{"id":39227,"date":"2024-01-22T21:37:21","date_gmt":"2024-01-22T21:37:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39227"},"modified":"2024-01-22T21:37:21","modified_gmt":"2024-01-22T21:37:21","slug":"arheoloska-istrazivanja-okolnog-prostora-crkve-sv-liberana-u-podgori-druga-faza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39227","title":{"rendered":"Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja okolnog prostora crkve sv. Liberana u Podgori \u2013 druga faza"},"content":{"rendered":"\n<p>Koncem 2023. godine Udruga za istra\u017eivanje, promicanje i za\u0161titu kulturne ba\u0161tine Makarskog primorja i Zabiokovlja \u2018Ka\u010di\u0107\u2019 provela je drugu fazu arheolo\u0161kog istra\u017eivanja prostora uokolo crkve Sv. Liberana u Podgori. Nastavak je to sustavnih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja zapo\u010detih pro\u0161le godine. Voditelj istra\u017eivanja bio je arheolog&nbsp;<strong>Tomislav Jeron\u010di\u0107<\/strong>, a voditeljica projekta arheologinja&nbsp;<strong>Jelena Glama\u0107&nbsp;<\/strong>iz udruge Ka\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8221;Imamo zanimljivu situaciju: s jedne strane rezultate iz 2022. godine u ostatke zidova za koje nije jasno radi li se o antici, srednjem ili novom vijeku, a s druge strane rezultate iz 2023. godine u vidu jako \u0161irokog zida, naizgled temeljne stope onoga \u0161to pretpostavljamo da je stara crkva Svih Svetih. Postoji razlog za\u0161to razmi\u0161ljamo u tom smjeru. <\/em><em>U mati\u010dnoj knjizi umrlih stoji da je u razdoblju izme\u0111u 1660. -1687. godine unutar crkve Svih Svetih ukopano 5 sve\u0107enika. Dakle ne na groblju, ve\u0107 unutar crkve. Ovdje moramo uzeti u obzir tri \u010dinjenice. Prva je ta da su sve\u0107eni\u010dki grobovi tada redovito bili smje\u0161teni ispred oltara, a druga je ta da se u dana\u0161njoj crkvici Sv. Liberana, koja je sagra\u0111ena u 19.st., na ulazu ispred oltara nalazi sve\u0107eni\u010dki grob&nbsp; koji datira u 1630. godinu. Taj grob se vremenski poklapa s postojanjem stare crkve Svih Svetih. Tre\u0107a \u010dinjenica je da je prilikom istra\u017eivanja otkriveno da crkva Sv. Liberana le\u017ei direktno na \u0161irokom zidu kojeg smo prona\u0161li u ovogodi\u0161njoj kampanji. Nakon svega navedenoga, postoje jake indicije da smo \u201epogodili\u201c unutra\u0161nji prostor stare crkve&nbsp; Svih Svetih.&#8221; &#8211;<\/em> &nbsp;poru\u010duju arheolozi iz Udruge Ka\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja su sukladno financijama trajala relativno kratko, ali su dala neke nove i jasnije smjernice za pozicioniranje novih sondi za idu\u0107u fazu sustavnih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Podsjetimo \u010ditatelje: Prema predaji i arhivskim izvorima, na podru\u010dju okolo crkve Sv. Liberana, nalazila se stara podgorska \u017eupna crkva Svih Svetih, prvi put spomenuta 1603. godine u mati\u010dnoj knjizi \u017eupe Podgora, no smatra se da je sagra\u0111ena u 14.\/15. stolje\u0107u. Ista je o\u0161te\u0107ena u razornom dubrova\u010dkom potresu 1667. godine. Po\u010detkom 60-ih godina 18. stolje\u0107a, crkva je bila u lo\u0161em i ru\u0161evnom stanju, stoga je odlu\u010deno da se stara \u017eupna crkva sru\u0161i, a njen gra\u0111evinski materijal iskoristi za izgradnju nove barokne crkve u Sridi Sela u Podgori, na \u010dijoj gradnji su mje\u0161tani dobrovoljno radili.<\/p>\n\n\n\n<p>Egzaktna lokacija srednjovjekovne i ranonovovjekovne faze crkve Svih Svetih, nikada nije bila sasvim poznata. Jedina istra\u017eivanja prije ovih, bila su pokrenuta 1991. godine od strane&nbsp;<strong>Ane Kunac<\/strong>, arheologinje i biv\u0161e ravnateljice Gradskog muzeja Makarska, no prekinuta su u samom po\u010detku zbog ratnih zbivanja. Rezultirala su povr\u0161inskim dizanjem nasipa manjeg obima, i prona\u0111enim dijelovima zidova. U svakom slu\u010daju su potrebna daljnja istra\u017eivanja da odredimo kontekst i dataciju lokaliteta s ciljem njegove turisti\u010dke valorizacije i prezentacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt je financijski podr\u017ean sredstvima Op\u0107ine Podgora i TZ Podgora.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39228,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-39227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Kacic.jpg?fit=1920%2C1440&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":39227,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":39227,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":39227,"position":2},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":39227,"position":3},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":39227,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":39227,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39227"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39229,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39227\/revisions\/39229"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}