{"id":39343,"date":"2024-01-27T22:47:00","date_gmt":"2024-01-27T22:47:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39343"},"modified":"2024-01-27T22:54:31","modified_gmt":"2024-01-27T22:54:31","slug":"dejan-petrovic-slavisa-grujic-prica-o-novosadskim-jevrejima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39343","title":{"rendered":"Dejan Petrovi\u0107, Slavi\u0161a Gruji\u0107, \u201ePRI\u010cA O NOVOSADSKIM JEVREJIMA\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Monografija Slavi\u0161e Gruji\u0107a i Dejana Petrovi\u0107a je dokumentarno svedo\u010danstvo o prisustvu Jevreja u Novom Sadu od XVII veka do savremenog doba. Knjiga predstavlja \u010ditaocu osnove dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota jevrejske zajednice u Novom Sadu kao i osnove religijskog \u017eivota i obreda. Autori kulturom se\u0107anja daju poseban dokumentarni osvrt na Novosadsku raciju (1942) i stradanja Jevreja u Holokaustu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dejan Petrovi\u0107 je anga\u017eovan kao fotograf i dizajner monografije. Od 1984. do 1994. je radio u Jevrejskoj op\u0161tini u Beogradu na razvoju i implementaciji kulturnih i socijalnih projekata. Od 1999. godine je \u017eiveo u Be\u010du i sara\u0111ivao sa ameri\u010dkom NVO Centropa, fokusiranoj na dokumentovanju \u017eivota Jevreja u centralnoj i jugo-isto\u010dnoj Evropi. Od 2005. osniva svoju NVO Lajthaus, fokusiranoj na intergraciji razli\u010ditih etni\u010dkih grupa. Od 2007. do 2016. radi u ERSTE fondaciji na pitanjima dru\u0161tvene integracije, a od 2016. za OSCE\/ODIHR na pitanjima vezanim za anti-semitizam. Fotografijom se bavi preko 20 godina, sa akcentom na teme vezane za probleme u dru\u0161tvu, podizanja vidljivosti marginalnih delova dru\u0161tva. Uredio je i dizajnirao ve\u0107i broj monografija. Izlagao je fotografije u Novom Sadu, Beogradu, Be\u010du, Pragu, Njujorku, Parizu&#8230; Njegovi fotografski projekti ra\u0111eni su u saradnji sa partnerima kao \u0161to su austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova, ERSTE fondacija, OMV i dr.<br><br>Autor monografije \u201cPri\u010da o novosadskim Jevrejima\u201c, Slavi\u0161a Gruji\u0107, ro\u0111en je 1960. godine. Akademiju za film i TV, odsek kamera, kao i specijalizaciju iz re\u017eije, zavr\u0161io je u Moskvi. Radio je kao glavni i odgovorni urednik RTV Novi Sad, i glavni i odgovorni urednik TV Apolo, Novi Sad. Bio je u jednom periodu savetnik predsednika Skup\u0161tine APV. Tokom karijere anga\u017eovan od strane velikog broja televizijskih produkcija iz Srbije i sveta (Velika Britanija, Australija, Nema\u010dka, Italija, Francuska). U vezi sa medijima odr\u017eao je zna\u010dajan broj predavanja u zemlji i inostranstvu. Bio je u\u010desnik mnogobrojnih festivala, a dobitnik je nagrade za re\u017eiju na Jugoslovenskom festivalu dokumentarnog filma. Na mesto Pokrajinskog sekretara za kulturu i javno informisanje izabran je 2012. godine. Dobio je priznanje Instituta za regionalizam iz Salcburga (Austrija) za podr\u0161ku razvoju regionalizma u Evropi (2017).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n<p>Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 348 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/prica-o-novosadskim-jevrejima\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/prica-o-novosadskim-jevrejima<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39344,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/JNS.png?fit=1991%2C2119&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":39343,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":39343,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":39343,"position":2},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":39343,"position":3},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54612,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54612","url_meta":{"origin":39343,"position":4},"title":"Kristina Palokaj Perkola, \u201eThe Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Kristina Palokaj Perkola u knjizi The Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020 donosi prvi cjelovit prikaz dru\u0161tvene povijesti glazbe na Kosovu od 1945. do 2020. godine, istra\u017euju\u0107i razvoj glazbenog \u017eivota, institucija i skladateljskog stvarala\u0161tva u njihovu povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu. O knjizi Knjiga Kristine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":39343,"position":5},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39343"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39345,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39343\/revisions\/39345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}