{"id":38961,"date":"2024-01-10T19:42:35","date_gmt":"2024-01-10T19:42:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38961"},"modified":"2024-01-14T15:16:59","modified_gmt":"2024-01-14T15:16:59","slug":"stevo-duraskovic-odgovor-na-kritike-o-upotrebi-tudmanovog-govora-u-povucenom-udzbeniku-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38961","title":{"rendered":"Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107: Odgovor na kritike o upotrebi Tu\u0111manovog govora u povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti"},"content":{"rendered":"\n

Iz kuta svog znanstvenog interesa, osje\u0107am se ponukan prokomentirati argumente kolege Ante Nazora o neprofesionalnom i zlonamjernom kori\u0161tenju izvatka o NDH iz poznatog govora dr. Franje Tu\u0111mana odr\u017eanog na I. Op\u0107em saboru HDZ-a u Lisinskom u velja\u010di 1990. godine u Ud\u017ebeniku za \u010detvrti razred gimnazije pod naslovom \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena?\u201c (autora Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice). Naime, u polemici je kolega Nazor  kritizirao \u0161to o doti\u010dnoj i drugim temama govore i oni kojima razdoblje Domovinskog rata i hrvatske politike u 1990-ima nije predmet njihova bavljenja. Budu\u0107i da sam doktorirao na temi usporedbe politika povijesti u Hrvatskoj i Slova\u010dkoj u 1990-ima (koja je objavljena i kao znanstvena monografija pod naslovom The<\/em> Politics of History in Croatia and Slovakia in the 1990s, <\/em>Srednja Europa, Zagreb, 2016), dr\u017eim kako sam po mjerilima kolege Nazora kvalificiran prokomentirati njegove stavove o zloupotrebi isje\u010dka o NDH iz glasovitog Tu\u0111manova govora.<\/p>\n\n\n\n

Ako kao polazi\u0161te svoje argumentacije uzmem vrijednosti liberalne demokracije kakvu zagovara Europska unija, \u010diji smo \u010dlan, mislim kako se stavovima kolege Nazora mogu suprotstaviti kontraargumenti u svemu, osim u jednom. Naime, po mom sudu je kolega Nazor u pravu kada nagla\u0161ava kako je pitanje prilo\u017eeno na str. 152, izvor 74 tendenciozno: pitanje sugerira u\u010denicima odgovor, a ne tra\u017ei logi\u010dki proces prepoznavanja i zaklju\u010divanja. Umjesto da pitanje glasi \u201eIzdvoji elemente govora zbog kojih su se manjine nakon ovakvog Tu\u0111manovog govora mogle osjetiti ugro\u017eene?\u201c, pitanje je moglo glasiti \u201e\u0160to mislite, ima li elemenata u govoru koji su problemati\u010dni sa stajali\u0161ta liberalne demokracije?\u201c<\/p>\n\n\n\n

Sada bih pre\u0161ao na druge argumente kolege Nazora.<\/p>\n\n\n\n

Prvi je kako bi u ud\u017ebeniku trebao biti cjelovit govor, kako bi se izbjegla tendenciozna interpretacija. U startu, kolega Nazor bi trebao biti u vezi pojma cjelovitog govora precizniji: npr. u knjizi D. \u0110uri\u0107a, B. Munjina, S. \u0160panovi\u0107a, Stranke u Hrvatskoj<\/em>, zbornika najva\u017enijih dokumenata svih politi\u010dkih stranaka koje su participirale na vi\u0161estrana\u010dkim izborima u Hrvatskoj, cijeli govor zauzima skoro 11 stranica knji\u0161kog formata A5 (str. 72-83), u kojima Tu\u0111man spominje naj\u0161iri spektar politi\u010dkih tema, od politike, preko dru\u0161tva, kulture, znanosti i gospodarstva, a ne samo povijesti hrvatske nacije. Govor je podijeljen na tri velike tematske cjeline koje \u010dine zaokru\u017eene sadr\u017eajne jedinice, a sama druga tematska cjelina (“O nedvojbenosti programskih ciljeva HDZ-a”) u kojoj je kontroverzni citirani odjeljak o NDH, dug je skoro \u010detiri stranice teksta knji\u0161kog formata A5 (str. 74-78), \u0161to ga u punoj du\u017eini \u010dini nepodesnim za tiskanje. Me\u0111utim, \u010dak i ako odbacimo argument du\u017eine, ostaje \u010dinjenica kako je kompleksna i vi\u0161ezna\u010dna kompozicija Tu\u0111manovih re\u010denica, po mom mi\u0161ljenju, te\u0161ko razumljiva uzrastu u\u010denika \u010detvrtog razreda srednjih \u0161kola, pa makar i gimnazija, gdje je sporni ud\u017ebenik u uporabi. Me\u0111utim, ostavljam pedagozima za procijeniti je li validno mi\u0161ljenje kolege Nazora ili mene u povodu du\u017eine i kognitivne zahtjevnosti samog govora za uzrast maturanata gimnazije.<\/p>\n\n\n\n

Drugi je argument kako bi u slu\u010daju preno\u0161enja cjelovitog izvora (koji god on bio) autori (i valjda u\u010denici) ud\u017ebenika uvidjeli kako se manjine nisu imale razloga osje\u0107ati ugro\u017eeno, s obzirom da je Tu\u0111man u govoru tematizirao ZAVNOH i zasluge partizana. Postavlja se pitanje za\u0161to se Srbi ne bi imali razloga osje\u0107ati ugro\u017eenima, ili barem uznemirenima Tu\u0111manovom ocjenom NDH, budu\u0107i da su usta\u0161ki zlo\u010dini ostavili hrvatskim Srbima traumu istu kao velikosrpski zlo\u010dini u Vukovaru i \u0160kabrnji Hrvatima: u jednom slu\u010daju se ljude ubijalo samo zato \u0161to su Srbi, a u drugom samo zato \u0161to su Hrvati. Ako je zbog tih zlo\u010dina Hrvatima omrznut sam spomen Jugoslavije, za\u0161to se ne mo\u017ee dopustiti da je i Srbima omrznut sam spomen NDH. Osobito jer se radi o re\u017eimu koji je po svoj genocidnosti bio vrlo blizak onom nacisti\u010dkom, kako isti\u010du ne nekakvi ljevi\u010darski autori, ve\u0107 osvjedo\u010deni ‘antijugoslaveni’ poput Stanleyja Painea i Sabrine Ramet (vidjeti \u010dlanke Stanelyja Painea i Sabrine P. Ramet u zborniku koji je uredila potonja, Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941. – 1945.<\/em>, Alinea, Zagreb, 2009).<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, spomenuti prijepor o odjeljku citiranom u Ud\u017ebeniku ni na koji na\u010din ne bi promijenilo niti preno\u0161enje cijele tematske cjeline govora “O nedvojbenosti programskih ciljeva HDZ-a”, gdje Tu\u0111man tematizira partizane i ZAVNOH. Naime, Tu\u0111man isti\u010de u zasluge hrvatskih partizana to \u0161to su izborili federalni status Hrvatskoj u Socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, vratili Istru, Kvarnerske otoke, Rijeku i Zadar Hrvatskoj, te svrstali Hrvatsku na stranu pobjednika. Me\u0111utim, Tu\u0111man nigdje ne apostrofira kao zaslugu partizanskog pokreta spa\u0161avanje Srba i ostalih diskriminiranih skupina od usta\u0161kog re\u017eima, kao i popravljanje odnosa Hrvata i hrvatskih Srba, radikalno naru\u0161enih zlo\u010dinima NDH, a koji su prethodno bili bitno relaksirani kroz Selja\u010dko-demokratsku koaliciju. Naravno da je suludo izvoditi iz doti\u010dnoga argument kako je Tu\u0111manova RH ponavljanje NDH, kako je radila velikosrpska propaganda. Me\u0111utim, uzmemo li samo sporni odjeljak ili cijelu tematsku cjelinu, ostaje \u010dinjenica kako su se hrvatski Srbi u Tu\u0111manovu govoru mogli osjetiti nepostoje\u0107ima, odnosno potpuno marginaliziranima, \u0161to je u spoju sa spominjanjem NDH kao, izme\u0111u ostalog, izraza povijesnih te\u017enji hrvatskog naroda za svojom samostalnom dr\u017eavom po meni moglo biti vrlo uznemiruju\u0107e hrvatskim Srbima. Osobno: kao Srbin po nacionalnosti i veliki po\u0161tovatelj Stjepana Radi\u0107a, te osoba koja je u svojem znanstvenom radu dokazivala kako Tu\u0111man nije bio ‘usta\u0161onostalgi\u010dan’, osje\u0107am se i dan-danas uznemiren Tu\u0111manovom izjavom o NDH koja je citirana u spornom Ud\u017ebeniku. I to sa i bez konteksta cjelovitog govora.  <\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e: Zahtjev kolege Nazora za izbacivanjem citiranog odjeljka i stoga \u0161to se na njega pozivao srbijanski pravni tim u Haagu u svojim velikosrpskim manipulacijama zvu\u010di mi poput i\u0107i braniti ljudima da budu katolici zbog zlo\u010dina po\u010dinjenih u ime Katoli\u010dke crkve u kri\u017earskim ratovima ili u inkvizicijskim postupcima u srednjem vijeku. Ili zabrane uporabe motorne pile budu\u0107i da se njome mo\u017ee ubijati ljude.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno, osvrnuo bih se na metodolo\u0161ki argument koji kolega Nazor koristi kao o\u010di\u0161te svojih primjedbi Ud\u017ebeniku, a osobito u osvrtu na temu (zlo)upotrebe Tu\u0111manova govora: da se u znanstvenim radovima raspravlja o razli\u010ditim interpretacijama izvora i doga\u0111aja, a da u ud\u017ebenicima mogu biti samo znanstveno provjereni podaci i relevantni izvori. Stav kolege Nazora mi je nejasan, pa umjesto zaklju\u010dka postavljam pitanje: \u017eeli li kolega re\u0107i kako se u znanstvenim radovima ne koriste znanstveno provjereni podaci i relevantni izvori, nego se samo esejisti\u010dki nabacuje raznim interpretacijama? <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-38961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38961"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38961\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39000,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38961\/revisions\/39000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}