{"id":39067,"date":"2024-01-16T08:59:12","date_gmt":"2024-01-16T08:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=39067"},"modified":"2024-01-16T08:59:12","modified_gmt":"2024-01-16T08:59:12","slug":"andrzej-nowak-metamorfoze-ruskog-carstva-1721-1921","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39067","title":{"rendered":"Andrzej Nowak \u201eMetamorfoze Ruskog Carstva 1721.-1921.\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Krajem pro\u0161le godine zagreba\u010dka izdava\u010dka ku\u0107a Fortuna d.o.o. objavila je knjigu poljskog povjesni\u010dara, profesora Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta u Krakovu i Poljske akademije znanosti Andrzeja Nowaka \u201eMetamorfoze Ruskog Carstva 1721.-1921.\u201c u prijevodu Slavena Kale.

Iz tekstova koji su plod vi\u0161egodi\u0161njeg rada profesora Andrzeja Nowaka \u2013 jednog od najpopularnijih poljskih povjesni\u010dara i najboljih svjetskih poznavatelja ruske povijesti \u2013 sastavljen je fascinantan mozaik znamenitih osoba, ideja i doga\u0111aja od ranih godina moskovske sile do pada carstva Romanovih.

Metamorfoze Ruskog Carstva pri\u010da su o evoluciji ruske vizije djelovanja \u2013 o idejama vodiljama imperija, geopoliti\u010dkim konceptima, ali i prakti\u010dnim metodama carskih \u010dasnika i slu\u017ebenika, o politi\u010dkom duhu djela Aleksandra Pu\u0161kina i drugih pjesnika koji su davali smisao ruskoj ekspanziji, o ruskom prosvjetiteljstvu, panslavizmu, nacionalizmu i do danas aktualnom euroazijanizmu, o progonstvima u Sibir, ustancima i borbi imperija protiv Poljske, islama, jakobinizma i vlastitih slabosti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

ANDRZEJ NOWAK (rod. 1960.) \u2013 redoviti profesor Instituta za povijest Poljske akademije znanosti, profesor i voditelj Zavoda za povijest Isto\u010dne Europe pri Institutu za povijest Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta u Krakovu; utemeljitelj i glavni urednik dvomjese\u010dnika \u201eArcana\u201c do 2012. godine. Specijalizirao se za politi\u010dku i intelektualnu povijest Isto\u010dne Europe, poljsko-ruske odnose i komparativna istra\u017eivanja imperija 19-20. stolje\u0107a. Predavao je poljsku i rusku povijest, me\u0111u ostalim, na sveu\u010dili\u0161tima Cambridge, Columbia, Harvard i Virginia. Autor je vi\u0161e od dvadeset knjiga o povijesti Poljske i Isto\u010dne Europe, me\u0111u kojima su \u201eIzme\u0111u cara i revolucije. Rusija u politi\u010dkoj imaginaciji Velike emigracije\u201c (1994.), \u201ePoljska i tri Rusije. Isto\u010dna politika Pi\u0142sudskog do travnja 1920.\u201c (2001.), \u201ePovijest Poljske\u201c, sv. 1-3 (2014.-2017.), \u201ePrva izdaja Zapada. 1920. \u2013 zaboravljeni appeasement\u201c (2015.), \u201eTko je rekao da su Moskali bra\u0107a nas, Lehita…\u201c (2016.) i \u201eStupovi nezavisnosti\u201c (2018.).<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":39068,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-39067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Metamorfoze-Ruskog-Carstva-1721.-1921..png?fit=463%2C645&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":39067,"position":0},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":39067,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":39067,"position":2},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":39067,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":39067,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":39067,"position":5},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39069,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39067\/revisions\/39069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}