{"id":39318,"date":"2024-01-26T22:49:36","date_gmt":"2024-01-26T22:49:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39318"},"modified":"2024-01-26T22:49:36","modified_gmt":"2024-01-26T22:49:36","slug":"vedrana-adamovic-i-marina-ljubicic-bogunovic-u-borbi-rodene-doprinos-zena-kozare-narodnooslobodilackoj-borbi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39318","title":{"rendered":"Vedrana Adamovi\u0107 i Marina Ljubi\u010di\u0107 Bogunovi\u0107, \u201eU borbi ro\u0111ene: Doprinos \u017eena Kozare Narodnooslobodila\u010dkoj borbi\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Iz \u0161tampe je iza\u0161la knjiga <em><strong>U borbi ro\u0111ene: Doprinos \u017eena Kozare Narodnooslobodila\u010dkoj borbi<\/strong><\/em> autorki Vedrane Adamovi\u0107 i Marine Ljubi\u010di\u0107 Bogunovi\u0107. Ovu publikaciju su izdali Muzej Kozare u Prijedoru, Nacionalni park Kozara, Arhiv Republike Srpske i Udru\u017eenje arhivskih radnika Republike Srpske. Autorke su zaposlene u muzejskim ustanovama u Prijedoru, ta\u010dnije, Vedrana Adamovi\u0107 kao muzejski savjetnik u Muzeju Kozare, te Marina Ljubi\u010di\u0107 Bogunovi\u0107 kao vi\u0161i kustos Memorijalnom muzeju na Mrakovici. Recenzije potpisuju dr Vladan Vukli\u0161 (Arhiv Republike Srpske, Banjaluka) i msr Sandra Luki\u0107 (Univerzitet u Banjoj Luci, Filozofski fakultet).<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku donosimo izvode iz recenzija.<\/p>\n\n\n\n<p>Msr <strong>Sandra Luki\u0107<\/strong>: \u201eMonografija je utemeljena na bogatoj arhivskoj gra\u0111i iz fondova Arhiva SANU, Arhiva Jugoslavije, Arhiva Vojnoistorijskog instituta, Arhiva Memorijalnog muzeja na Mrakovici, Arhiva Muzeja Kozare i Arhiva Republike Srpske. Neobjavljena arhivska gra\u0111a dopunjavana je saznanjima iz bogate periodike, literature, elektronskih izvora i dokumentarnih filmova, privatnih porodi\u010dnih fondova kao i brojnim razgovorima sa relevantnim sagovornicima. Rukopis monografije sadr\u017ei 239 stranica teksta koji je podijeljen u nekoliko velikih cjelina, uz uobi\u010dajeni predgovor, uvod, spisak izvora i literature, zaklju\u010dak i bogate priloge koji se odnose na imena poginulih i pre\u017eivjelih \u017eena u Narodnooslobodila\u010dkoj borbi. Monografija Vedrane Adamovi\u0107 i Marine Ljubi\u010di\u0107 Bogunovi\u0107 predstavlja veoma va\u017eno istorijsko svjedo\u010danstvo o promjeni uloge \u017eena u periodu i nakon Drugog svjetskog rata. Autorke su uspjele da osvijetle ovaj istorijski period daju\u0107i nam brojne nove istorijske podatke i upoznaju\u0107i nas sa hrabrim \u017eenama \u010dija je uloga uglavnom, uz rijetke izuzetke, bila zanemarena u dosada\u0161njim istra\u017eivanjima. Monografija <em>U borbi ro\u0111ene<\/em> imala je za cilj i uspjela je da otme od zaborava hrabre \u017eene Kozare i njihova djela, te predstavlja izuzetan prilog na\u0161oj kulturi sje\u0107anja i pam\u0107enja na Kozaru, koja je <em>sinonim za stradanje srpskog stanovni\u0161tva u Drugom svjetskom ratu<\/em>.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Dr <strong>Vladan Vukli\u0161<\/strong>: \u201eSa jedne strane, istra\u017eivanja o \u017eenskoj ulozi u istoriji i dalje su nesrazmjerna te\u017eini te uloge. Ali ona postoje i njihov broj se pove\u0107ava, zahvaljuju\u0107i savjesnom radu istori\u010darki i nau\u010dnica srodnih disciplina. Sa druge strane, ve\u0107i problem predstavlja op\u0161te stanje istoriografskih istra\u017eivanja, koja ne samo \u0161to ne polaze iz rodne perspektive (jer sva to i ne mogu da \u010dine, ve\u0107 se \u0161irokom lepezom tema moraju baviti i iz drugih uglova), nego rodno pitanje slabo, ili pak uop\u0161te ne uklju\u010duju u stvarala\u010dki proces. Samim tim, nau\u010dni rezultati reprodukuju matricu rodne neravnopravnosti, prikazuju\u0107i \u017eenu uglavnom na takav na\u010din i u takvim ulogama kakve im je <em>mu\u0161ki svijet<\/em> pripisivao. Istorijski izvori, uostalom, reflektktuju sve nesrazmjere, kako kulturolo\u0161ke ili klasne, pa tako i rodne. Stoga je izazov istra\u017eivanja iz rodne perspektive utoliko te\u017ei, a njegove mogu\u0107nosti su manje vidljive. Ipak, istorija ne te\u010de pravolinijski. Njena konvulzija kroz okupaciju i revoluciju 1941\u20131945. izbacuje \u017eenu naprijed kao subjekta istorije. \u017dene svoju energiju, tijela i um ugra\u0111uju u istorijski proces kao nikada do tada, ostavljaju\u0107i, ujedno, pisane i materijalne tragove svoje borbe i svojih stradanja. Zato je Narodnooslobodila\u010dka borba za savremenu istoriju na\u0161e \u017eene mo\u017eda nulta ta\u010dka od koje istra\u017eivanja mogu da idu unaprijed ili unazad kroz vrijeme, ali uvijek u dispoziciji prema njoj samoj, kako u refleksivnom, tako i u heuristi\u010dkom smislu. \u017dena je \u017eivjela i prije i poslije, ali je tada ro\u0111ena, kroz borbu, kao istorijski subjekt. Svoje pro\u0161losti se sje\u0107ala i svoju budu\u0107nost je propovijedala kroz fokalnu ta\u010dku rata i revolucije. Autorke ove knjige su to shvatile, daju\u0107i svom djelu najprikladniji mogu\u0107i naslov.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-\u0430\u0440\u0445\u0438\u0432-\u0440\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435-\u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u0435\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"XYWI62etEz\"><a href=\"https:\/\/arhivrs.org\/?p=2156\">&#8222;\u0423 \u0431\u043e\u0440\u0431\u0438 \u0440\u043e\u0452\u0435\u043d\u0435&#8220;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;&#8222;\u0423 \u0431\u043e\u0440\u0431\u0438 \u0440\u043e\u0452\u0435\u043d\u0435&#8220;&#147; &#8212; \u0410\u0440\u0445\u0438\u0432 \u0420\u0435\u043f\u0443\u0431\u043b\u0438\u043a\u0435 \u0421\u0440\u043f\u0441\u043a\u0435\" src=\"https:\/\/arhivrs.org\/?p=2156&#038;embed=true#?secret=XYWI62etEz\" data-secret=\"XYWI62etEz\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=2187\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=2187<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39319,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/SMK.jpg?fit=1598%2C1923&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39318"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39320,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39318\/revisions\/39320"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}