojih u\u010denici trebaju biti svjesni. Sugestivno pitanje bilo bi \u201eJe li Josip Broz Tito uspje\u0161an politi\u010dar jer je bio jedan od vode\u0107ih politi\u010dara u Pokretu nesvrstanih?\u201c. Pitanja koja Marinovi\u0107 navodi kao sugestivna ne pripadaju skupini sugestivnih pitanja.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je ironi\u010dno jest to \u0161to Marinovi\u0107 kritizira navedena pitanja jer navodno ne razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje, a istovremeno kao jedan od najve\u0107ih prigovora ud\u017ebeniku spo\u010ditava to \u0161to autori navode kako povjesni\u010dareva interpretacija mo\u017ee ovisiti o nizu \u010dimbenika, iz \u010dega pak proizlazi da izvorima i njihovim interpretacijama treba pristupiti kriti\u010dkim vrednovanjem, a \u0161to bi definitivno trebalo pripomo\u0107i razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

I, opet, da je Marinovi\u0107 u pravu (a nije) i da su pitanja uz izvore zaista sugestivna (a nisu) i da je ud\u017ebeniku s pravom dala negativno mi\u0161ljenje, kakva bi bila njezina reakcija na pitanja u ud\u017ebeniku Povijest 4<\/em>? Naime, u tom ud\u017ebeniku pitanja uz izvore uop\u0107e nema, ali zato sugestivnosti itekako ima. Tako se na 178. str. nalazi partizanska pjesma ispred koje stoji sljede\u0107e poja\u0161njenje: \u201eO ideolo\u0161koj indoktrinaciji i opravdanju represije koja se vr\u0161ila protiv stvarnih i izmi\u0161ljenih ideolo\u0161kih i klasnih neprijatelja svjedo\u010de rije\u010di ove partizanske pjesme, koja ujedno upu\u0107uje i na zacrtane ciljeve \u0161to ih je trebala realizirati revolucionarna vlast.\u201c, a tek onda dolaze stihovi pjesme. Ne bi li trebalo kod u\u010denika poticati kriti\u010dko mi\u0161ljenje, postavljati pitanja, a ne odmah sugestivno djelovati na njih? Negativno mi\u0161ljenje za ud\u017ebenik Povijest 4<\/em>?<\/p>\n\n\n\n

Faktografska pitanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovom se dijelu osvrta bavim \u010dinjeni\u010dnim pogre\u0161kama koje je Marinovi\u0107 izdvojila iz ud\u017ebenika. Ne osvr\u0107em se na problem s prikazom Stepinca u svezi one re\u010denici o njegovoj rehabilitaciji jer sam o tome svoje mi\u0161ljenje iznio ve\u0107 u ranijim prilozima i zaista smatram da navedena re\u010denica nije bila potrebna te da ju treba izbaciti. No, uz taj opravdan prigovor, Marinovi\u0107 u svome mi\u0161ljenju name\u0107e autorima kako bi to\u010dno trebalo postupati s kojim povijesnim izvorom i koja bi to\u010dno pitanja trebalo postaviti ispod kojeg izvora \u0161to je jasno naru\u0161avanje autorske autonomnosti. No, da nastavim s \u201e\u010dinjeni\u010dnim pogre\u0161kama\u201c koje je Marinovi\u0107 izdvojila.<\/p>\n\n\n\n

1. Pitanje zemljovida Kraljevstva SHS<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eTema se otvara prikazom povijesnog zemljovida na str. 27. koji prikazuje nestanak Austro-Ugarske Monarhije s povijesne pozornice i nastanak novih dr\u017eava (Dr\u017eave SHS i Kraljevstva SHS). Teritorij austrijskog dijela nekada\u0161nje Austro-Ugarske Monarhije kao i teritorij Dr\u017eave SHS tj. njihove zapadne granice nisu to\u010dno ozna\u010dene\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor:<\/p>\n\n\n\n

Navedeni zemljovid ne prikazuje Austro-Ugarsku niti Dr\u017eavu SHS, ve\u0107 Kraljevstvo SHS, dok su teritoriji koji su slu\u017ebeno pripali Italiji Rapalskim ugovorom na posebnom zemljovidu na str. 32.<\/p>\n\n\n\n

2. Pitanje nastanka Kraljevstva SHS<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU tekstu ispod zemljovida stoji da je \u201eKraljevstvo SHS nastalo ujedinjenjem Dr\u017eave SHS s Kraljevinom Srbijom\u201c \u0161to je neto\u010dna tvrdnja, tj. ne navodi se i tre\u0107a dr\u017eava tj. Kraljevina Crna Gora\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107 ovdje iznosi neto\u010dnu tvrdnju jer 1. prosinca 1918., kad dolazi do ujedinjenja Dr\u017eave SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo SHS, Kraljevina Crna Gora vi\u0161e ne postoji jer je 26. studenog 1918. Kraljevina Crna Gora pripojena Kraljevini Srbiji. Dakle, Marinovi\u0107 to\u010dnu tvrdnju ispravlja neto\u010dnom.<\/p>\n\n\n\n

3. Dr\u017eava SHS i Prvi svjetski rat<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNije to\u010dna tvrdnja koja slijedi: \u201eDr\u017eava SHS bila je me\u0111unarodno nepriznata provizorna dr\u017eava koja je temeljem pregovora tijekom Prvog svjetskog rata bila pripremljena za ujedinjenje sa Srbijom\u201c. Naime, Dr\u017eava SHS nastala je nakon zavr\u0161etka Prvoga svjetskog rata pa nije mogla voditi pregovore o ratu, a politi\u010dko predstavni\u0161tvo Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji tijekom Prvog svjetskog rata nije nije[7]<\/a> pripremalo zajednicu za ujedinjenje sa Srbijom\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107 ovdje iznosi niz neto\u010dnosti, odnosno opet to\u010dne podatke ispravlja neto\u010dnima. Dakle, Dr\u017eava SHS nastaje 29. listopada 1918., a Prvi svjetski rat zavr\u0161ava 11. studenoga 1918., dakle Dr\u017eava SHS je osnovana jo\u0161 za trajanja rata. Tako\u0111er, zna li gospo\u0111a Marinovi\u0107 za Krfsku deklaraciju iz 1917. ili mo\u017eda \u017denevsku deklaraciju? Jugoslavenski odbor?<\/p>\n\n\n\n

4. Problem s Rijekom br. 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eSlobodna Dr\u017eava Rijeka koja je nastala Rapallskim ugovorom spominje se u tekstu ispod zemljovida i dodatno se poja\u0161njava u sredi\u0161njem tekstu na str. 31. i to na sljede\u0107i na\u010din: \u201eTalijanski pjesnik i fa\u0161ist Gabriele D’Annunzio sa svojim fa\u0161isti\u010dkim arditima 1919. g. ulazi u Rijeku i zauzima ju. Po\u010dinju provoditi teror protiv Hrvata: pale hrvatske brodove, razbijaju izloge i uni\u0161tavaju hrvatske natpise\u201c. Opis zbivanja u gradu Rijeci je nerazumljiv, pri\u010da nije logi\u010dki strukturirana i nemu\u0161to je sro\u010dena. Naime, radi se o sljede\u0107em doga\u0111aju: dana 29. listopada 2018. (?![8]<\/a>) godine posljednji ma\u0111arski guverner vlast u gradu Rijeci predao je predstavniku Narodnog vije\u0107a Dr\u017eave SHS za Rijeku i Su\u0161ak\u2026.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Iskori\u0161tavanje rije\u010di poput \u201enemu\u0161to\u201c je zaista nepotrebno, pogotovo jer je ovakav pojednostavljeni prikaz doga\u0111anja u Rijeci karakteristi\u010dan i za ostale ud\u017ebenike. Na ovaj prigovor zapravo nisam ni trebao odgovarati, no bar me ma\u0111arski guverner u Rijeci 2018. zaintrigirao. \u010cini se da nisam pratio vijesti iz 2018. kad je Ma\u0111arska imala upravu nad Rijekom. Karikiram,  gre\u0161ka se mo\u017ee svakome dogoditi i jasno je da se radi o tipfeleru.<\/p>\n\n\n\n

5. Problem s Rijekom br. 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u010cetvrti povijesni zemljovid na str. 40. prikazuje Banovinu Hrvatsku 1939. rijeka je na ovom zemljovidu u sastavu Savske banovine \u0161to je pogre\u0161ka. Rijeka je od 1924. u sastavu Kraljevine Italije i u njoj ostaje do njezine kapitulacije\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107 je u pravu kad ka\u017ee da je Rijeka od 1924. u sastavu Kraljevine Italije. Ipak, problem s ovom kritikom je taj \u0161to je Rijeka na spomenutom zemljovidu i prikazana kao dio Kraljevine Italije. \u010cini se da Marinovi\u0107 uvodi novu metodologiju kritike ud\u017ebenika, odnosno navodi neto\u010dne podatke koji se ud\u017ebeniku i ne nalaze te ih potom ispravlja.<\/p>\n\n\n\n

6. Problem s Rapalskim ugovorom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU tekstu ispod zemljovida obja\u0161njava se koje je teritorije Italija dobila Rapallskim ugovorom: \u201eItalija dobiva Istru (bez Kastva i Krka), grad Zadar, otoke Cres, Lo\u0161inj, Lastovo i Palagru\u017eu\u201c. Kastav i Krk ozna\u010davaju se kao dijelovi Istre \u0161to nije to\u010dno. U tekstu se ne navode se[9]<\/a> manji hrvatski otoci Unije, Susak i Su\u0161ac. Italija je tako\u0111er Rapallskim ugovorom dobila Trst, Goricu, Gradi\u0161ku i dio Kranjske \u0161to je tako\u0111er trebalo navesti, ako se ve\u0107 tekstualno tuma\u010di zemljovid\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107 je ovdje u pravu, Krk zaista nije dio Istre (dok bi se o Kastvu moglo raspravljati). Ovo mora biti krunski dokaz za povla\u010denje ud\u017ebenika iz \u0161kola. Mo\u017eda zvu\u010dim ironi\u010dno, ali s obzirom da je to jedna od rijetkih stavki koju Marinovi\u0107 opravdano kritizira, takvo mi\u0161ljenje naprosto se name\u0107e. No, sad ozbiljno, misli li Marinovi\u0107 da je zaista potrebno nabrajati sve oto\u010di\u0107e koji su pripali Italiji? Primjerice, akademik Ljubo Boban u svojoj knjizi Hrvatske granice,<\/em> dakle knjizi koja se prvenstveno bavi hrvatskim granicama, tako\u0111er u svezi Rapalskog ugovora ne spominje ni Unije ni Susak ni Su\u0161ac, a ud\u017ebenik povijesti bi trebao? Smatra li Marinovi\u0107 kao metodi\u010darka da u ud\u017ebenicima povijesti jednostavno nema dovoljno \u010dinjeni\u010dnih podataka pa treba ubaciti i ove?<\/p>\n\n\n\n

7. Problem s povla\u010denjem talijanske vojske<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eTvrdnja koja slijedi ispod zemljovida: \u201ePovla\u010denje talijanske vojske iz hrvatskih krajeva trajalo je do 1924.\u201c nije to\u010dna. Iz kojih to\u010dno hrvatskih krajeva se povla\u010dila talijanska vojska? Istra i Rijeka su u sastavu Kraljevine Italije do njezine kapitulacije 1943. godine\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor i protupitanja:<\/p>\n\n\n\n

Rado odgovaram na postavljeno pitanje. Primjerice iz Su\u0161aka. \u010cudim se da Marinovi\u0107 s tim nije upoznata s obzirom na to da je kao profesorica povijesti radila upravo u Prvoj hrvatskoj su\u0161a\u010dkoj gimnaziji. Ipak, nije sramota taj podatak ne znati, povijest obiluje s toliko podataka da je te\u0161ko poznavati i samo jedan njihov djeli\u0107, no sramota jest dati negativno mi\u0161ljenje o ud\u017ebeniku na osnovi nepoznavanja ovog podatka.<\/p>\n\n\n\n

8. Problem s KPJ<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Marinovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa stranici 30. i 40. u sredi\u0161njem tekstu ud\u017ebenika opisuje se djelovanje Komunisti\u010dke partije Jugoslavije od 1920. do 1937. na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa posebno jakom udaru na\u0161la se  Komunisti\u010dka partija koja je prema broju zastupni\u010dkih mjesta osvojenih na izborima za Ustavotvornu skup\u0161tinu 1920. g. bila tre\u0107a najja\u010da stranka u Dr\u017eavi. Stoga je njezino djelovanje zabranjeno 1920. zakonom nazvanim Obznana. Za daljnji obra\u010dun s komunistima osnovana je ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista). Koristila je nasilne metode i nije zbog toga odgovarala pred zakonom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKPJ je nakon ujedinjenja bila jedna od najja\u010dih stranaka u dr\u017eavi, a nakon Obznane nastavlja djelovati u ilegali. Uvidjev\u0161i da je nacionalno pitanje nezaobilazno u hrvatskoj politici, mijenjaju platformu \u2013 zala\u017eu se za demokraciju i republikanizam te protiv fa\u0161izma. Nakon uvo\u0111enja diktature KP daje proglas o oru\u017eanom ustanku na \u0161to re\u017eim odgovara represijom. Ve\u0107 u svibnju KPJ odustaje od oru\u017eanog ustanka\u2026\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ovako sro\u010den tekst u\u010denike \u0107e navesti na potpuno krive zaklju\u010dke o djelovanju KPJ-a, a tvrdnja da se komunisti nakon ujedinjenja u novu dr\u017eavu zala\u017eu za demokraciju i republikanizam nije to\u010dna\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor:<\/p>\n\n\n\n

Nije navedeno da se odmah po ujedinjenju KPJ zalagala za demokraciju i republikanizam, kako tvrdi Marinovi\u0107, ve\u0107 se ta promjena stava dogodila kasnije. Prema vlastitom mi\u0161ljenju mogu se slo\u017eiti s Marinovi\u0107 da se KPJ nije zalagala za demokraciju, ali navedeno je preuzeto iz historiografske literature (npr. I. Goldstein, Hrvatska 1918-2008<\/em>) te nije nekakva konstrukcija autora ud\u017ebenika, ve\u0107 priznatih povjesni\u010dara. Ipak, ovo je jedna od rijetkih stavki Mi\u0161ljenja s kojom se mogu donekle slo\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

Neargumentirani zaklju\u010dci<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na kraju Mi\u0161ljenja Marinovi\u0107 donosi vrlo dvojbeni zaklju\u010dak koje donosim u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n

\u201eZaklju\u010dak: Ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> autora Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice nakladnika Profil Klett ne slijedi u potpunosti propisani kurikulum. Naime, pou\u010davanje o interpretacijama koje uvode autori u svoj ud\u017ebenik tj. prou\u010davanje i propitivanje djela i stavova pojedinih povjesni\u010dara (sekundarnih izvora) o pojedinim povijesnim doga\u0111ajima i procesima nisu propisani slu\u017ebenim kurikulumom za nastavu povijesti u gimnazijama. Slu\u017ebeni kurikulum propisuje ne\u0161to posve drugo tj. pou\u010davanje povijesti \u010dovje\u010danstva kroz \u0161est tehni\u010dkih koncepata od kojih su pojedini zanemareni i minorizirani. Pojedini povijesni zemljovidi sadr\u017ee pogre\u0161ne prikaze. Pojedini primarni izvori nisu adekvatno obja\u0161njeni i pitanja uz njih nisu dobro oblikovana. Sugestivna pitanja nisu prihvatljiva u ud\u017ebenicima, a on ih sadr\u017ei u ve\u0107em broju. Naime, i u preostalim dijelovima ud\u017ebenika nalaze se sugestivna pitanja i fotografije koje u\u010denike upu\u0107uju na pogre\u0161ne zaklju\u010dke te ne razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje i aktivno u\u010denje, posebno u poglavlju ud\u017ebenika koji[10]<\/a> se odnosi na stvaranje moderne Republike Hrvatske, vi\u0161estrana\u010dje u Republici Hrvatskoj i Domovinski rat. Ud\u017ebenik u pojedinim dijelovima sadr\u017ei neto\u010dne \u010dinjeni\u010dne podatke i kriva tuma\u010denja pojedinih povijesnih procesa, a koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja i upu\u0107uju u\u010denike na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dakle:<\/p>\n\n\n\n

1. Ni na koji na\u010din nije argumentirano kako ud\u017ebenik ne slijedi Kurikulum, samo je pokazano da Marinovi\u0107 ni sama ne zna \u0161to u Kurikulumu pi\u0161e, \u0161to je posebno vidljivo iz njezinog pozivanja na primarne i sekundarne povijesne izvore, a koje Kurikulum ne razlikuje.<\/p>\n\n\n\n

2. Argumentacija kojom se nastojalo dokazati da su pojedini tehni\u010dki koncepti zanemareni i minorizirani nije ostvarena, naprotiv, kroz ono \u0161to kritizira, Marinovi\u0107 dokazuje da tehni\u010dki koncepti u ud\u017ebeniku imaju klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

3. Primjeri sugestivnih pitanja koje Marinovi\u0107 navodi uop\u0107e ne pripadaju skupini sugestivnih pitanja.<\/p>\n\n\n\n

4. Iako se u zaklju\u010dku poziva na sugestivna pitanja, fotografije, neto\u010dne \u010dinjeni\u010dne podatke i kriva tuma\u010denja pojedinih povijesnih procesa u poglavlju koje se odnosi na stvaranje moderne Republike Hrvatske i Domovinski rat, nije navedeno niti jedno sugestivno pitanje, neprimjerena fotografija, neto\u010dni \u010dinjeni\u010dni podatak ili krivo tuma\u010denje iz tog poglavlja. Da mi studenti u eseju napi\u0161u u zaklju\u010dku tvrdnje koje nisu u glavnom dijelu teksta potkrijepili, morali bi se boriti za pozitivnu ocjenu. U ovom slu\u010daju takav zaklju\u010dak dovede do toga da MZO povu\u010de\/zabrani ud\u017ebenik.<\/p>\n\n\n\n

Negativno mi\u0161ljenje za Mi\u0161ljenje AZOO-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon svega navedenog mo\u017ee se re\u0107i jedino da je, za razliku od ud\u017ebenika kojim se bavi, negativno mi\u0161ljenje zaslu\u017eilo jedino Mi\u0161ljenje AZOO-a \u00a0jer je napisano ispod svake razine. Argumentacija je nepostoje\u0107a, to\u010dni podaci zamjenjuju se neto\u010dnima, ne poznaje se \u0161to pi\u0161e u predmetnom kurikulumu, nude se metodi\u010dki upitna rje\u0161enja, zaklju\u010dak nema veze s glavnim dijelom teksta, itd. Naprosto je nevjerojatno da je na osnovu ovakvog mi\u0161ljenja Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo odluku o brisanju ud\u017ebenika iz Kataloga ud\u017ebenika. Tako\u0111er, otvara se pitanje, pogotovo nakon \u0161to je Mi\u0161ljenje postalo dostupno i svi njegovi veliki nedostaci postali vidljivi, kako je uop\u0107e bilo mogu\u0107e da na osnovu mi\u0161ljenja jedne osobe, u ovom slu\u010daju Marijane Marinovi\u0107, ud\u017ebenik mo\u017ee biti povu\u010den\/zabranjen, a prije toga mu je prolaznu ocjenu dalo \u0161estero ljudi iz struke. Stoga, pozivam MZO da navedenu odluku poni\u0161ti, a da se one gre\u0161ke koje u ud\u017ebeniku stvarno postoje, iako u Mi\u0161ljenju AZOO-a nisu identificirane, ali o kojima je bilo govora u prethodnim prilozima polemici, isprave. Tako\u0111er, pozivam povjesni\u010dare da analiziraju i druge ud\u017ebenike, kako bi se iz njih uklonile pogre\u0161ke. Pri tome sam svakako protiv zabrane bilo kojeg odobrenog ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n

Na koncu, htio bih se ispri\u010dati gospo\u0111i Marinovi\u0107 ako sam napisao prili\u010dno o\u0161tar osvrt, nije usmjereno protiv nje osobno, ve\u0107 protiv Mi\u0161ljenja koje je napisala, a koje zaista nije kvalitetno i ne mo\u017ee biti opravdan razlog za zabranu ud\u017ebenika Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em>. Rado bih \u010duo njezin odgovor na pitanja koja sam u tekstu postavio. Isto tako, nemam ni\u0161ta protiv ni da se organizira debata u kojoj bismo mogli su\u010deliti svoje stavove. Tako\u0111er, rado bih \u010duo i odre\u0111ena obja\u0161njenja vezana uz trenutni Kurikulum nastavnog predmeta Povijest, posebice o njegovom baziranju na domenama \u0161to je mnogim u\u010denicima i nastavnicima proces u\u010denja i pou\u010davanja povijesti u\u010dinilo, najbla\u017ee re\u010deno, kompliciranijim.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Sergej Filipovi\u0107: Rasprava mo\u017ee biti i konstruktivna\u2026 (https:\/\/historiografija.hr\/?p=38938<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Sergej Filipovi\u0107: Zabrana ud\u017ebenika \u0161alje lo\u0161u poruku (https:\/\/historiografija.hr\/?p=38705<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> https:\/\/edoc.sabor.hr\/Views\/ZastupnickoPitanjeKarticaView.aspx?id=12990&fbclid=IwAR2aRCILpP2yKgWdXuw38xkOoZDYTIKrR8MX42ao3s10dd9o-yCPjc0lnR8<\/a><\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Pravopisne gre\u0161ke dio su Mi\u0161ljenja<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> Pravopisna gre\u0161ka dio je Mi\u0161ljenja<\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a> Misli se na Kurikulum za nastavni predmet Povijest iz 2019.<\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a> Pravopisna gre\u0161ka dio je Mi\u0161ljenja<\/p>\n\n\n\n

[8]<\/a> U Mi\u0161ljenju zaista pi\u0161e 2018.<\/p>\n\n\n\n

[9]<\/a> Pravopisna gre\u0161ka dio je Mi\u0161ljenja<\/p>\n\n\n\n

[10]<\/a> Pravopisna gre\u0161ka dio je Mi\u0161ljenja<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-39444","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":39444,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":39444,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":39444,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":39444,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":39444,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":39444,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39444"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39455,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39444\/revisions\/39455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}