{"id":39340,"date":"2024-01-27T22:48:11","date_gmt":"2024-01-27T22:48:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39340"},"modified":"2024-01-27T22:48:11","modified_gmt":"2024-01-27T22:48:11","slug":"yasmina-reza-serge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39340","title":{"rendered":"Yasmina Reza, \u201eSerge\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Likovi ovoga romana su bra\u0107a i sestra Popper. Serge, propali genij, Jean, posrednik i pripovjeda\u010d cijele pri\u010de, i Nana, razma\u017eena najmla\u0111a k\u0107i, udana za \u0160panjolca koji joj se vi\u0161e ne svi\u0111a. \u017didovska su obitelj. Nakon maj\u010dine smrti sve se vi\u0161e udaljuju jedno od drugoga. Dok je bila \u017eiva, nitko s majkom nije razgovarao o holokaustu ni o njezinim ma\u0111arskim precima. Sergeova k\u0107i sada predla\u017ee da posjete Auschwitz i na tom neobi\u010dnom izletu na vidjelo \u0107e izi\u0107i brojne obiteljske traume.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to je obitelj? \u0160to zna\u010di biti \u017didovom? Kako se odnositi prema starosti, bolesti, smrti? Novi roman Yasmine Reza bavi se tim velikim pitanjima. Autorica virtuozno odr\u017eava ravnote\u017eu izme\u0111u komi\u010dnog i tragi\u010dnog kad pri turisti\u010dkom razgledavanju dolazi do sukoba osobnosti \u010dlanova obitelji. Iza o\u0161trih dijaloga krije se egzistencijalna bespomo\u0107nost i to je ono \u0161to se ti\u010de svih nas.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ovo majstorsko djelo pripada u sam vrh onoga \u0161to mo\u017eemo \u010ditati danas. \u2013 <strong>S\u00fcddeutsche Zeitung<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sjajan tragikomi\u010dni roman koji se bavi nemogu\u0107no\u0161\u0107u pam\u0107enja\u2026 Mo\u017eda njezin najbolji roman. \u2013 <strong>Die Zeit<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zadivljuju\u0107a tragi\u010dna komedija bez iluzija o uzaludnosti sje\u0107anja. \u2013 <strong>Die Zeit<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pametno, smije\u0161no i nevjerojatno lagano. \u2013 <strong>Frankfurter Allgemeine Zeitung<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>na naslovnici: Edvard Munch Two People: The Lonely Ones (1899.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Yasmina Reza<\/strong> (1959.) francuska je dramska spisateljica, scenaristica, glumica i knji\u017eevnica. Njezine su drame igrane \u0161irom svijeta, najpoznatiji su joj komadi <em>Art <\/em>i<em> Bog masakra<\/em>. Napisala je i nekoliko knjiga pri\u010da te deset romana od kojih je <em>Serge<\/em> prvi koji izlazi u prijevodu na hrvatski jezik.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-petrine-knjige\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"lD2HG10uXs\"><a href=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/serge\/\">Serge<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Serge&#8221; &#8212; Petrine knjige\" src=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/serge\/embed\/#?secret=RDKrYqNQzP#?secret=lD2HG10uXs\" data-secret=\"lD2HG10uXs\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39341,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-39340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Serge.jpg?fit=660%2C854&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":39340,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":39340,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":39340,"position":2},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":39340,"position":3},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":39340,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":39340,"position":5},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39340"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39342,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39340\/revisions\/39342"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}