Srijeda, 24. sije\u010dnja 2024. u 10:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Organizatori: Odjel za likovne umjetnosti <\/strong>i Odjel za povijest Matice hrvatske<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sudjeluju: Moderatori: Hrvatski plemi\u0107ki \u2013 velika\u0161ki rod Frankapana (Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogo\u010demu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stolje\u0107a. Kada je tijekom 12. stolje\u0107a do\u0161lo do sukoba i borbe izme\u0111u Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i Venecije za prostore me\u0111u kojima je bio i otok Krk, Mle\u010dani su odnijeli pobjedu te otok kao svoj novoste\u010deni posjed 1117.\/1118. godine ubrzo predali na upravu \u2013 u kne\u0161tvo Dujmu (\u2026dominus Duymus comes<\/em>; \u2026domini Doymi Veglensis felicis comitis<\/em>), rodona\u010delniku knezova Kr\u010dkih, kasnijih Frankapana. U narednom razdoblju ovaj plemi\u0107ki rod unutar sebe formira loze ili porodi\u010dne ogranke, od kojih prve dvije datiraju od Kr\u010dkih knezova \u2013 Bartola \u0160kinele I. (1254. \u2013 1261.) i Vida III. (1242. \u2013 1251.). Oni su za\u010detnici tzv. \u0160kineline i Vidove loze na otoku Krku. Kako su knezovi \u0161irili podru\u010dje svoje dr\u017eavine <\/em>tako su se nazivali Vinodolskima, Modru\u0161kima, Senjskima i dr. Frankapanska se dr\u017eavina<\/em> od prvotnih teritorija Krka, Vinodola i Senja kasnije razdijelila na osam velikih gospo\u0161tija. Prema glavnom mjestu vladanja uz postoje\u0107e loze formiraju se tako Frankapani: Cetinski, Ozaljski, Slunjski, Tr\u017ea\u010dki itd. Kroz nastupaju\u0107a stolje\u0107a osim kao kr\u010dki, vinodolski, senjski, modru\u0161ki, cetinski, slunjski, tr\u017ea\u010dki \u2013 bili su i knezovi rapski, bra\u010dki, hvarski, kor\u010dulanski, brinjski, dre\u017eni\u010dki, gatanski i po\u017ee\u0161ki. Uz sve to du\u017ee ili kra\u0107e vrijeme upravljali su Splitom, Trogirom, Omi\u0161em, Ra\u0161porom, Krasom, Postojnom, Muggiom, Biha\u0107em i dr. Frankapani (Frankopani) su kao rezultat vlastitoga politi\u010dko-dru\u0161tvenog djelovanja i kulturnih nastojanja na ve\u0107ini spomenutih mjesta, ali i \u0161ire od toga, ostavili iznimno bogatu umjetni\u010dku ba\u0161tinu u svim njezinim vidovima te vrlo razvijenu pisanu kulturu koja je u svojoj osnovici dvojezi\u010dna (na hrvatskom i latinskom) i dvopismena (na glagoljici i latinici). Ova tribina za cilj ima ukazati na va\u017enost sveukupne frankapanske ba\u0161tine, ali vezano uz to i na nove rezultate napose iz rakursa povijesti i povijesti umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n ***<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Sanja Cvetni\u0107<\/strong> redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje predaje predmete iz umjetnosti renesanse, manirizma i baroka. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1997.) temom Slikarstvo u Zagrebu u drugoj polovici 17. stolje\u0107a i po\u010detkom 18. stolje\u0107a<\/em>. Studijski je boravila u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (Rochester, NY; Williamstown, Massachusetts; Los Angeles, California), Italiji (Venecija), Nizozemskoj (Amsterdam; Den Haag) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta). Kao gostuju\u0107a profesorica predavala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu i Ca’ Foscari u Veneciji, te na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Glavna su podru\u010dja njezinih istra\u017eivanja i publikacija slikarstvo od 15. do 18. stolje\u0107a, ikonografija, pu\u010dka i popularna umjetnost, te pojave poput umjetni\u010dkih migracija.<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Borislav Grgin<\/strong> redoviti profesor u trajnom izboru na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i predstojnik Katedre za svjetsku povijest u srednjem vijeku. Predaje obvezne i izborne kolegije iz srednjovjekovne europske i regionalne povijesti na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, s te\u017ei\u0161tem na kasnosrednjovjekovnom razdoblju. Studirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1998. obranio je u Zagrebu doktorsku disertaciju Kralj Matija\u0161 Korvin i Hrvatska<\/em>. Od 2004. do 2010. bio je glavni urednik \u010dasopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>. Bio je urednik struke op\u0107e povijesti srednjega vijeka u Hrvatskoj enciklopediji <\/em>Leksikografskog zavoda “Miroslav Krle\u017ea”. Dobitnik je Dr\u017eavne nagrade za znanost za 2007. za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti. Studijski je boravio u Italiji (Venecija) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta). Kao gostuju\u0107i profesor predavao je na sveu\u010dili\u0161tima u Pri\u0161tini i Grazu te na sveu\u010dili\u0161tima u Puli, Rijeci i Splitu. Glavna su podru\u010dja njegovih istra\u017eivanja i publikacija hrvatska i regionalna povijest u drugoj polovni 15. i prvoj \u010detvrtini 16. stolje\u0107a, s naglaskom na politi\u010dku, dru\u0161tvenu i vojnu povijest.<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Milan Pelc<\/strong> znanstveni je savjetnik u trajnom izboru na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost i povijest umjetnosti studirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je i doktorirao (1992.) disertacijom \u017divot i djela \u0161ibenskog bakroresca Martina Rote Koluni\u0107a (oko 1540.-1583.)<\/em>. Kao izvanredni profesor u naslovnom zvanju predavao je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, te na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt boravio je na Sveu\u010dili\u0161tu u T\u00fcbingenu i Zentralinstitut f\u00fcr Kunstgeschichte u M\u00fcnchenu. Studijski je u vi\u0161e navrata boravio u Wolfenb\u00fcttelu (Herzog August Bibliothek), Parizu, Londonu, Firenci, Veneciji, Be\u010du i Leipzigu. Podru\u010dja njegova znanstvenoga istra\u017eivanja uklju\u010duju povijest europske i hrvatske grafike i knji\u017ene ilustracije u razdoblju ranoga novoga vijeka, povijest hrvatske grafike 19. i ranog 20. stolje\u0107a, umjetnost kasnog srednjeg vijeka i renesanse, povijest i teoriju povijesti umjetnosti, te povijest knjige i vizualnih medija.<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107 <\/strong>znanstveni savjetnik, pomo\u0107nik ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2006. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom \u201eKuga u Dubrovniku 1348-1349.\u201c Od 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest, prvo na Odjelu za srednjovjekovnu povijest, a od 2023. na Odjelu za povijesne izvore i digitalnu povijest. Predavao je na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu kolegije iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi ra\u010dunala u povijesnim istra\u017eivanjima. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea. Sudjelovao na vi\u0161e doma\u0107ih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz dru\u0161tvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovno\u0161kolskih i srednjo\u0161kolskih ud\u017ebenika, te radio emisije \u201ePovijesne kontroverze\u201c.<\/p>\n\n\n\n Dr. sc. Danko \u0160ourek<\/strong> izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istom je fakultetu studirao povijest umjetnosti i arheologiju, te doktorirao (2012.) temom Mramorna skulptura i altaristika XVII. i XVIII. stolje\u0107a na podru\u010dju Rijeke i Hrvatskoga primorja<\/em>. Predaje predmete iz umjetnosti renesanse i baroka. Studijski je boravio u Sloveniji (Ljubljana, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Oddelek za umetnosno zgodovinu) i Ma\u0111arskoj (Budimpe\u0161ta, Central European University). Istra\u017eiva\u010dkim interesima usmjeren je na umjetni\u010dku ba\u0161tinu kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka, a osobito teme s podru\u010dja povijesti skulpture, ikonografije i naru\u010diteljstva.<\/p>\n\n\n\n
Sanja Cvetni\u0107
Borislav Grgin
Milan Pelc
Gordan Ravan\u010di\u0107
Danko \u0160ourek
Luka \u0160poljari\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Dino Milinovi\u0107
Tomislav Galovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n