U prijevodu s poljskog objavljeno je 2023. godine hrvatsko izdanje knjige Macieja Czerwi\u0144skog \u201eHrvatska. Povijest, kultura, ideje\u201c. Kako sam nagla\u0161ava, iako nije povjesni\u010dar napisao je sintezu hrvatske povijesti koja je k tome bila prvenstveno namijenjena poljskim \u010ditateljima. S obzirom na neke na\u0161e (uvijek) aktualne preokupacije, zanimljivo je primijetiti da autorov pristup polazi od pluralizma kao vrijednosti pa isti\u010de \u201ekompleksnost povijesti Hrvatske\u201c, kao i da je hrvatska kultura \u201eizuzetno raznorodna\u201c, dobronamjerno zaklju\u010duju\u0107i (ili mo\u017eda savjetuju\u0107i) da je \u201eneobi\u010dnost Hrvatske\u201c u sljede\u0107em: \u201eU autenti\u010dnoj multikulturalnosti i razli\u010ditosti koje traju i \u010dine njezino bogatstvo. Njezinu izuzetnu vrijednost.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska. Povijest, kultura, ideje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Promatraju\u0107i prazan list papira na kojem se trebaju pojaviti slike pro\u0161losti \u2013 rekonstrukcije utemeljene na ve\u0107 postoje\u0107im premisama i vlastitim promi\u0161ljanjima \u2013 autor si zadaje niz pitanja. Gdje zapo\u010deti pri\u010du o povijesti i kulturi Hrvatske? Treba li je zapo\u010deti na po\u010decima povijesti, kada je sve jo\u0161 obavijeno velom tajanstvenosti, i krenuti najo\u010diglednijim od putova \u2013 u skladu s kronolo\u0161kim redom? Ili se valja koncentrirati na probleme, a kronologiju im naprosto podrediti? (\u2026)<\/p>\n\n\n\n No egzistencija svake zajednice \u2013 pa time i nacije \u2013 vrlo je kompleksna. Mo\u017ee ju se predstaviti kao rijeku koja te\u010de od nekog izvora do nekog cilja. Taj je cilj uvijek autonomija ili nacionalna sloboda. Budu\u0107i da je povijest Hrvatske izuzetno slo\u017eena, valja o njoj govoriti kao o rijeci s brojnim pritokama. Da bi se shvatio glavni tok, mora se razumjeti i razli\u010dite pritoke. One se napokon uklju\u010duju u mati\u010dno korito rijeke, zajedni\u010dki je tvore\u0107i, name\u0107u\u0107i joj specifi\u010dan karakter \u2013 upravo onaj koji donosi iz svoga malog izvora. (\u2026)<\/p>\n\n\n\n Hrvatska rijeka te\u010de od 9. stolje\u0107a u novoj domovini kada po\u010dinje dokumentirana povijest hrvatskog etnosa. Ipak, sudbina je htjela da se u glavni tok \u2013 koji je vi\u0161e puta mijenjao svoje korito \u2013 uklju\u010di vi\u0161e pritoka odnosno rje\u010dica. Maciej Czerwi\u0144ski<\/strong> (1976) poljski je slavist, knji\u017eevni kriti\u010dar i prevoditelj, profesor na Jagelonskom sveu\u010dili\u0161tu u Krakovu. \u0160kolovao se u Krakovu, ali i na Povijesnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Yale u SAD-u, gdje je bio Visiting Assistant in Research (2003). Istra\u017eiva\u010dki projekt o ratnoj prozi realizirao je na Imre Kert\u00e9sz Kolleg na Sveu\u010dili\u0161tu u Jeni u Njema\u010dkoj (2015). Dobitnik je stipendije Fonda Miroslav Krle\u017ea (2022). Objavio je nekoliko knjiga i brojne \u010dlanke te bio uklju\u010den u organizaciju izlo\u017ebe Jadranska epopeja. Ivan Me\u0161trovi\u0107 <\/em>(Krakov, 2017). Suurednik je reprinta albuma iz 1881. Krakov Zagrebu <\/em>(Zagreb, 2013), koji je u 19. stolje\u0107u bio objavljen kako bi se prikupila sredstva za obnovu Zagreba nakon potresa 1880. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoj znanstveni i kulturno-knji\u017eevni rad. Trenutno se bavi literarnim imaginacijama Dalmacije u 20. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Izvori i odjeci:<\/p>\n\n\n\n
Kako je sudbina glavnog korita nacionalna povijest, tako su pritoci povijest pograni\u010dja koja su obilje\u017eila hrvatsku povijest. O njima svima govori ova knjiga. (iz Uvoda)<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n