{"id":39394,"date":"2024-01-30T18:12:32","date_gmt":"2024-01-30T18:12:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39394"},"modified":"2024-01-30T19:53:03","modified_gmt":"2024-01-30T19:53:03","slug":"kako-nas-vide-drugi-maciej-czerwinski-u-knjizi-hrvatska-povijest-kultura-ideje-alojzije-stepinac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39394","title":{"rendered":"Kako nas vide drugi \u2013 Maciej Czerwi\u0144ski u knjizi \u201eHrvatska. Povijest, kultura, ideje\u201c: Alojzije Stepinac"},"content":{"rendered":"\n

Budu\u0107i da je jedno od velikih mjesta prijepora oko povu\u010denog ud\u017ebenika povijesti \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena?\u201c prikaz Alojzija Stepinca, zanimljivo je primijetiti da je i u ovoj knjizi Stepincu posve\u0107eno jako mnogo prostora, iz kojeg smo izdvojili samo manji dio citata. U knjizi se predstavljaju razli\u010diti pogledi na Stepinca od strane komunisti\u010dkih vlasti te srpske i hrvatske historiografije, ukazuju\u0107i kod potonje na razlike izme\u0111u katoli\u010dkih i desnih povjesni\u010dara te ljevice. Autor kritizira tvrdnje za koje smatra da ne stoje, ali napominje da o\u010dito svi iz Stepin\u010deva djelovanja izdvajaju ono \u0161to im odgovara i da je te\u0161ko o\u010dekivati da \u0107e do\u0107i od usugla\u0161avanja stavova.  To potvr\u0111uje na\u0161u prethodnu napomenu na portalu<\/a> kako je tema Stepinca legitimna stru\u010dna kontroverza. Vidjeli smo u polemici oko ud\u017ebenika da neki pod time podrazumijevaju progla\u0161avanje neke povijesne osobe kontroverznom, no historiografska kontroverza primarno ozna\u010dava podijeljena mi\u0161ljenja me\u0111u povjesni\u010darima oko pojedine teme. Zbog toga je logi\u010dno i da ud\u017ebenici povijesti uka\u017eu na postojanje razli\u010ditih pogleda, bez obzira kako \u0107e ih ocjenjivati.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz knjige:<\/p>\n\n\n\n

(…)<\/p>\n\n\n\n

\u201ePredmet naj\u017ee\u0161\u0107ih osporavanja i prepirki je najistaknutiji velikodostojnik Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, zagreba\u010dki nadbiskup u doba rata \u2013 Alojzije Stepinac (1898-1960). Srpski povjesni\u010dari smatraju da on ne samo da snosi moralnu odgovornost za pokolje Srba, ve\u0107 dobar dio njih \u010dak tvrdi da je on sam provodio politiku usta\u0161kih krugova koji su htjeli pokatoli\u010diti pravoslavce. To je trebalo dovesti do njihovog kona\u010dnog odnaro\u0111ivanja. Sli\u010dno mi\u0161ljenje o nadbiskupovom djelovanju imali su nakon rata i komunisti. Nakon \u0161to je Stepinac odbio Titov prijedlog o stvaranju jugoslavenske narodne crkve, ali neovisne o Vatikanu, po\u010deo je 1946. montirani proces protiv njega. Hrvatski povjesni\u010dari i hrvatsko javno mnijenje op\u0107enito o tome imaju potpuno druga\u010dije mi\u0161ljenje. Katoli\u010dki i\/ili desni povjesni\u010dari skloni su glorificiranju nadbiskupa, dok ljevica poku\u0161ava odmjeriti prednosti i mane, ali na kraju, uglavnom, zaklju\u010duje da Stepinac ne snosi odgovornost za zlo\u010dine, ali je mogao u\u010diniti vi\u0161e kako bi ih sprije\u010dio ili da je nesvjesno utjecao na usta\u0161ki zlo\u010din.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Povjesni\u010dari poku\u0161avaju razmotriti kakva je bila Stepin\u010deva uloga u usta\u0161koj dr\u017eavi. Njegovi govori su jedno, njegovi konkretni postupci drugo. Verbalni aspekt nije neva\u017ean jer je Stepinac bio cijenjen u dru\u0161tvu, obna\u0161ao je izuzetno va\u017enu funkciju. Naj\u010de\u0161\u0107e mu se stavlja na teret sudjelovanje u dr\u017eavnim sve\u010danostima i upu\u0107ivanje poziva katoli\u010dkim vjernicima na poslu\u0161nost novim vlastima. Potkraj travnja 1941. objavio je okru\u017enicu prigodom osnivanja NDH.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski povjesni\u010dari uglavnom nagla\u0161avaju da je Stepinac podupro NDH, vidjev\u0161i u njoj izraz volje za postojanjem hrvatske dr\u017eave, ali je povukao svoju podr\u0161ku kada je shvatio da je to zlo\u010dina\u010dki re\u017eim. (\u2026) Ubrzo Paveli\u0107 vi\u0161e nije mogao ra\u010dunati na nadbiskupa jer je on, uvidjev\u0161i kakvu politiku vode usta\u0161e, po\u010deo osporavati vlast, pa \u010dak i kritizirati je. To je \u010dinio slu\u017ebeno i neslu\u017ebeno. (\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Tako je Stepinac bio u sukobu s usta\u0161ama, iako je unato\u010d tome \u2013 kako \u0107e ga kasnije optu\u017eivati kriti\u010dari, a \u0161to \u0107e tako\u0111er biti uvr\u0161teno u optu\u017enicu \u2013 svake godine 10. travnja slavio misu za novoosnovanu hrvatsku dr\u017eavu. Svatko mo\u017ee u njegovom djelovanju prona\u0107i ono \u0161to mu odgovara.<\/p>\n\n\n\n

(\u2026)<\/p>\n\n\n\n

Komunisti\u010dka represija ne samo da nije oslabila, nego je \u010dak u\u010dvrstila vjeru u Stepin\u010devu svetost me\u0111u hrvatskim vjernicima. Unato\u010d naporima vlasti, njegov se kult rasplamsao ve\u0107 u jugoslavenska vremena. Prilikom posjeta Ivana Pavla II. 1998. godine Stepinac je progla\u0161en bla\u017eenim. Proces kanonizacije je u tijeku, ali se srpski krugovi protive tome. Izgleda da su crkvene vlasti spremne usporiti taj proces kako se ne bi ugrozile ekumenske tendencije. Ne zna se \u0161to je istina. Poznato je da je na papin zahtjev osnovana posebna mje\u0161ovita hrvatsko-srpska komisija koja je okupljala sve\u0107enike i intelektualce, ali nije uspjela usuglasiti stav. I vjerojatno ne\u0107e.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Maciej Czerwi\u0144ski, Hrvatska. Povijest, kultura, ideje<\/em>, Zagreb 2023, str. 394-399.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n
Kako nas vide drugi \u2013 Maciej Czerwi\u0144ski u knjizi \u201eHrvatska. Povijest, kultura, ideje\u201c: Jezik<\/a><\/blockquote>