{"id":39346,"date":"2024-01-27T23:00:54","date_gmt":"2024-01-27T23:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39346"},"modified":"2024-01-27T23:00:54","modified_gmt":"2024-01-27T23:00:54","slug":"maxim-biller-sest-kovcega","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39346","title":{"rendered":"Maxim Biller, \u201e\u0160est kov\u010dega\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Tko je kriv za smrt dobro\u0107udnog krijum\u010dara \u0160mila Grigorevi\u010da? Jesu li ga izdali \u010dlanovi njegove obitelji ili je sam upao u zamku KGB-a i tako zavr\u0161io osu\u0111en na smrt?<\/p>\n\n\n\n<p>Dima, uhi\u0107en u poku\u0161aju da pobjegne iz Praga u Zapadni Berlin, upravo izlazi iz zatvora nakon pet godina i obitelj priprema slavlje, a njegov ne\u0107ak jedini tada postavlja pitanje: je li upravo njegov ujak kriv, kako govore, za smrt njegova djeda? Nakon toga razotkriva se pozadina velike obiteljske tragedije, a stranicu za stranicom otkriva se kako je svatko od \u010dlanova obitelji imao motiv za izdaju, \u010dak i njegovi sinovi Lev, Dima, Vladimir i Semjon, koji su \u017eeljeli slobodniji \u017eivot na Zapadu. Mogle su to biti i njegove snahe, ambiciozna glumica Natalija, ili Rada, pripovjeda\u010deva majka, koja \u017eivi obuzeta \u017ealjenjem jer je oti\u0161la za mu\u017eem iz Rusije. Ba\u0161 svatko mogu\u0107i je sumnjivac.<\/p>\n\n\n\n<p>Maxim Biller u napetoj kriminalisti\u010dkoj i obiteljskoj pri\u010di \u0160est kov\u010dega prati \u017eivot \u017eidovske obitelji koja u Hladnome ratu bje\u017ei na mitski Zapad, od Moskve preko Praga do Hamburga i Z\u00fcricha. \u0160est kov\u010dega s puno humora donosi tipi\u010dnu srednjoeuropsku sudbinu u kojoj se preple\u0107u politika, represija, knji\u017eevnost, film, ljubavne spletke i antisemitizam. Maxim Biller ispripovijedao je svevremensku pri\u010du o jednom od najva\u017enijih pitanja \u2212 \u0161to smo sve kadri u\u010diniti kada je na kocki na\u0161 vlastiti \u017eivot?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cPuna sam divljenja za pripovjeda\u010dki temperament Maxima Billera, kakav malotko posjeduje. Doslovno vas zasko\u010di. \u010cestitam, ne poznajem ni\u0161ta usporedivo.\u201d \u2014 Elfriede Jelinek<br><br>\u201cMaxim Biller zadivljuju\u0107e je uzbudljiv i ironi\u010dan.\u201d \u2014 Nino Haratischwili<br><br>\u201cMaxim Biller njema\u010dki je Saul Bellow. On je pronicljiv gledatelj beskona\u010dnog kazali\u0161ta ljudske ta\u0161tine i kao netko tko stoji pomalo po strani zna da prou\u010davanje drugih ljudskih bi\u0107a ne mo\u017ee biti uspje\u0161no bez stanovite zlo\u0107e. On je satiri\u010dar sposoban oprostiti.\u201d \u2014 Arnon Grunberg<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPostoje, dakle, velike istine; \u017eelite li ih izraziti, prvo morate upoznati VELIKE vragove i pogledati im u o\u010di. Maxim Biller to nezaboravno \u010dini.\u201d \u2014 Madame Nielsen<br><br>\u201cOvaj je roman umjetni\u010dki izbru\u0161en dragulj. Svako malo svjetlost se odrazi u nekoj drugoj faceti, svako malo bljesne druk\u010diji sjaj, poka\u017ee se nova ula\u0161tena strana. U njemu je sadr\u017eana cijela jedna epoha, tvrdo\u0107a jednog doba, tajanstveno jasna. Velik, i vi\u0161e od toga: veli\u010danstven roman.\u201d \u2014 Robert Menasse<br><br>\u201cU svakoj pri\u010di pojavljuju se novi vidovi ljudskog postojanja, ljubavi, izdaje, krivnje, \u017eudnje za zlim, patnje zbog uskra\u0107enog.\u201d \u2014 TAZ<br><br>\u201cOn je pripovjeda\u010d svjestan svojih sposobnosti i ne treba mnogo rije\u010di da bi stvorio atmosferu.\u201d \u2014 S\u00fcddeutsche Zeitung<br><br>\u201cKako sa\u010duvati obiteljsku tajnu? Tako \u0161to \u0107ete je svima ispri\u010dati. Maxim Biller ovom je knjigom stvorio pravo umjetni\u010dko djelo.\u201d \u2014 Durs Gr\u00fcnbein<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Knjiga <\/strong><em><strong>\u0160est kov\u010dega\u00a0<\/strong><\/em><strong>objavljena\u00a0je u sklopu projekta\u00a0<a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/bestseler\/akcije\/projekt-rastimo-zajedno.html\">Growing Together<\/a>\u00a0koji sufinancira Europska unija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 176<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: lipanj 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/sest-kovcega.html\">https:\/\/fraktura.hr\/sest-kovcega.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39347,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-39346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/sest_kovega_maxim_biller.jpg?fit=410%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":39346,"position":0},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":39346,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":39346,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":39346,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":39346,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":39346,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39346"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39346\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39348,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39346\/revisions\/39348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39347"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}